Sjetva

Iz Wikipedije, slobodne enciklopedije
Śetva sijačicom.

Śetva je sijanje śemena različitih biljnih vrsta. Śetva se obično obavlja na početku vegetacije (proljetna śetva) ili pri kraju vegetacije (jesenska śetva). Vrijeme śetve zavisi i o pojedinoj biljnoj vrsti.

U proljeće se sije, kada dođe do odgovarajuće temperature i vlažnosti tla. U previše hladnom tlu śeme klije presporo ili uopšte ne klije. Prije śetve tlo se priprema poljoprivrednim radovima kao što su: oranje, mrcvarenje, tanjuranje, čime se tlo usitnjava, rahli i provjetrava. Dodaju se i đubriva, koja prihranjuju tlo. Mogu biti prirodna đubriva poput stajskog đubriva ili vještačka (NPK (natrijum-fosfor-kalijum), Urea, KAN).

Śetva se obavlja mašinama kao što su sejalice, mašine za hidrośetvu ili rjeđe ručno. Śeme se prije śetve obrađuje i tretira protiv bolesti najčešće u proizvodnim pogonima i dolazi u trgovine spremno za śetvu.

Kada se śetva obavlja u jesen, biljka ima vremena za razvoj korijenovog sustava i spremnije dočeka proljeće. U jesen se sade vrste, koje mogu preživjeti mraz, snijeg i zimsku studen poput pšenice.

Sijanje mašina povećava brzinu i tačnost. Osim poljoprivrednih kultura sije se i śeme šumskih vrsta drveća, śeme cvijeća i dr. Za neke vrste drveća, prije śetve potrebno je učini predśetvenu pripremu. Dubina śetve zavisi o vrsti.