Sisački partizanski odred

Izvor: Wikipedija
(Preusmjereno sa stranice Sisački NOP odred)
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretragu
Sisački partizanski odred
deo NOV i PO Jugoslavije

Spomenik Ustanku u šumi Brezovici kod Siska.
Datum: 22.6. 1941.
Mesto: šuma Brezovica kod Siska
Brojno stanje: 79 boraca
Komandant: Vlado Janić Capo
Učešće u bitkama: Ustanak u NDH 1941.

Sisački narodnooslobodilački partizanski odred je bila prva stalna vojna jedinica koju su formirali hrvatski, odnosno jugoslavenski partizani 22.6. 1941. u šumi Brezovica kraj Siska svrhu oružane borbe protiv Sila Osovine. Taj datum se danas u Hrvatskoj obilježava kao Dan antifašističke borbe.

Sisački NOP odred je prvi antifašistički partizanski odred u Hrvatskoj i u okupiranoj Jugoslaviji u drugom svetskom ratu.[1]

Formiranje[uredi | uredi kod]

U dvorištu kuće obitelji Lasić u Žabnu te se večeri okupilo oko desetak komunista i skojevaca. Prošli su stotinjak metara od sela i pod jednim hrastom održali sastanak. Dogovarali su se do ponoći. Članovi partijskih organizacija iz obližnjih sela razišli su se zatim zbog zadataka koje su trebali izvršiti iste noći. Capo i Marijan ostali su sami pod hrastom, rasprostrli šatorska krila i legli. Bila je to njihova prva partizanska noć. Bili su prvi jugoslavenski partizani.[2]

– Darko Stuparić o formiranju prve partizanske jedinice

Odluku o formiranju Odreda je donio Okružni komitet Komunističke partije Hrvatske za Sisak, i to nakon vijesti o početku njemačkog napada na SSSR. Imao je 79 boraca. Većinu ljudstva su činili članovi KP iz okolice Siska, i to hrvatske nacionalnosti.[3] Komandant Odreda je bio Vlado Janić Capo.

Pripadnici odreda[uredi | uredi kod]

Odred je pri osnivanju imao 77 boraca:[4]

  • Ivan Altić
  • Vujo Banjanin
  • Tomo Benak
  • Jože Berkopec
  • Stjepan Bezuh
  • Dragan Bobetko Maga
  • Mijo Bobetko
  • Ankica Brodarec Žganec
  • Ivo Brodarec
  • Ivica Bujić
  • Ksenija Cvetković
  • Marijan Cvetković, politički komesar
  • Vera Cvetković
  • Đuro Čaušević
  • Ivan Čeh
  • Jandro Čipor
  • Jakov Čulig
  • Nada Dimić
  • Mijo Dobranić Crni
  • Alojz Dujmić

  • Milan Đukić Grbe
  • Martin Filipić
  • Stjepan Filković
  • Ivan Gluhak
  • Mijo Gorički
  • Ivo Hrelec
  • Jagica Hrelec Klarić
  • Slavko Janić
  • Vlado Janić Capo, komandant
  • Drago Jerman Talijan
  • Jurica Kalc
  • Stjepan Klarić Štefo
  • Franjo Knebl
  • Josip Krobot
  • Mato Kukolić
  • Katica Kušec Lasić
  • Marijan Laćan Lazo
  • Bara Lapčević
  • Ivan Lapčević
  • Ivo Lasić

  • Ivan Lovreković
  • Krešo Majer
  • Ana Malina Kuleš
  • Josip Malina
  • Ivan Mažar Lukica
  • Ivan Milković Milek
  • Đuro Ogulinac
  • Franjo Ogulinac Seljo
  • Ivo Ogulinac Globa
  • Ivan Pavleković Sajko
  • Mato Pavlinac Đuriš
  • Đuro Periček Kirija
  • Ivan Perković Crni
  • Ivan Perković Ćaće
  • Marijan Perković
  • Josip Prša
  • Drago Radović
  • Barica Rapić Crna
  • Stjepan Rujevčić Brk
  • Josip Selanec

  • Franjo Smolčić
  • Tomo Smolčić
  • Petar Steinburg
  • Ivan Šajković
  • Mika Špiljak
  • Josip Tominac
  • Tomo Tominac Josipov
  • Tomo Tominac Cestar
  • Vlado Trstenjak Brcko
  • Stjepan Tuđman Štefek
  • Stjepan Tumpić
  • Ivan Turkalj
  • Josip Tuškanec
  • Jagica Vužić Tuškanec
  • Drago Žuk Braco
  • Franjo Žuk
  • Pero Žuk

Ratni put[uredi | uredi kod]

Već sutradan je Odred izveo svoju prvu akciju, miniravši željezničku prugu između Siska i Grede. Tri dana kasnije je minirana pruga između Capraga i Siska, a potom je Odred formirao svoj logor u Žabinskoj šumi. Odred je sljedećih dana nastavio izvoditi akcije u okolici Siska.

Kako bi uništili Odred, vlasti NDH su iz Zagreba u područje Siska 22.7. kamionima poslali 500 ustaša. Tada je došlo do prvog većeg oružanog okršaja između partizana i ustaša, u kome su poginula 2 pripadnika Odreda.

Sljedeću važniju akciju je Sisački NOP odred imao 13.9. kada je upao u selo Topolovac i tamo zaplijenio 29 pušaka te pokidao TT-linije Sisak-Topolovac.

Zbog toga je u područje oko Siska upućeno 650 ustaša i domobrana koje su opkolile šumu Zalukinju, Brezovicu, Bukovicu i Laklan gdje je bio logor Odred. Suočen s nadmoćnim neprijateljem, Odred se noću povukao u pravcu Siska, a potom prešao Savu te se kod Šamarice spojio s banijskim partizanima.

Nekoliko dana kasnije su borci Petrinjske partizanske grupe i Sisačkog NOP odreda formirali novi - Kalinski partizanski odred.

Nasleđe[uredi | uredi kod]

Spomenik posvećen osnutku odreda u šumi Brezovica kod Siska.

Godine 1990, dan formiranja Sisačkog partizanskog odreda postao je novi praznik Republike Hrvatske, Dan antifašističke borbe, zamenivši dotadašnji Dan ustanka naroda Hrvatske u Srbu 27. jula.

Literatura[uredi | uredi kod]

Izvori[uredi | uredi kod]

  1. Nikola Anić, Antifašistička Hrvatska: Narodnooslobodilačka vojska i partizanski odredi Hrvatske 1941.-1945., Multigraf marketing-Savez antifašističkih boraca i antifašista Republike Hrvatske, Zagreb, 2005., ISBN 953-7254-00-3, str. 34.:

    Prvi partizanski odred, koji je osnovan u Hrvatskoj, odnosno u okupiranoj Jugoslaviji, formiran je 22. lipnja 1941., u šumi Žabno kod Siska. (...) Nije to bio prvi partizanski odred u okupiranoj Europi, niti prvi antifašistički partizanski odred u Europi, kako se dugo govorilo. Prve oružane partizanske postrojbe u okupiranoj Europi pojavile su se još 1939., u okupiranoj Poljskoj, onda u Norveškoj, Francuskoj, zemljama Beneluksa, u Grčkoj itd. Sisački NOP odred je prvi antifašistički partizanski odred u okupiranoj Jugoslaviji, u Hrvatskoj.

  2. Istorijska čitanka, Drugi svetski rat
  3. Dragutin Pavličević, Povijest Hrvatske, Naklada P.I.P. Pavičić, Zagreb, 2007., 4. dop. izd., ISBN 978-953-6308-71-2, str. 441.–442.
  4. http://www.slobodnadalmacija.hr/novosti/hrvatska/clanak/id/204571/sisak-u-subotu-slavi-dva-vazna-povijesna-dogaaja--od-pobjede-nad-turcima-do-antifasista

Vidi još[uredi | uredi kod]

Spoljašnje veze[uredi | uredi kod]

Partizanska spomenica 1941. Segment isključivo posvećen Narodnooslobodilačkoj borbi.