Silovik

Iz Wikipedije, slobodne enciklopedije
Idi na navigaciju Idi na pretragu

Silovik (rus. силови́к; mn. силовики́; fonetski: siloviki) je izraz kojim se u suvremenoj Rusiji opisuje istaknuti političar ili državni funkcionar koji je ostvario karijeru u vojsci, policiji ili sigurnosnim službama, a u širem smislu i za njihove ekvivalente u drugim državama. Riječ porijeklo vuče od službenog izraza "strukture nasilja" (rus. силовые структуры), koji se u Rusiji koristi za policiju, vojsku i sigurnosne službe.

Iako se izraz koristio u Rusiji od samih početaka postsovjetske ere, odnosno pod vladavinom Borisa Jeljcina gdje su ličnosti povezane sa bivšom sovjetskom tajnom službom KGB igrale značajnu ulogu u njegovoj ulogi, postao je posebno aktualan nakon dolaska Vladimira Putina na vlast. Njega se često opisuje kao vodećeg silovika, a sam izraz silovici opisuje neformalnu grupu visokih funkcionara koja osim njegove obavještajne prošlosti dijeli i njegove političke stavove. Silovici se često smatraju svojevrsnom neslužbenom frakcijom u vrhovima ruske vlasti, koja zbog inzistiranja na kontroli države nad ekonomijom služi kako kao protivteža oligarsima, bilo zbog svoje nacionalističke politike predstavlja protivtežu liberalnim političarima. Česte su optužbe da silovici, odnosno njihova mreža unutar Kremlja, predstavlja svojevrsni pandan duboke države u Turskoj.

Vanjske veze[uredi - уреди | uredi izvor]