Sigulda

Izvor: Wikipedia
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretragu
Sigulda
Ausekļa iela 7.JPG
Koordinate: 57°09′N 24°52′E / 57.150°N 24.867°E / 57.150; 24.867
država  Latvia
Općina Sigulda
Osnovan / Gradska prava 1207.[1] / 1926.[2]
Vlast
 - gradonačelnik Uģis Mitrevics
Površina
 - Ukupna 18.4 km²[1]
Stanovništvo (2021.)
 - Grad 14,367[1]
 - Gustoća 780.4 stan./km²[1]
Vremenska zona UTC+2 (UTC+3)
Poštanski broj LV-2150[1]
Karta
Sigulda na karti Latvije
Sigulda
Sigulda
Sigulda na karti Latvije

Sigulda (njemački: Segewold, ruski: Сигулда) je grad od 14,367 stanovnika[1] u sredini Latvije.[3]

Geografske karakteristike[uredi | uredi kod]

Sigulda se nalazi u Regiji Vidzeme u pitoresknoj dolini rijeke Gauje, udaljena 53 km istočno od glavnog grada Rige.[3]

Historija[uredi | uredi kod]

Ruine srednjovjekovnog Siegewalda
Novi dvorac Sigulda

Sigulda je dobila status grada tek 1928., iako je njena historija mnogo starija. Ugrofinsko pleme Livonci naselilo se donjem toku rijeke Gauje u 11. vijeku. Legende i dokumenti svjedoče o nizu utvrda sa palisadama (Satesele, Turaida i Kubesele).[2]

Nakon što su germanski viteški redovi zauzeli Vidzemu, ona je 1207. podijeljena između Livonskog bratstva mača i biskupa od Rige Alberta.[2]

Livonsko bratstvo mača koje je dobilo kraj na lijevoj obali Gauje je između 1204.-1209. sagradilo zamak Siegewald (prevedeno: Pobjednička šuma) koji je kasnije pretvoren u utvrdu samostanskog tipa.[3] Pored utvrde izraslo je trgovište, koje je podiglo crkvu. Kršćansku kongregaciju osnovao je 1266. Papinski legat Vilim iz Modene.[2]

Zamak Turaida (danas muzej) podignut je 1214. na desnoj obali obali Gauje, kao jedna od rezidencija biskupa od Rige. Nakon požara 1776. zamak je napušten (restauracija započela 1953.)[3]

Za Livonskog rata (1558.-1573.) utvrdu Siegewald su dva puta razorile ruske trupe. Posljednji Veliki majstor Livonskog reda Gotthard Kettler predao je teritorij Livonskog reda Poljsko-Litvanskoj Uniji u zamjenu za zaštitu od Ivana Groznog, pa je i Sigulda promjenila gospodara.[2]

Za Švedsko-poljskog rata (1600.-1629.) utvrda i mjesto su razoreni artiljerijskom vatrom zaraćenih strana. Srednjovjekovna utvrda Siegewald izgubila je vojni značaj pa je pretvorena u dvorac.[2]

Neogotički - Novi dvorac Sigulda pored srednjovjekovne utvrde, podigao je knez Kropotkin 1878. (restauracija 1936.)[3]

Novi uzlet Sigulde počeo je krajem 19. vijeka, nakon izgradnje ceste Riga-Pskov i željezničke pruge Riga-Valka. Na prijelazu u 20. vijek familija kneza Kropotkina, vlasnika Novog dvorca, transformirala je Siguldu u popularnu turističku destinaciju. turisti su se mogli šetati alpskim stazama, razgledati ostatke starih zamkova, pećine i zabaviti se vozeći se fijakerima ili bobom.[2]

Od 1923. Sigulda ima urbanistički plan, sa jasno određenim parametrima za buduću gradnju. Za Drugog svjetskog rata srušena je željeznička stanica i most na Gauji.[2]

Za Latvijske SSR od 1946. Sigulda se razvija i kao industrijski grad, pa je u periodu 1950.-1961. bio administrativni, ekonomski i kulturni centar malog rajona.[2]

Početkom 1950-ih Sigulda je kooptirala susjedna naselja Krimuldu i Turaidu, tad su počela sa radom tri lječilišta i turistički centar u Turaidi. Promet do Krimulde na desnoj obali Gauje je poboljšan izgradnjom žičare 1969. Nakon izgradnje staze za sankanje i bob 1986. Sigulda je postala međunarodni centar za te sportove. Nacionalni park Gauja godišnje posjeti oko 1,5 milijuna turista.[2]

Pobratimski gradovi[uredi | uredi kod]

Sigulda ima ugovore o pobratimstvu sa slijedećim gradovima[4];

Izvori[uredi | uredi kod]

  1. 1,0 1,1 1,2 1,3 1,4 1,5 Latvia: Regions, Cities and Towns (engleski). City population. Pristupljeno 3.01.2022. 
  2. 2,0 2,1 2,2 2,3 2,4 2,5 2,6 2,7 2,8 2,9 Vēsture (latvijski). Sigulda. Pristupljeno 3.01.2022. 
  3. 3,0 3,1 3,2 3,3 3,4 Sigulda (engleski). Entergauja. Pristupljeno 3.1.2022. 
  4. Sadraudzības partneri (latvijski). Sigulda. Pristupljeno 3.01.2022. 

Vanjske veze[uredi | uredi kod]