Sierra Nevada (Španija)

Iz Wikipedije, slobodne enciklopedije
Idi na navigaciju Idi na pretragu
Sierra Nevada
Dio
Panorama visova pod snijegom

Panorama visova pod snijegom
Dužina masiva: 42[1] km
Širina masiva: 15 - 30 km
Površina masiva: km²
Najviši vrh: Mulhacén[1] (3479 [2] m)
Zaštićene oblasti:
Država:  Španjolska

Sierra Nevada je planinski masiv na jugoistoku Španjolske, nedaleko mediteranske obale, najviši dio Betičkih Kordiljera.[1]

Geografske karakteristike[uredi - уреди | uredi izvor]

Masiv se prostire u dužinu od nekih 42 kilometara od istoka prema zapadu.[1] Jasno je definiran rasjednim dolinama kod Granade na sjeverozapadu, visoravni kod Guadixa sa sjeveroistoka i depresijom Alpujarrasna jugu.[1]

Najviši vrh je Mulhacén (3,479 metara), ujedno i najviša točka Iberijskog poluotoka[1], iako ne i Španjolske jer je to Teide na Kanarima sa svojih 3718 metara.[3] Pored toga Sierra ima još puno vrhova viših od 3000 metara, upravo ti bijeli vrhovi pod vječnim snijegom i ledom dali su ime masivu, jer Sierra Nevada znači snježna granica (granica dokle snježi).[1]

Sierra Nevada je najjužniji glacijalni kraj Evropskog kontinenta, bez obzira na to što su se posljednji ostaci glečera otopili krajem 20. vijeka, po vrhovima još uvijek ima vječnog snijega. On je i nadalje dominantan oblik padavina (preko 95%), i zadržava se na tlu većinu godine.[2]

Karta sa pozicijom Sierre

Ona je i jedna od najvažnijih točaka evropske bioraznolikosti. Po njoj ima svih pet španjolskih bioklimatskih zona, od mediteranske do planinske u kojima egzistira 2100 biljnih vrsta od ukupno 7000 dokumentiranih u Španjolskoj (usporedbe radi, na cijelom Britanskom arhipelagu ima samo 1900 vrsta). Uz sve to od tog broja 10% su španjolski endemi a 78 vrsta ima stanište jedino u Sierri.[2]

Po visokim padinama Sierre je temperaturna razlika zasigurno jedna od najviših u Evropi, jer se kreće od preko 25 ºC u julu do čak -35 ºC u januaru).[2] Duž Sierre ima pedesetak glacijalnih jezaca, visovi su obrasli travnjacima i tresetištima koje lokalno zovu borreguiles.[2] Jedna od velikih uspjeha španjolskih zaštitara prirode je uspješni oporavak iberijskog kozoroga (cabra montés), kojih je početkom 1960-ih bilo jedva oko 500. Danas ih ima samo na Sierri oko 15.000.[2]

Pogled na Mulhacén

Sve do 1805. nitko nije bio siguran je li najveći vrh Iberijskog poluotoka Veleta (3396 m) ili Mulhacén (3479 m). U to vrijeme su Andaluzijci Mulhacén puno blažih padina zvali brdom (cerro), a strmiju i impresivniju Veletu planinom.[2] Flora zavisi od visine, pa ima od suptropskih do alpskih vrsta. Danas je Sierra popularna skijaška destinacija sa dosta skijališta.[1]

Izvori[uredi - уреди | uredi izvor]

  1. 1,0 1,1 1,2 1,3 1,4 1,5 1,6 1,7 "Sierra Nevada" (engleski). Encyclopædia Britannica. https://www.britannica.com/place/Sierra-Nevada-mountain-range-Spain. pristupljeno 25. 5. 2018. 
  2. 2,0 2,1 2,2 2,3 2,4 2,5 2,6 "Sierra Nevada" (engleski). Iberia Nature. http://www.iberianature.com/regions/andalucia/sierra-nevada/. pristupljeno 25. 5. 2018. 
  3. "Teide Peak" (engleski). Encyclopædia Britannica. https://www.britannica.com/place/Teide-Peak. pristupljeno 25. 5. 2018. 

Vanjske veze[uredi - уреди | uredi izvor]