Sieradz

Iz Wikipedije, slobodne enciklopedije
Idi na navigaciju Idi na pretragu
Sieradz
Centralni trg
Centralni trg
Koordinate: 51°36′N 18°45′E / 51.600°N 18.750°E / 51.600; 18.750
Država  Poljska
Vojvodstvo Lodzko
Povjat Sieradz
Vlast
 - gradonačelnik Paweł Osiewała
Površina
 - Ukupna 51.2 km²[1]
Visina 159[1]
Stanovništvo (2019.)
 - Grad 41,953[1]
 - Gustoća 819.1 stan. / km²[1]
Vremenska zona UTC+1 (UTC+2)
Poštanski broj 98-200 i 98-210[1]
Karta
Sieradz na karti Poljske
Sieradz
Sieradz
Pozicija Sieradza u Poljskoj

Sieradz (njemački: Schieratz 1941-45) je grad od 41,953 stanovnika[1] u sredini Poljske u Lodzkom vojvodstvu.

Geografske karakteristike[uredi - уреди | uredi kôd]

Sieradz leži duž obala rijeke Warte, udaljen šesdesetak km jugozapado od Łódźa.

Historija[uredi - уреди | uredi kôd]

Sieradz koji je kroz historiju bio poznat kao; Sira, Syraz, Syradz, Sirazia, Siracz, Siradia, Syradzs - je jedan od najstarijih gradova u Poljskoj. Poznat po tom što je za srednjeg vijeka bio je prijestolnica malog vojvodstva u Malopoljskoj.[2]

Najstariji tragovi naselja u tom kraju datirani su u 6 - 7. vijek. U 11. vijeku na mjestu današnjeg grada niknula je utvrda sa naseljem, koje je prvi put dokumentirano 1136., u buli pape Inocenta II.[2]

Kako Sieradz nema sačuvanu povelju, pretpostavlja se da je gradska prava dobio negdje između 1247.- 1255. od vojvode Kazimira I Kujavskog, jer su tad Dominikanci podigli svoj samostan.[2]

Tokom 14. vijeka umjesto starog drvenog dvorca kog su 1331. spalili Teutonski vitezovi, kralj Kazimir Veliki je podigao novi zidani, sa crkvom sv. Trojstva, koja je u 15. vijeku pretvorena u župnu. U to vrijeme je grad opasan bedemima sa jarcima. U kraljevskom dvorcu održano je 15 sejmova, na kojima se odlučivala sudbina zemlje i birali kraljevi.[2]

Sieradz je svoj zlatni period imao za renesanse, tako da je početkom 16. vijeka bio grad od preko preko 2.000 stanovnika, koji su živjeli u nekih 350 kuća, živo trgovište sa 162 zanatlija organiziranih u 12 cehova.[2]

Period blagostanja završio je krajem 16. vijeka, nakon razaranja za Švedsko-poljskih ratova i drugih pošasti. Pa je početkom 17. vijeka spao na mještace od 53 kuće u kojima je živjelo oko 300-400 ljudi. Polako se oporavljao da bi 1910. imao oko 9 800 stanovnika.[2]

Nakon Drugog svjetskog rata 1950-ih je podignuti su brojni tvornički pogoni mlin, destilerija i 1957. velika tekstilna tvornica Sira i stanbeni kvartovi Dziewiarz i Polna. Od 1975. do 1998. ponovno je bio prijestolnica Vojvodstva Sieradz.

Danas je privredno - administrativni centar zapadnog dijela Lodzkog vojvodstva.[2]

Znamenitosti[uredi - уреди | uredi kôd]

Najveće znamenitosti grada podignute su tokom 14. vijeka, to su dominikanski samostan sa crkvom, tržnica i kraljevski dvorac (Królewska Kamienica). Sieradz ima i velik regionalni muzej.[3]

Privreda[uredi - уреди | uredi kôd]

Ekonomija današnjeg Sieradza bazira se na mašinogradnji (Feber kamionske prikolice, Scanfil), famaceutskoj (Asclepios, Medana), tekstilnoj (Cornette Underwear) i prehrambenoj industriji (Zarecki Foods i Wart Milk).[3]

Pobratimski gradovi[uredi - уреди | uredi kôd]

Sieradz ima ugovore o partnerstvu sa slijedećim gradovima;[4]

Izvori[uredi - уреди | uredi kôd]

  1. 1,0 1,1 1,2 1,3 1,4 1,5 Poland: Lodzkie (engleski). City population. https://www.citypopulation.de/en/poland/lodzkie/. Pristupljeno 17.02. 2021. 
  2. 2,0 2,1 2,2 2,3 2,4 2,5 2,6 „Historia miasta” (poljski). Urząd Miasta w Sieradzu. http://www.Sieradz.pl/historia/. Pristupljeno 15.02. 2021. 
  3. 3,0 3,1 „Sieradz Poland” (engleski). Encyclopaedia Britannica. https://www.britannica.com/place/Sieradz. Pristupljeno 17.02. 2021. 
  4. „Miasta partnerskie” (poljski). Urząd Miasta w Sieradzu. https://sieradz.eu/miasta-partnerskie. Pristupljeno 17.02. 2021. 

Vanjske veze[uredi - уреди | uredi kôd]