Shwedagon

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretragu


Koordinate: 16° 47' 54" SG Š, 96° 8' 58" IGD

Pagoda Švedagon je izuzetno posećena

Pagoda Švedagon je zlatna stupa visoka 98 metara, koja se nalazi u Jangonu u Mijanmaru. Predstavlja najsvetiju budističku pagodu za Burmance. Sadrži relikte od 4 navodne prethodne reinkarnacije Bude, uključujući osam vlasi kose od istorijskog Bude. Kruna pagode se sastoji od 5448 dijamanata i 2317 rubina. Na samom vrhu se nalazi dijamant od 75 karata (15 grama).

Istorija[uredi | uredi kod]

Legenda kaže da je pagoda Švedagon stara 2500 godina. Arheolozi se s tim ne slažu. Priča o pagodi Švedagon navodi da su dva brata trgovca srela Budu i dobila su od njega osam vlasi kose. Dva brata trgovca su uz pomoć lokalnog kralja našli brdo gde su bili relikti prethodnih Buda. Kada su uzeli vlasi kose od Bude da ih posvete, navodno se desila čuda, sve drveće je procvetalo, iako nije bila sezona cvetanja. Stupa se nije održavala do 1300. Tada je kralj Binja U od Bagoa ponovo sagradio stupu visoku 18 metara. Stupa se gradila mnogo puta, dok nije dotigla sadašnju visinu od 98 metara u 15. veku. Serija potresa je zatim izazvala štetu na stupi. Najveća šteta je bila tokom zemljotresa iz 1768. Tada je srušen vrh pagode, ali je ponovo podignuta od strane kralja Hsinbjušina. Novu krunu je donirao kralj Mindon Min 1871. , nakon što su Britanci anektirali Burmu.

Dizajn[uredi | uredi kod]

Postoje četiri ulaza u pagodu. Dva velika mitska lava čuvaju južni ulaz, a tu je slika od drugog Bude. Baza stupe je od cigli pokrivenih zlatnim pločicama. Iznad baze su terase, a tu samo muški monasi imaju pristup. Posle toga sledi zvonasti deo stupe. Iznad je turban, pa još nekoliko delova, nad kojima je kruna. Kruna se sastoji od 5448 dijamanata i 2317 rubina. Na samom vrhu se nalazi dijamant od 75 karata (15 grama). Zlato koje se vidi na stupi su prave zlatne ploče, koje pokrivaju cigle. LJudi iz Mijanmara (Burme) i njihovi kraljevi su poklanjali veliku količinu zlata za pagodu. U 15. veku to je započela kraljica Šin So Bu, koja je dala zlata, koliko je teška. Posetioci moraju da se izuju pre ulaska.

Rat i invazija[uredi | uredi kod]

Portugalski avanturista Filip de Brito Nikot ukrao je 30 tona teško zvono iz Švedagona. Namera mu je bila da od zvona pravi topoove, ali prelazeći reku zvono mu je završilo na dnu reke. Tokom Prvog anglo-burmanskog rata Britanci su zauzeli 1824. Švedagon, koji im je služio kao tvrđava i osmatračnica.Bilo je tu i vandalizma. Kopali su rupu u pagodi, da vide da li je pogodna kao skladište baruta. Kada su odlazili dve godine kasnije Britanci su odneli veliko zvono teško 23 tone, ali zvono je isto završilo u reci. Burmanci su ga posle toga izvadili.

Eksterni linkovi[uredi | uredi kod]