Prijeđi na sadržaj

Short Stirling

Izvor: Wikipedija
Šort sterling

Bombarder Šort sterling.

Opšte
Namena bombarder
Zemlja porekla  Ujedinjeno Kraljevstvo
Prvi korisnik Kraljevsko ratno vazduhoplovstvo

Šort sterling (engleski: Short Stirling) je bio britanski teški bombarder iz Drugog svjetskog rata. Proizvodila ga je fabrika Šort braders (Short Brothers) od 1940. do 1945.

Razvoj

[uredi | uredi kod]

Prvi let prototipa je izveden 14. maja 1939, a avion se serijski počeo proizvoditi 1940. Po dimenzijama impresivan, Sterling je bio nepopularan. Mali raspon krila onemogućavao mu je visok vrhunac leta i pogoršavao manevarske osobine. Iako je nosio velik teret bombi nije mogao da nosi pojedinačne bombe teže od 2000 funti (najveće u vrijeme dizajniranja).

Proizvedeno je ukupno 2.221 bombarderskih aviona.

U borbi

[uredi | uredi kod]

Borbeni letovi aviona započeli su s dnevnim napadima u februaru 1941. Uskoro se Sterling počeo koristiti za noćne operacije, ali je zbog pomenutih loših osobina već 1943. uglavnom počeo da se koristi za transport, vuču jedrilica i kao nosač elektronskih naprava za ometanje u 100. grupi.

Karakteristike

[uredi | uredi kod]
Short Stirling Mark I

Vrsta aviona: teški bombarder

  • Posada: 7 članova
  • Prvi let prototipa:
  • Uveden u upotrebu: 1940.
  • Kraj upotrebe:
  • Proizvođač: Šort braders

Dimenzije

  • Dužina: 26,6 m
  • Raspon krila: 30,2 m
  • Visina: 8,8 m
  • Površina krila: 122,8 m²
  • Aeroprofil krila:

Mase

  • Prazan: 19.950 kg
  • Opterećen: 26.940 kg
  • Najveća poletna masa: 31.750 kg

Pogonska grupa

  • Motori: Bristol Hercules II, 1.030 kW, 1.375 KS
  • Odnos snaga/težina: 0,153 kW/kg

Letne osobine

[uredi | uredi kod]
  • Najveća brzina: 435–451 km/h, zavisno od verzije
  • Krstareća brzina: km/h
  • Radijus dejstva: 3.750 km
  • Najveći dolet: km
  • Operativni vrhunac leta: 5.030 m
  • Brzina penjanja: 4 m/s

Naoružanje

[uredi | uredi kod]
  • Streljačko: 8 mitraljeza 0,303 in (7,7 mm) Brauning (Browning)
  • Bombe: do 8.165 kg

Povezano

[uredi | uredi kod]

Literatura

[uredi | uredi kod]

Vanjske veze

[uredi | uredi kod]