Senlis

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretragu
Senlis
Panorama grada
Panorama grada
Panorama grada
Koordinate: 49°12′N 02°35′E / 49.200°N 2.583°E / 49.200; 2.583
Država  Francuska
Regija Hauts-de-France
Departman Oise
Vlast
 - gradonačelnik Pascale Loiseleur
Površina
 - Urbano područje 24 km²[1]
 - Područje utjecaja 36 km²[2]
Visina 76[1]
Stanovništvo (2019.)
 - Urbano područje 14,760[1]
 - Urbana gustoća 613.7 stan./km²[1]
 - Područje utjecaja 15,668[2]
 - Gustoća područja utjecaja 434.6 stan./km²[2]
Vremenska zona UTC+1 (UTC+2)
Poštanski broj 60300[1]
Karta
Senlis na mapi Francuske
Senlis
Senlis
Senlis na karti Francuske

Senlis je grad i općina od 14,760 stanovnika[1] i aglomeracija od 15,668 stanovnika[2]na sjeveru Francuske u Departmanu Oise.

Geografske karakteristike[uredi | uredi kod]

Senlis se nalazi na rubu Île-de-France i Pikardije, udaljen pedesetak km sjeverno od Pariza i 25 km od Aerodroma Charles de Gaulle sa kojima je povezan autoputem A1.Grad se prostire se duž rijeke Nonette, između šuma kod Chantillyja i Ermenonvilla na raskršću važnih puteva.[3]

Izvan starog centra koji je pod zaštitom i njegovih galo-rimskih i srednjovjekovnih bedem]]a, protežu se duž glavnih cesta predgrađa i zaseoci koji svjedoče o razvoju mjesta tokom 20 vijekova. Taj srednjovjekovni grad ugostio je brojne francuske historijske ličnosti od Huga Capeta, Louisa IX, do maršala Focha, Ane Kijevske do slikarice Séraphine Louis.[4]

Historija[uredi | uredi kod]

Senlis je osnovan u 1. vijeku za vladavine Rimskog cara Klaudija.[3] Nakon raspada carstva se 486. pridružio franačkom kraljevstvu Klodviga I. Nakon tog je 981. postao domena Huga Capeta, koji je u njemu 987. izabran za Francuskog kralja.[3] Od 10. do 12. vijeka monarsi su ondje podigli brojne sakralne građevine. Tako je kraljica Adélaïde od Akvitanije podigla kapelu sv. Frambourga, kralj Louis VI Opatiju Chaalis a Ana Kijevska samostan sv. Vincent .[3]

Krajem 16. vijeka za Hugenotskih ratova, Senlis se odupro napadima protestantske lige, pa ga je zbog lojalnosti kralj Henri IV obdario brojnim privilegijama.[3]

Kako se tokom 17. i 18. vijeka ekonomski i politički centar zemlje pomakao u Pariz, a nakon tog u Versailles, Senlisu je opao značaj. Ali je je ostao popularno ladanje visokih funkcionera, koji su podigli vile i često boravili u njemu.[3]

Francuska revolucija i nacionalizacija vjerskih objekata i pojedinih kraljevskih domena 1791. zadali su ozbiljan udarac gradu koji je bio podignut zahvaljujući kraljevskim i vjerskim privilegijama. I pored toga Senlis i njegova okolica ostali su privlačni umjetnicima i intelektualacima, poput Jean-Jacques Rousseaua, Gérard de Nervala, Alexandra Dumasa mlađeg, Alfreda de Vignya.[3]

Na samom početku Prvog svjetskog rat 2. septembra 1914. Senlis je zapaljen, a njegov gradonačelnik pogubljen. Krajem rata 1918. maršal Foch postavio je svoj štab u Senlisu.[3]

Izgradnja novog autoputa A1 (1971.) i Aerodroma Charles de Gaulle (1974.) doveli su brojne nove stanovnike i novi impuls razvoju grada.[3]

Pobratimski gradovi[uredi | uredi kod]

Senlis ima ugovore o pobratimstvu sa slijedećim gradovima[5];

Izvori[uredi | uredi kod]

  1. 1,0 1,1 1,2 1,3 1,4 1,5 Senlis in Senlis (Oise) (engleski). City population. Pristupljeno 09.10.2022. 
  2. 2,0 2,1 2,2 2,3 Senlis Agglomeration in France (engleski). City population. Pristupljeno 05.10.2022. 
  3. 3,0 3,1 3,2 3,3 3,4 3,5 3,6 3,7 3,8 Pays d'Art & d'Histoire (francuski). Senlis. Pristupljeno 09.10.2022. 
  4. Carte d'identité de la Ville (francuski). Senlis. Pristupljeno 09.10.2022. 
  5. Jumelage (francuski). Senlis. Pristupljeno 09.10.2022. 

Vanjske veze[uredi | uredi kod]