Semmering (prijevoj)

Iz Wikipedije, slobodne enciklopedije
Semmering
Semmering-Pass
Satelitska snimka prijevoja
Satelitska snimka prijevoja
Država  Austrija
Štajerska, Donja Austrija

Semmering (njemački: Semmering-Pass) je najistočni i svojom visinom od 985 metara najniži od svih velikih alpskih prijevoja, koji leži na istoku Austrije, na granici između Austrijskih saveznih zemalja Štajerske i Donje Austrije.[1]

Karakteristike[uredi - уреди | uredi izvor]

Semmering je smješten na vododjelnici koja razdvaja slivove rijeka Mure i Leithe.[1] Semmering je omogućavao Beču komunikaciju s Balkanom preko Štajerske, i s Italijom preko Koruške, kao i sa Innsbruckom preko doline rijeke Enns.[1]

Kad su stari antički putevi preko Alpa u ranom srednjem vijeku napušteni, i promet potekao zaobilaznim putevima opala je važnost Semmeringa. To je potrajalo sve do izgradnje hospicija Spital am Semmering 1160., i ujedinjenja Austrije i Štajerske.[1]

Prva cesta preko prijevoja sagrađena je 1728.(obnovljena je između 1839. - 42.)[1]

Željeznička pruga preko prijevoja - Semmeringbahn podignuta je između 1848. - 1854., kao prva planinska pruga na svijetu, ona prolazi 86 metara ispod vrha prijevoja kroz tunel dug 1600 m. Druga paralelna cijev tunela dovršena je 1952.[1]

Danas je na prijevoju izgrađeno sportsko - turističko naselje sa skijalištem, okruženo borovom šumom i planinskim vrhuncima - Rax (2007 m) i Schneeberg (2075 m).[1]

Izvori[uredi - уреди | uredi izvor]

  1. 1,0 1,1 1,2 1,3 1,4 1,5 1,6 "Semmering" (engleski). Encyclopædia Britannica. http://www.britannica.com/place/Semmering. pristupljeno 07. 03. 2016.. 

Vanjske veze[uredi - уреди | uredi izvor]