Samuel Morse

Izvor: Wikipedija
(Preusmjereno sa stranice Semjuel Morze)
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretragu
Semjuel Morze

Semjuel Morze
Semjuel Morze

Puno ime Semjuel Finli Briz Morze
Informacije
Datum rođenja 27. april 1791.
Mesto rođenja Čarlstaun (SAD)
Datum smrti 2. april 1872.
Mesto smrti Njujork (SAD)
Dela

Semjuel Finli Briz Morze (engl. Samuel Finley Breese Morse; Čarlstaun, 27. april 1791Njujork, 2. april 1872) je bio američki pronalazač, i slikar, najpoznatiji po svojim izumima, telegrafu i Morzeovoj azbuci.

Biografija[uredi | uredi kod]

Rane godine[uredi | uredi kod]

Semjuel Morze je rođen u Čarlstaunu, Masačusets, kao prvo dete geografa Pastora Džozefa Morzea, i Elizabete En Finli Morze. Pošto je kao dete pohađao Filips akademiju, upisao se na koledž sa 14 godina. Posvetio se umetnosti, i postao učenik Vašingtona Olstona (Washington Allston), poznatog američkog slikara. Dok je bio na Jejl univerzitetu, slušao je predavanja Bendžamina Silimana (Benjamin Silliman) i Džeremaje Deja (Jeremiah Day) o elektricitetu. Zarađivao je slikajući portrete. 1810. je diplomirao na Jejlu, a 1811. je pratio Olstona u Evropu.

Morze je izumeo mašinu za sečenje mermera, koja je mogla da pravi tro-dimenzionalne skulpture od mermera ili kamena. Nije mogao da patentira ovu mašinu, zbog pređašnjeg nacrta Tomasa Blančarda iz 1820. 1823, Morze je otvorio umetnički studio u Njujorku. 1825, je naslikao portret Markiza Lafajeta za 1000 dolara. 7. februara iste godine je iznenada umrla Morzeova žena, Lukrecija. Sahranjena je pre nego što se vratio u Nju Hejven.

1837, Morze je izumeo električni telegraf, baziran na otkriću Hansa Kristijana Ersteda iz 1820. o odnosu između elektriciteta i magnetizma. 1832, Morze je razvio ideju elektromagnetne telegrafije (tokom razgovora sa Dr. Čarlsom T. Džeksonom; Kasnije je Dr. Džekson započeo sudski spor o pravima nad telegrafom (koji je izgubio)). Morze je nacrtao prototip elektromagnetskog snimajućeg telegrafa i Morzeove azbuke u svojoj svesci.

Tokom studija u Rimu 1830, upoznao se sa Danskim skulptorom Bertelom Torvaldsenom; dva umetnika su često noću zajedno šetala po antičkim ruševinama. Morze je takođe naslikao Torvaldsenov portret. Na jesen 1835, Morze je napravio i demonstrirao snimajući telegraf sa pokretnom papirnom trakom. Početkom 1836, je demonstrirao svoj snimajući telegraf doktoru Leonardu Gejlu (Leonard Gale). Takođe se 1836, kandidovao za gradonačelnika Njujorka i osvojio 1496 glasova (izgubivši).

Kasnije godine[uredi | uredi kod]

Portret Semjuela Morzea između 1855. i 1865.

1837, Morze je pokazao Gejlu svoje planove za „releje“. Septembra iste godine, Alfred Vejl je prisustvovao demonstraciji telegrafa.

1838, Morze je promenio telegrafsku šifru, od telegrafskog rečnika sa numeričkim kodom, u kod za svako slovo. 24. januara, Morze je demonstrirao telegraf svojim kolegama. 8. februara, 1838, Morze je prvi put javno demonstirao rad električnog telegrafa naučnom komitetu na Frenklin Institutu u Filadelfiji, Pensilvanija (prvi put je radio 6. januara). 21. februara, Morze je demonstrirao telegraf predsedniku Martinu van Bjurenu i njegovom kabinetu. Ubrzo potom predsednik komisije za trgovinu Predstavničkog doma SAD, F. O. J. Smit (Mejn) je postao Morzeov partner (i predložio kongresu zakon koji nije izglasan) za projekat od 30000 dolara za izgradnju telegrafske linije.

1839, Morze je (iz Pariza) objavio prvi američki opis dagerotip fotografije od Luja Dagera (Louis Daguerre). Morze je bio pionir američkih dagerotipa. 1844 Morze je poslao telegrafsku poruku "What hath God wrought?" (Šta je bog radio?) (Biblija, Knjiga brojeva 23:23) iz Vašingtona u Baltimor, Merilend.

1850-ih, Morze je otišao u Kopenhagen i posetio Muzej Torvaldsen, sa vajarovim grobom u atrijumu. Primio ga je kralj Frederik VII od Danske, i Morze je izrazio želju da pokloni portret iz 1830. kralju. Torvaldsenov portret danas pripada kraljici Margareti II od Danske.

Smrt[uredi | uredi kod]

Umro je u svojoj kući u 5 Vest 22. Ulici, u Njujorku u osamdeset prvoj godini, i sahranjen je na groblju Grin-Vud u Bruklinu.

Knjige i radovi[uredi | uredi kod]

Patents

  • Morse, Samuel, "US1647[mrtav link]". Improvements in the communicating information by signals by the application of electromagnetism. United States Patent Office.
  • Morse, Samuel, "US6420[mrtav link]". Telegraph. United States Patent Office.

Vidi još[uredi | uredi kod]

Šira literatura[uredi | uredi kod]

  • Paul J. Staiti, Samuel F. B. Morse (Cambridge 1989).
  • Lauretta Dimmick, "Mythic Proportion: Bertel Thorvaldsen's Influence in America", Thorvaldsen: l'ambiente, l'influsso, il mito, ed. P. Kragelund and M. Nykjær, Rome 1991 (Analecta Romana Instituti Danici, Supplementum 18.), pp. 169–191.

Spoljašnje veze[uredi | uredi kod]

General

Court Cases

Stamps