Semela

Izvor: Wikipedija
(Preusmjereno sa stranice Semela (mitologija))
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretragu
Jupiter i Semela (1894–1895), slika Gustava Moreaua
Predstava na etrurskom ogledalu: Semela grli svog sina Dionisa, Apolon ih posmatra, a satir svira na aulosu.
Rimski sarkofag (oko 190. nove ere) s predstavom trijumfalne povorke Bakha (Dionisa) koji se vraća iz Indije; scene njegovog rođenja predstavljene su na gornjim manjim pločama (Walters Art Museum, Baltimore, Maryland).

Semela (starogrčki: Σεμέλη) bila je, u grčkoj mitologiji, kći tebanskog kralja Kadma i Harmonije, majka boga Dionisa te sestra Inonina, Agavina, Autonojina i Polidorova.[1]

Mitologija[uredi | uredi kod]

Zevs i Semela[uredi | uredi kod]

Zevs je zavoleo lepu Semelu i s njom vodio ljubav,[2][3][4] a kad je Hera primetila da je devojka trudna, uzela je na sebe lik stare Semeline dojkinje Beroje te ju je, želeći joj se osvetiti i sprečiti rođenje njenog deteta, posavetovala da zatraži od Zevsa da joj se prikaže u svoj svojoj veličanstvenosti i sjaju, onako kako prilazi svojoj božanskoj supruzi. Semela je poslušala ovaj savet i odmah zamolila Zevsa da joj ispuni jednu želju, na šta je on odgovorio da će učiniti sve za njenu ljubav. Kad je ona zatražila da joj se pokaže u svom obličju gromovnika, on je, premda duboko žalostan, uslišio njenu želju, vinuo se u nebo i prizvao oblake, kišu i vetrove, a da bi ublažio svoju snagu, izabrao je naslabiju munju. I pored te pažnje, čim je Zevs stupio u Semelinu spavaću odaju, plamen munje spržio je devojku, a Kadmovu palatu pretvorio u ruševinu, nad kojom se dugo nadvijao dim iz božanske vatre. No, Zevs je spasao njeno dete, Dionisa, zašio ga u svoje bedro i odneo na Olimp. Mesto na kome se ova tragedija dogodila Kadmo je ogradio i pretvorio u svetilište svojoj kćeri, a Dionis je kasnije tu zasadio vinovu lozu.[5][6][7][8][9]

Tiona[uredi | uredi kod]

Ostale Kadmove kćeri proširile su glasinu da je dete koje je Semela rodila bilo od oca smrtnika, a da je Kadmo lažno tvrdio da je detetov otac Zevs i da ju je vrhovni bog ubio jer je lagala o dečakovom ocu.[10] Zbog ovih laži Dionis je okrutno kaznio svoje tetke.[11] Da bi ukazao čast majci, Dionis ju je odlučio izvesti iz podzemnog sveta; Had je pristao da je pusti, ali pod uslovom da mu Dionis ustupi ono što mu je najdraže. Dionis mu je darovao mirtu, onda je majku odveo na Olimp, dao joj ime Tiona i uvrstio je među bogove.[12][13][14][15][16]

Lakonsko predanje[uredi | uredi kod]

U Lakoniji su, pak, pričali da Semela nije stradala od Zevsove munje, nego da je za njenu smrt bio kriv Kadmo, koji je svoju kćer i njenog tek rođenog sina stavio u kovčeg i pustio ga u more; more ga je nasukalo na lakonsku obalu i ljudi koji su otvorili kovčeg pronašli su u njemu mrtvu Semelu i još živo dete, koje su dali na čuvanje Atamantovoj supruzi Inoni.[17]

Pausanija priča i o tome kako se Akteon zaljubio u Semelu, a Artemida nahuškala pse da ga rastrgnu, kako bi sprečila njihovu vezu.[18]

Semelin grob i kultni kip pokazivani su u Tebi.[19]

Genealogija[uredi | uredi kod]

Argivska genealogija u grčkoj mitologiji
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
Uran
 
Geja
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
Hron
 
Reja
 
Okean
 
Tetija
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
Memfida
 
 
Libija
 
Posejdon
 
 
 
Nil
 
Inah
 
Melija
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
Bel
 
Agenor
 
 
 
Telefasa
 
 
Foronej
 
Ija
 
Zevs
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
Kadmo
 
Kilik
 
Europa
 
Fenik
 
Anhiroja
 
 
 
Epaf
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
Harmonija
 
 
Danaj
 
Egipt
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
Polidor
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
Agava
 
 
Hipermnestra
 
Linkej
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
Autonoja
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
Inona
 
 
 
 
Abant
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
Semela
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
Pret
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 

Reference[uredi | uredi kod]

Literatura[uredi | uredi kod]