Sedamnaest trenutaka proljeća

Iz Wikipedije, slobodne enciklopedije
Idi na navigaciju Idi na pretragu
Семнадцать мгновений весны
17 moments of the spring dvd cover.jpg
omot ruskog DVD izdanja
Žanr špijunski triler
Kreator Julijan Semjonov
Scenario Julijan Semjonov
Tajana Lioznova
Režija Tatjana Lioznova
Nastupaju Vjačeslav Tihonov
Jefim Kopeljan
Leonid Bronevoj
Jekaterina Gradova
Rostislav Plyatt
Naracija Jefim Kopeljan
Kompozitor muzičke teme Mikael Tariverdijev
Zemlja porijekla  Sovjetski Savez
Jezik/ci ruski
Broj epizoda 12
Produkcija
Producent(i) Jefim Lebedinski
Zinovij Genzer
Fotografija Pjotr Katajev
Trajanje 840 min. (ukupno)
Producentska kompanija/e Filmski studio Gorki
Emitiranje
Originalni kanal Prvi program Sovjetske centralne televizije
Originalno prikazivanje 11. august 1973 (1973-08-11) – 24. august 1973 (1973-08-24)
Eksterni linkovi
Službena stranica

Sedamnaest trenutaka proljeća (rus. Семнадцать мгновений весны) je sovjetska crno-bijela špijunska televizijska miniserija koja se originalno emitirala 1973. godine na programu Sovjetske centralne televizije. Sastojala se od dvanaest epizoda i predstavljala adaptaciju istoimenog romana Julijana Semjonova objavljenog tri godine ranije. Protagonist, koga tumači Vjačeslav Tihonov, je Maksim Isajev, sovjetski obavještajac koji se pod pseudonimom "Otto Max von Stierlitz" i lažnim identitetom esesovskog oficira uspio infiltrirati u vodstvo njemačke tajne službe SD. Radnja se događa pred kraj Drugog svjetskog rata u februaru i martu 1945. i prikazuje kako "Stierlitz" koristi svoj položaj kako bi sabotirao nacistička nastojanja da sklope separatni mir sa zapadnim Saveznicima, te to iskoriste kako bi preokrenuli ishod rata sa Sovjetima. Serija je prilikom prikazivanja postigla izuzetnu gledanost te od Tihonova učinila veliku zvijezdu. Sam Stierlitz je postao jednom od ikona sovjetske popularne kulture, a njegova hladnokrvnost i vještina inspiracija za subverzivne i ironične viceve nalik na kasnije aforizme o Chucku Norrisu.

Vidi još[uredi - уреди | uredi izvor]

Vanjske veze[uredi - уреди | uredi izvor]