Santiago (Zelenortska Republika)

Iz Wikipedije, slobodne enciklopedije
Santiago
Santiagu, São Tiago
Locator map of Santiago, Cape Verde.png
Lokacija Santiaga na karti Zelenortskih otoka
Podaci
Lokacija Atlantski ocean
Arhipelag Zelenortski
Koordinate 15°4′0″N23°38′0″E
Država  Zelenortska Republika
Glavno naselje Praia
Površina 991[1] km²
Broj stanovnika 266.161
Picos, Cape Verde.jpg
Panorama na Picos na Santiagu

Santiago ili Santiagu kako ga zovu domaćini (portugalski: São Tiago = sv. Jakov) je najveći i najnaseljeniji otok Zelenortskog arhipelaga od 266 161 stanovnika.[1]

Historija[uredi - уреди | uredi izvor]

Santiago je otkrio portugalski pomorac António da Noli oko 1460, on je izgradio prvu utvrdu za smještaj malog garnizon]]a kod današnjeg naselja Cidade Velha, tada znanog kao Ribeira Grande (to je najstarije naselje u arhipelagu). Trgovina robovima iz obližnje Afrike pretvorila je Cidade Velhu u drugi najbogatiji grad tadašnjeg portugalskog imperija. Mali Portugal nije bio u stanju na dulje vrijeme zaštititi svoje kolonije, tako da su engleski, holandski, francuski i španjolski trgovci preuzeli tu trgovinu, a otok postao meta gusarskih napada i pljački. Zbog gusarskog napada na tadašnju prijestolnicu Cidade Velha - 1712., ona je premještena u Praiu. Otočno stanovništvo je bilo u vrlo nepovoljnom položaju za vrijeme portugalske kolonijalne vlasti, tako da je na valu oslobodilačkih pokreta u Africi, masovno podržalo lidera Amílcara Cabrala i Afričku partiju za nezavisnost Gvineje i Zelenortskog [[arhipelaga 1975.

Selo São Domingos u unutrašnjosti otoka
Masiv Serra Malagueta na sjeveru Santiaga

Geografija i klima[uredi - уреди | uredi izvor]

Santiago leži između otoka Maio (40 km zapadno) i Fogo (50 km istočno), u otočkoj grupi Ilhas do Sotavento (Privjetrinski otoci, južna otočna skupina) udaljen 640 km od afričke obale. [1]

Santiago je najveći otok Zelenortskog arhipelaga, sa površinom od 991 km ². [1]To je vrlo brdovit otok, nešto malo manje ​​na jugoistoku. Visoke planine u unutrašnjosti su blagodet Santiaga jer tu ima više oborina i vlage potrebne za rast usjeva. Najveći grad na otoku je Praia, na jugoistočnoj obali, ona je i najveći grad arhipelaga i glavni grad države. Ostali veći otočki gradovi su Cidade Velha, 15 km zapadno od Paie, prva prijestolnica arhipelaga, Assomada, 60 km sjeverno i Tarrafal na sjeveru otoka udaljen 75 km od Praie.

Otok je dug 75 km u smjeru sjever - jug, a širok 35 km u smjeru istok - zapad. Najviši vrh - Pico da Antónia (1.394 m). [1] nalazi se gotovo u sredini otoka, na sjeveru se proteže planinski masiv Serra de Malagueta (1064 m).

Zelenortski otoci su vrlo degradirani, intezivnom sječom šumskog pokrova u svojoj prošlosti. Zbog blizine Sahare, većina otoka je vrlo suha, ali na otocima sa visokim planinama kao što je Santiago i udaljenijim od vrele afričke obale, vlažnost je znatno veća, a to je pogodovalo rastu prašuma, koje su danas vrlo degradirane zbog ljudske aktivnosti. Sjeveroistočni obronci visokih planina često dobivaju dosta kiše, a jugozapadne padine ne, to je zbog toga jer je taj dio otoka viši - pa se na tim visinama kondenzirana para ohladi i padne kao kiša ili rosa.

Administrativna podjela[uredi - уреди | uredi izvor]

Otok je administrativno podjeljen na 9 općina (contea) to su;

  • Tarrafal
  • São Miguel
  • São Salvador do Mundo
  • Santa Cruz
  • São Domingos
  • Praia
  • Ribeira Grande de Santiago
  • São Lourenço dos Órgãos
  • Santa Catarina

Privreda[uredi - уреди | uredi izvor]

Santiago ima najrazvijeniju poljoprivrednu proizvodnju u Zelenortskom arhipelagu, proizvodi se; kukuruz, banane, kava, šećerna trska i tropsko voće. [1] Pored poljoprivrede važno je i ribarstvo. U gradu Praji ima nešto manjih industrijskih pogona za preradu ribe, prehrambene proizvode i građevinski materijal, on ima i veliku morsku luku i Međunarodni aerodrom Francisco Mendes (nedavno obnovljen i proširen) koji je sjedište domaćeg avioprijevoznika TACV (Transportes Aéreos de Cabo Verde). [2] Planira se izgradnja nove trgovačke luke u gradu Tarrafalu, na sjeverozapadnoj obali otoka. [1]

Bilješke[uredi - уреди | uredi izvor]

Veze[uredi - уреди | uredi izvor]

Vanjske veze[uredi - уреди | uredi izvor]