Sanja Nikčević

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretragu

Sanja Nikčević (Varaždin, 1960.), hrvatska teatrologinja, kazališna kritičarka, redovna profesorica i voditeljica teatrologije Odsjeka za kazališnu umjetnost Umjetničke akademije u Osijeku UAOS i dramskog modula na Doktorskom studiju iz književnosti Filozofskog fakulteta u Osijeku. Predsjednica je Hrvatskog društva kazališnih kritičara i teatrologa od 2008. Od 2014. članica je Glavnog odbora Matice hrvatske.


Obrazovanje i zaposlenja

[uredi | uredi kod]

Srednju školu završila u Virovitici, diplomirala francuski jezik i komparativnu književnosti na Filozofskom fakultetu u Zagrebu (1984.), a s temama iz američke drame na istom je fakultetu magistrirala (1993.) i doktorirala (1998.). Prije znanstvene karijere radila kao novinarka i kazališna kritičarka u Večernjem listu 1985.-1993.) te kao savjetnica za kazalište u Ministarstvu kulture RH (1996.-1997.), a između toga bila u statusu slobodne umjetnice.

Znanstvena karijera

[uredi | uredi kod]

Dva puta bila Fulbrightov stipendist u SAD: CUNY - New York (mentor Marvin Carlson) 1995. i UCSB - Santa Barbara (mentor W. D. King) 2003., gdje je predavala Modernu europsku dramu i kazalište 2002.

U docenticu je promovirana na zadarskom Sveučilištu (2002.) gdje je predavala „Povijest svjetske drame“ na doktorskom studiju iz književnosti. Od 2003. zaposlena na Sveučilištu Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku. Prvo na Filozofskom fakultetu (Odsjek za anglistiku) gdje je 2006. birana u izvanrednog profesora, a predavala kolegije iz američke i engleske drame te kazališne kritike.

Od 2007. prelazi na Umjetničku akademiju u Osijeku (UAOS) kao voditeljica Odsjeka za kazališnu umjetnost (2007.-2009.), voditeljica Katedre za teatrologiju i teorijskog programa. Na akademiji predaje kolegije iz predmeta povijesti kazališta kojeg je osmislila za potrebe akademije. Na odsjeku je vodila pisanje studijskih programa: revizije Preddiplomskog studija glume i lutkarstva i novog studija Diplomskog studija kazališne umjetnosti (smjerovi gluma, lutkarstvo, teatrologija, dramsko pisanje...) koji po prvi puta u Europi uvodi samostalni smjer dramskog pisanja.

Na doktorskom studiju iz književnosti na Filozofskom fakultetu u Osijeku od njegova osnutka (2006.) voditeljica je dramskog modula i predaje kolegije iz povijesti drame i američke drame.

Sudjelovala u radu tri znanstvena projekta. Izlaganjima o hrvatskom i europskom kazalištu sudjelovala na brojnim seminarima, simpozijima i konferencijama (Osijek, Zagreb, Sarajevo, Novi Sad, Varšava, Salzburg, Boston, Louisville, New York, Caracas, Soeul, Lubbock,...), a radionice kazališne kritike vodila u Hong Kongu i Makedoniji.

Međunarodna aktivnost

[uredi | uredi kod]

Utemeljiteljica (1994.) i prva predsjednica Hrvatskog centra ITI-UNESCO gdje je pokrenula Međunarodnu koloniju dramskih pisaca u Motovunu i glasilo Hrvatska drama te intenzivno radila na promociji hrvatske drame i kazališta u svijetu.

Vrlo aktivna u međunarodnom kazališnom životu, u svjetskoj udruzi ITI bila je članica i predsjednica komunikacijskog odbora te članica upravnog odbora u dva mandata. Aktivna je članica hrvatskih (DKH, HDAS, HDDU) te međunarodnih i američkih udruga kritičara i teatrologa (ASTR, ATHE, IFTR, AICT, ATCA).

Izdavačka i urednička djelatnost

[uredi | uredi kod]

U sklopu Hrvatskog centra ITI pokrenula i deset godina uređivala teatrološku biblioteku Mansioni (1994.-2004.), gdje je uredila 25 naslova. Bila je urednica časopisa Kazalište u izdanju AGM-a (1999.-2002.), a od 2009.-2013. glavna urednica novopokrenute Biblioteke Ars Academica Umjetničke akademije u Osijeku. Od 2005. bila je voditeljica Odjela za međunarodnu suradnju Matice hrvatske, Ogranak Osijek, a od 2006. članica je upravnog odbora Fulbright Alumni Association. Bila je selektorica Marulićevih dana te članica brojnih prosudbenih komisija za kazališne programe, dramska djela i slično. Aktivna je i u radu Hrvatskog sabora kulture kao selektor i član prosudbenih povjerenstva za kazališni amaterizam.

Radovi

[uredi | uredi kod]

Sudjelovala je na brojnim simpozijima u zemlji (naročito Krležini dani u Osijeku) i po cijelome svijetu, a od 1987. objavila preko stotinu članaka u časopisima u zemlji (Republika, Književna smotra, Dubrovnik, Književna revija, Nova prisutnost, Kazalište…) i širom svijeta (SSEP, PAJ, NTQ, Dijalog).

Američka drama: 
Uredila dvije antologije (Antologija američke drame I i II, Zagreb, 1993.), te objavila  tri o američkoj drami: Američka subverzivna drama ili simpatija za losere (CDM, Rijeka, 1994.), Afirmativna američka drama ili živjeli Puritanci (Hrvatski centar ITI, Zagreb, 2003.) i Gubitnički genij u našem gradu (Filozofski fakultet, Zagreb, 2006). O američkoj drami uvela novu klasifikaciju u odnosu na Američki mit, temeljni mit američkog društva na subverzivne drame (one koje pokazuju neuspješne likove) i afirmativne drame (one koje pokazuju likove koji uspijevaju razriješiti svoje probleme).

Hrvatska drama:
Objavila prvu antologiju hrvatske drame izvan Hrvatske (Antologija suvremene hrvatske drame, Skopje, 2003.) i knjigu  Što je nama hrvatska drama danas? (Naklada Ljevak, Zagreb, 2008.) u kojoj se bavi zapostavljenim piscima (Helena Peričić, Tanja Radović, Darko Lukić, Boro Radaković, Borislav Vujčić, Autorska grupa Gong) i žanrovima (komedije: Miro Gavran i Ivan Kušan te literarni kabaret Boris Senker) te zanimljivim fenomenima hrvatskog kazališta (Zrinski Frankopanizrinsko-frankopanske teme, igranje religiozne drame za vrijeme Domovinskog rata, nestanak političke drame, itd.).

Europska drama/Nametanje trendova:
Knjiga o nametanju dramskog trenda nasilja, krvi i sperme u europskom kazalištu Nova europska drama ili velika obmana (Meandar, Zagreb, 2005.) izazvala je iznimno snažnu reakciju hrvatske i svjetske kazališne javnosti: dobila je Nagradu Petar Brečićza kazališnu esejistiku, prevedena je na engleski (en New Theater Quarterly, August 2005.), slovački (Nova Europska drama alebo vel'ky podvod, Bratislava, 2007.) i bugarski jezik (Нова европейска драма или голямата измама, Ruse, 2009.), udžbenik na kolegijima o suvremenoj drami širom svijeta. Nakon pet godina izašlo je drugo izdanje, Nova europska drama ili velika obmana 2 (Leykam, Zagreb, 2009.), gdje je uz tekst iz 2005. objavljeno i poglavlje o tome što se s trendom nove europske drame dogodilo od prvog izdanja knjige, kao i reakcija na knjigu uključujući i sve napade i pohvale.

Ratna drama:
Intenzivno se bavi temom drame i kazališta o Domovinskom ratu.

Uredila je prvu Antologiju hrvatske ratne drame 1991-1995 (Alfa, Zagreb, 2011.) u kojoj je objavljeno 11 drama. Nino Škrabe: Dvije sestre (1992.), Davor Špišić: Dobrodošli u rat(1992.), Matko Sršen: Farsa od gvere (1992.), Katja Šimunić: Blueblanche, tango i rat (1992.), Milan Grgić: Sveti Roko na brdu (1993.), Lada Martinac/Snježana Sinovčić: Živim (1993.), Goran Tribuson: Doviđenja u Nuštru (1993.), Zvonimir Zoričić: Tatarski biftek (1994.), Miroslav Mađer: Srijemski put (1995.), Zvonimir Majdak: Smrtonosni povratak (1995.), Miro Gavran: Deložacija (1995.)

Uredila je i Antologiju hrvatske ratne komedije 1991-1997 (Privlačica, Vinkovci, 2013.) u kojoj je objavljeno 8 komedija. Milica Lukšić: Lov na medvjeda tepišara (1990.), Tahir Mujičić/Boris Senker: Bratorazvodna parnica (1991.), Lydia Scheuermann Hodak: Žurim, dolazi mi moja maserka (1992./1998.), Zvonimir Zoričić: Tatarski biftek (1994.), Miro Gavran: Deložacija (1995.) , Ivan Kušan: Tko je Sveti Stefan (1996.), Ljubomir Kerekeš: Povratak ratnika (1997.), Ivo Brešan: Utvare (1997.)

Uredila je i Antologiju hrvatske poratne drame 1996-2011 (Alfa, Zagreb, 2014.) u kojoj je objavljeno 12 drama. Lydia Scheuermann Hodak Slike Marijine (1992./1996.), Pavao Pavličić Olga i Lina (1996.), Hrvoje Barbir Barba Telmah (1997.), Vlatko Perković Deus ex machina (1997.), Slobodan Šnajder Ines & Denise (1997.), Dubravko Mihanović Žaba (2004.), Gordana Ostović Parsifal (2005.), Tena Štivičić Fragile (2005.), Amir Bukvić Djeca sa CNN-A (2006.), Igor Hamer Jura, samo jučerašnja vijest (2007.), Lada Martinac Ko me to pokriva? (2009.), Miro Međimorec Vukovarski nokturno (2011.).

Te antologije i njezini teorijski radovi 1 mijenjaju uvriježenu sliku da ratnih drama nema ili da nisu kvalitetne.

Kazališna kritika:
Objavila je  zbornik na engleskom Theatre Criticism Today (Zagreb, 2001.) u kojem su sabrani tekstovi izlagani na tri simpozija o kazališnoj kritici koji je je organizirala u sklopu Hrvatskog centra ITI (Pula 1998. i  1999., Zagreb 2000.).   

Objavila je i prvu teorijsku knjigu o kazališnoj kritici (Kazališna kritika ili neizbježni suputnik UAOS/Leykam, Zagreb, 2011.) u kojoj uz analizu američke kritike i komparaciju američkog i europskog modela kazališne kritike donosi i novu definiciju žanra.

Popis najvažnijih radova

[uredi | uredi kod]

Autorske knjige:

  • Kazališna kritika ili neizbježni suputnik (UAOS/Leykam, Zagreb, 2011.)
  • Nova europska drama ili velika obmana 2 (Leykam international, Zagreb, 2010.)
  • Нова европейска драма или голямата измама (Аvangard print ЕООD, Ruse, 2009.)
  • Što je nama hrvatska drama danas? (Naklada Ljevak, Zagreb, 2008.)
  • Nova europska drama alebo veliki podvod (Jan Jankovič, Bratislava, 2007.)
  • Gubitnički genij u našem gradu (Filozofski fakultet, Zagreb, 2006.)
  • Nova europska drama ili velika obmana (Meandar, Zagreb, 2005.)
  • Afirmativna američka drama ili živjeli Puritanci (Hrvatski centar ITI, Zagreb, 2003.)
  • Subverzivna američka drama ili simpatija za losere (CDM, Rijeka, 1994.)

Priređivač:

  • Antologija hrvatske poratne drame 1996-2011 (Alfa, Zagreb, 2014.)
  • Antologija hrvatske ratne komedije 1991-1997 (Privlačica, Vinkovci, 2013.)
  • Antologija hrvatske ratne drame 1991-1995 (Alfa, Zagreb, 2011.)
  • Antologija na novata hrvatska drama (Fakultet za dramski umetnosti, Skopje, 2002.)
  • Theatre Criticism Today (Hrvatski centar ITI, Zagreb, 2002.)
  • Antologija američke drame I i II (AGM, Zagreb, 1993.)

Nagrade i priznanja

[uredi | uredi kod]
  • 2014. Nagrada A. G. Matoš Matice Hrvatske za knjigu Kazališna kritika ili neizbježni suputnik (Leykam/UAOS Zagreb,/Osijek, 2012.)
  • 2012. Zlatna povelja za knjige ogranaka Matice Hrvatske za knjigu: Dragan Mucić Prvih četrdeset godina. Hrvatsko narodno kazalište u Osijeku 1907. - 1941.(Matica hrvatska Osijek/ Filozofski fakultet u Osijeku, 2010.) koju je uredila
  • 2006. Petar Brečić za kazališnu esejistiku 2006. za knjigu Nova europska drama ili velika obmana (Meandar, Zagreb, 2005.)
  • 2000. Odlikovanje Redom hrvatskog pletera za doprinos razvitku i ugledu države te za dobrobit građana, Predsjednika Republike Hrvatske
  • 1999. Počasna građanka grada Waterforda, CT, USA.

Bilješke

[uredi | uredi kod]
  1. 1  Sanja Nikčević Drame o Domovinskom ratu ili stotinu naslova od kabareta do alegorije. Popis hrvatske ratne drame 1991-2911. u Republika 7-8/2012. str. 67-91)

Literatura

[uredi | uredi kod]
  • Igor Žic „Sanja Nikčević ili život za kazalište“ Književna Rijeka 1-2/2014., str. 130.-139.

Vanjske poveznice

[uredi | uredi kod]