Samospoznaja
Samospoznaja je ideja koja se susreće u filozofiji, psihologiji i misticizmu. U filozofiji, samospoznaja često znači spoznaju svoje prave prirode.
Mnogi filozofi od antike do savremenog doba su savetovali da treba poznati sebe.
Indijska filozofija[uredi | uredi kod]
Samospoznaja je jedna od okosnica indijske filozofije i religije. U značenju duhovnog buđenja, samospoznaja je tipično indijski koncept. Postoji više sanskritskih reči koje se odnose na samospoznaju:
- atmabodha (ātmabodha) - samosvest
- atmagjana (ātmajñāna) - znanje o sopstvu
- atmasidhi (ātmasiddhi) - samoostvarenje
- atmavada (ātmavāda) - učenje o sopstvu
Starogrčka filozofija[uredi | uredi kod]
Spoznaj sebe (gr. gnoti seauton) je čuveni natpis koji je stajao na ulazu drevnog proročišta u Delfima. Ova izreka se pripisuje nekolicini starih grčkih mudraca.
Prema Plotinu, samospoznaja je spoznaja vlastitog iskona.[1]
„Ko je spoznao samoga sebe, znaće i za svoje odakle.“Hrišćanstvo[uredi | uredi kod]
Hrišćanski oci pod poznajom podrazumevaju svest o sopstvenoj prolaznosti i ništavnosti izvan Boga.
„Najbolje poznaje sebe onaj ko za sebe misli da je ništa.“
Krišnamurti[uredi | uredi kod]
„Ako želim razumjeti nekoga, ne mogu ga osuđivati: moram ga motriti, proučiti. Moram voljeti samu stvar koju proučavam. Ako želite razumjeti dijete, morate ga voljeti i ne koriti ga. Morate se igrati sa njime, motriti njegove kretnje, njegove idiosinkrazije, načine ponašanja; ali ako ga samo korite, odbijate ili krivite, tu nema razumijevanja djeteta. Slično, da bi razumjeo ono što jeste, čovjek mora motriti ono što misli, osjeća i čini u svakome trenu.[2]“Savremeni indijski filozof Krišnamurti je govorio da je put za upoznavanje sebe motrenje svojih misli, osećanja i reakcija u svakom trenutku. On ističe da se samoposmatranje ne može vršiti u izolaciji, manastiru ili sličnom, već isključivo posmatrajući svoje reakcije u odnosu sa drugim ljudima.[3] Poznaja je vidjeti što jeste, ne što biste željeli biti. Ono što jeste nije ideal i nije statično, već ono što činite, mislite i osjećate iz trena u tren. Da bismo to vidjeli potrebna je svjesnost, veoma budan, hitar um. No, ako počnemo osuđivati što jeste, ako počnemo kriviti ili odbijati, tada nećemo razumjeti njegov pokret.[4]
Reference[uredi | uredi kod]
- ↑ Franci Zore, Granice filozofijske spoznaje u Plotinovu i Pletonovu platonizmu, Pristupljeno 24. 4. 2013.
- ↑ J. Krišnamurti, Duh i sloboda, Beograd 1987., str. 20.-21, 33.-34., 40.-41.
- ↑ The danger of disorder | J. Krishnamurti
- ↑ J. Krišnamurti, Duh i sloboda, Beograd 1987., str. 20.-21, 33.-34., 40.-41.