Sahat-kule u Travniku

Sahat-kula na Musali

Travnik je jedini grad u Bosni i Hercegovini koji ima dvije sahat-kule: Sahat-kula na Musali, koja se nalazi u donjoj čaršiji, prirodnoj zaravni ispod Starog grada Travnika i Sahat kula u gornjem gradu.

Sahat-kula na Musali

Historija

Izgradnja sahat-kula na području Osmanskog carstva započela je sredinom XVI. stoljeća. Urbani razvoj, ali i potreba obavljanja pet molitvi koje su islamski vjernici obavezni obaviti u određeno vrijeme dana propisanih Kuranom, uvjetovali su rasprostranjenost sahat-kula. U Bosni i Hercegovini sahat-kule se javljaju krajem XVI. stoljeća i prva je sagrađena u Banjoj Luci, a tokom XVII. i XVIII. stoljeća i u mnogim drugim gradovima.

Ne zna se tačno kada je sahat-kula sagrađena, a na njoj su sačuvane dvije ploče sa natpisima o obnovi. Prvi put je to bilo 1811. godine, zatim 1815. godine. Na starim crtežima i gravurama ovog dijela Travnika može se vidjeti da je sahat kula ponovno obnavljana izmađu 1878. i 1892. godine. Godine 1903. godine u požaru je izgorio drveni krov, nakon čega je temeljnom rekonstrukcijom dobila današnji izgled. Od 1992.-1995. je oštećena, i nakon rata njen krov sa potkrovom i dijelom gdje su smješteni satni mehanizmi ponovo je renoviran.

Opis

Sahat-kula na Musali je zidana kamenom sedrom, a temelji su dobro izvedeni i usječeni u sedreni plato samog proplanka Musale. Dimenzije kvadratne osnove ovog objekta su 3,6X3,6 m, a debljina zidova u ulaznom dijelu je između 60 i 90 cm. Visina je oko 19,5 m. Sahat-kula je prizmastog oblika gdje se zidovi sužavaju prema gore, a završava se četvorostrešnim krovom u obliku piramide. Drveno strmo stubište unutar kule je dvokrako sa malim podestima kod svake promjene smjera penjanja.

Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika na sjednici održanoj od 25. do 31. januara 2005. godine donijela je odluku da se sahat-kula na Musali proglasi za nacionalni spomenik Bosne i Hercegovine. Ovu odluku Komisija donijelo je u sljedećem sastavu: Zeynep Ahunbay, Amra Hadžimuhamedović (predsjedavajuća), Dubravko Lovrenović, Ljiljana Ševo i Tina Wik.

Sahat-kula u Gornjoj čaršiji

Sahat-kula u Gornjoj čaršiji

O vremenu nastanka Sahat-kule u Gornjoj čaršiji nisu sačuvani pisani dokumenti, ali njen položaj uz raniju džamiju Mehmed-paše Kukavice iz 1757. godine sa kojom čini cjelinu, zatim njena sličnost sa Sahat-kulom u Foči, istog legatora upućuje na to da ju je prvobitno podigao Hadži Mehmed-paša Kukavica najkasnije do 1760. godine. Na sahat kuli je bila uzidana kamena ploča sa natpisom na turskom jeziku iz 1817. godine iz kojeg se vidi da je objekat obnovio bosanski vezir Sulejman-paša Skopljak.

Radila je sve do 14. juna 1973. godine, kada se iznenada srušila. Godine 1977. je rekonstruisana i identična je onoj prvobitnoj u svim elementima osim kod debljine i vrste zida. Ovaj put je kula »zidana« u armiranom betonu sa oblogom od sedre. Debljina zidova je sada manja i iznosi 0,6 m od one prvobitne koja je iznosila 1,0 m.

Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika na sjednici održanoj od 15. do 21. marta 2005. godine donijela je odluku da se sahat-kula u Gornjoj čaršiji proglasi za nacionalni spomenik Bosne i Hercegovine. Ovu odluku Komisija donijelo je u sljedećem sastavu: Zeynep Ahunbay, Amra Hadžimuhamedović (predsjedavajuća), Dubravko Lovrenović, Ljiljana Ševo i Tina Wik.

Literatura

• Hamdija Kreševljaković, Izabrana djela II, Sahat-kule u BiH, str. 493. - 506., Veselin Masleša, Sarajevo, 1991.
• Evlija Čelebija, Putopis – odlomci o jugoslovenskim zemljama, Sarajevo Publishing, Sarajevo, 1996.
• Mehmed Mujezinović, "Kulturno naslijeđe", Sarajevo –Publishing, 3. izdanje, str. 61 – 65, 1998. -Islamska epigrafika Bosne i Hercegovine, knjiga 3
• Enver Sulojdžić, Travničke sahat-kule, Zavičajni muzej Travnik, Travnik, 1999.