Sahat-kula
Za opći pojam, vidite članak Toranj sa satom.Sahat-kula (takođe sat-kula) je arhitektonska karakteristika evropskih gradova koji su bili pod vlašću ili uticajem Osmanskog carstva. Sahat-kule su građene isključivo u evropskom dijelu Osmanskog carstva, i to naročito u Bosni i Hercegovini. Sahat-kula predstavlja osmanlijsku varijaciju zapadnoevropskog oblika gradskog zvonika. Sahat-kule su građene uglavnom sa velikim satom na jednom ili više lica (obično na sve četri), kako bi veći broj stanovnika mogao čitati vrijeme. Sahat je arhaični oblik riječi sat. Prvi javni sat u Osmanskom carstvu “prokucao je” u Skoplju, između 1566. i 1572. godine, a donesen je iz zauzetog Sigeta
Opis[uredi | uredi kod]
Pravljene su na isti način, samo se razlikuju po dimenzijama i po položaju mjesta gdje su građene, najčešće u centru naselja, uporedo sa urbanim razvojem dotičnog mjesta, obično u blizini džamija, a ima ih i unutar zidova nekih tvrđava. To su visoke građevine četvorne osnovice, dimenzija od 3,07 do 4 m. Visine su različite, a kreću se od 10 do 28 m. Najniža je u Gornjem Vakufu, a najviša u Sarajevu. Debljina zidova je od 65 cm do 1 metra. Sahat-kula u Jajcu razlikuje se od svih drugih u Bosni i Hercegovini. To i nije objekat ove vrste, nego obična kapi-kula jajačke tvrđave, u kojoj je poslije njene izgradnje postavljen uređaj za mjerenje vremena.[1]
Zidane su najčešće kamenom i pokrivene šatorastim krovom. Ispod krova, obično se nalazi vijenac, a ispod njega četiri otvora okrenuta na sve četiri strane, gdje se nalazi sat sa napravom za otkucavanje vremena. Satovi su spojeni sa zvonom. Osim ta četiri, na sahat-kulama se javljaju i otvori u vidu puškarnica, koji su raspoređeni od podnožja pa do vrha. Ovi otvori imaju zadatak da male količine svjetlosti uvedu u unutrašnjost objekta i osvijetle strmo drveno stubište kojim se dolazi do satnoga mehanizma. Stubišta su bila postavljena uz zidove i imala su na uglovima podeste – odmorišta.[2]
Sahat-kule u Bosni i Hercegovini[uredi | uredi kod]
Sahat-kule u Bosni i Hercegovini su uglavnom napravljene za vrijeme vladavine Osmanlija, a pravljene su zbog potreba obavljanja muslimanskih vjerskih obreda, pet dnevnih namaza, pa su na kule postavljeni javni satovi. Uglavnom su pravljene nedaleko od džamija i često su bile dio većeg urbanog kompleksa koji je pored džamije takođe često imao i mauzoleje, hamame, šadervane i zanatske radnje. Sahat-kula je predstavljala značajan arhitektonski objekat u klasičnoj osmanlijskoj organizaciji grada na prostorima Bosne i Hercegovine koji je označavao središte ekonomsko razvijene urbane sredine. U periodu osmanlijske uprave u Bosni i Hercegovini izgrađena je 21 sahat-kula:
- Banjalučka sahat-kula – Banja Luka (prva sahat kula u Bosni i Hercegovini, srušena 1993. godine)
- Donjovakufska sahat-kula – Donji Vakuf
- Fočanska sahat-kula – Foča
- Gračanička sahat-kula – Gračanica
- Gradačačka sahat-kula – Gradačac
- Gornjovakufska sahat-kula – Gornji Vakuf
- Jajačka sahat-kula – Jajce
- Livanjska sahat-kula – Livno
- Maglajska sahat-kula – Maglaj
- Mostarska sahat-kula – Mostar
- Nevesinjska sahat-kula – Nevesinje
- Počiteljska sahat-kula – Počitelj
- Prozorska sahat-kula – Prozor
- Prusačka sahat-kula – Prusac
- Sarajevska sahat-kula – Sarajevo
- Stolačka sahat-kula – Stolac
- Tešanjska sahat-kula – Tešanj
- Travnička sahat-kula na Mušali – Travnik
- Travnička sahat-kula u Gornjoj čaršiji – Travnik
- Trebinjska sahat-kula – Trebinje
- Vratnička sahat-kula – Vratnik (Sarajevo), (sagrađena 1874. godine od drveta te srušena zbog nestabilnosti i opasnosti od rušenja)
Sahat-kule u Bugarskoj[uredi | uredi kod]
- Berkovska sahat-kula - Berkovica
- Botevgradska sahat-kula - Botevgrad
- Gabrovska sahat-kula - Gabrovo
- Dobrička sahat-kula - Dobrič
- Elenska sahat-kula - Elena
- Zlatička sahat-kula - Zlatica
- Karlovska sahat-kula - Karlovo
- Svištovska sahat-kula - Svištov
- Razgradska sahat-kula - Razgrad
- Trevnenska sahat-kula - Trjavna
Sahat-kule u Srbiji[uredi | uredi kod]
- Beogradska sahat-kula - Beograd
- Niška sahat-kula - Niš, nalazila se u Niškoj tvrđavi a srušena posle Prvog svetskog rata
- Prizrenska sahat-kula - Prizren
- Prijepoljska sahat-kula - Prijepolje
Sahat-kule u Makedoniji[uredi | uredi kod]
Drugi poznati zvonici[uredi | uredi kod]
Povezano[uredi | uredi kod]
Reference[uredi | uredi kod]
- ↑ „Hamdija Kreševljaković: Sahat kule u Bosni i Hercegovini”. fmks.gov.ba. Pristupljeno 9. 2. 2017.
- ↑ „Mirsad Omerčić: Sahat-kula – reprezentativni kulturno-historijski spomenik grada grada Gračanice iz osmanskog vremena”. gracanickiglasnik.ba. Pristupljeno 9. 2. 2020.
