Saborna džamija u Kazvinu

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretragu
Saborna džamija u Kazvinu
(fa) مسجد جامع قزوین
Masdžid-e Džāme Kazvīn
Maketa Saborne džamije u Kazvinu
Lokacija Kazvin, Kazvinska pokrajina
 Iran
Koordinate 36°15′39″N50°00′06″E
Godine izgradnje oko 800.
Renoviran 1106.1115.
1153.
1659.
Religija šijitizam
Arhitektonski stil horasani
Materijal kamen, cigla, gips
Dimenzije 120 x 120 m

Saborna džamija u Kazvinu (perz. مسجد جامع قزوین; Masdžid-e Džāme Kazvīn) je džamija u historijskom centru grada Kazvina, uz Sabornu džamiju u Isfahanu jedna od najstarijih u Iranu. Džamiju je zajedno s više drugih građevina oko 800. dao podići abasidski kalif Harun al-Rašid (vl. 786.809.), i to u znak zahvalnosti Kazvincima koji su se pokazali lojalnim u borbama protiv nadirajućih Dajlamita iz Tabaristana. Moderna arheološka istraživanja pokazuju da je džamija izgrađena na temeljima drevnog zoroastrijskog hrama vatre.

Abasidska džamija prema svemu sudeći stradala je u nekom sukobu ili potresu, s obzirom da danas dvorana s kupolom kao njen najstariji očuvani dio datira iz 12. vijeka odnosno seldžučkog perioda. Natpis spominje Kumartaša kao namjesnika u službi Malik-šaha I. odnosno vrijeme izgradnje od 1106. do 1115. godine. Plitka kupola osvijetljena pomoću četiri prozora u nivou tambura ima raspon od 16 m odnosno visinu od 26 m i pripada horasani stilu iranske arhitekture. Dana 10. decembra 1119. Kazvin je pogodio katastrofalan potres i džamija je iznova renovirana. Historičar Mustavfi spominje da su 1153. građevini dodana dva ajvana.

Kazvinska saborna džamija zajedno s ardestanskom specifična je po mihrabu bogato ukrašenom štukaturama i konstrukciji od kamenih blokova što se smatra karakteristikama ranih seldžučkih džamija. Nova renoviranja objekta uslijedila su u novom vijeku: prvo u safavidskom, a potom i kadžarskom periodu. Natpisi na džamiji ukazuju da je južni ajvan podignut 1659. tj. za vladavine Safavida.

Kompleks Saborne džamije u Kazvinu ima tlocrtne dimenzije od 120 x 120 m, a njegovo unutrašnje dvorište 60 x 80 m. Potonje se oblikovno sastoji od četiri ajvana, koncepta koji se u iranskoj i islamskoj arhitekturi općenito prvi put pojavljuje kod također seldžučke Saborne džamije u Zavari. Jedna od jedinstvenih karakteristika kazvinske Saborne džamije jest da je njeno dvorište koncipirano kao vrt sa stablima.

Galerija[uredi | uredi kod]

Povezano[uredi | uredi kod]

Literatura[uredi | uredi kod]

Vanjske veze[uredi | uredi kod]

Ostali projekti
U Wikimedijinoj ostavi ima još materijala vezanih za: Saborna džamija u Kazvinu