Coordinates: 2°34′N 70°56′E / 2.567°N 70.933°E / 2.567; 70.933

SS Automedon

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretragu
Karijera
Ime: SS Automedon
Operater: Alfred Holt and Company
Graditelj: Palmer's Shipbuilding and Iron Company, Jarrow
Porinut: 4. decembra 1921.
Sudbina: potopljen 11. novembra 1940. od strane
njemačkog površinskog rejdera Atlantis
Karakteristike
Klasa i tip: putnički i teretni parobrod
Tonaža: 7528 BRT
Dužina: 459 ft 4 in (140.00 m)
Širina: 58 ft 4 in (17.78 m)
Pogon: parni
Brzina: 14 kn (26 km/h; 16 mph)

SS Automedon bio je britanski putničko-teretni parobrod, najpoznatiji po tome što ga je za vrijeme Drugog svjetskog rata presrela i potopila njemačka pomoćna krstarica Atlantis, a što je imalo značajne posljedice za dalji tok sukoba.

Automedon je Atlantis presreo 11. novembra 1940. u Indijskom oceanu, oko 400 km sjeverozapadno od Sumatre. Atlantis, koji je plovio pod kamuflažom kao teretni brod neutralnih država, je na udaljenosti od 5000 m podigao njemačke borbene zastave, a nedugo potom otvorio vatru. Iako su oba broda bila naoružana, Atlantis je imao daleko jače i brojnije naoružanje. Brzo je uništen komandni most te ubijen kapetana i još 4 člana posade; još jedan član posade je ubijen prilikom pokušaja da odgovori na vatru. Nakon toga je posada Atlantisa izvršila abordaž na teško oštećeni Automedon, zarobila preživjele članove posade i pregledala teret. Kapetan Bernahrd Rogge je zapazio nekoliko vreća sa poštom, od koje su neke imale koverte sa oznakom "strogo povjerljivo"; ispostavilo se da su neke od njih adresirane na britansku Komandu Dalekog istoka, uključujući zapovjednika Roberta Brooke-Pophama. U pitanju su bili dokumenti koji su sadržavali podatke o borbenim efektivima na Dalekom istoku, kao i planove za obranu britanskih kolonijalnih posjeda u Aziji. Rogge je preuzeo te dokumente, te potom organizirao zbrinjavanje 31 britanskog i 56 kineskih članova posade, te 3 putnika. SS Automedon je potom potopljen.

Rogge je dokumente poslao na zaplijenjeni norveški brod Ole Jacob te ga poslao u japansku luku Kobe, gdje je on stigao 4. decembra 1940. Oni su potom proslijeđeni njemačkog ambasadi u Tokiju, a potom preko Transsibirske željeznice u Berlin. Kopija je, pak, uručena japanskim vlastima. Često se navodi da su upravo tako dobiveni obavještajni podaci, a koji su pokazali očiglednu slabost britanskih snaga u Aziji, imali ključnu ulogu u odluci japanske vlade da 1941. godine pokrene rat na Pacifiku, te Japancima pomogli da zauzmu Singapur.

Literatura[uredi | uredi kod]

2°34′N 70°56′E / 2.567°N 70.933°E / 2.567; 70.933