Ružičastokljuna patka

Iz Wikipedije, slobodne enciklopedije
Idi na navigaciju Idi na pretragu
Ružičastokljuna patka
Netta Peposaca.jpg
Status zaštite
Status iucn3.1 LC.svg

Status zaštite: Niska zabrinutost (IUCN 3.1)

Naučna klasifikacija
Carstvo: Animalia
Koljeno: Chordata
Razred: Aves
Red: Anseriformes
Porodica: Anatidae
Rod: Netta
Vrsta: N. peposaca
Dvojni naziv
Netta peposaca
(Vieillot, 1816)
Sinonimi

Metopiana peposaca

Ružičastokljuna patka (lat. Netta peposaca) je vrsta patke ronilice koja ima ružičast kljun i rasprostranjena je u Južnoj Americi, gdje je jedna od najčešćih vrsta pataka. Najbrojnija je na području ravnica Pampe i na argentinskim poljoprivrednim površinama.


Opis[uredi - уреди | uredi izvor]

Ova ptica duga je 53-57 cm, a teška je oko 1 kg. Spolni dimorfizam dosta je izražen.

Odrasli mužjak[uredi - уреди | uredi izvor]

Cijela glava i gornji dio vrata su crne boje, ali jedna strana glave ima tamnoljubičasti sjaj. Perje je crno, s nijansama zelene. Leđa su crna, na njima se nalaze bijele pjegice. Prsa su crna. Rep je crne boje, a dio tijela ispod repa je bijele boje. Pokrov krila je maslinastozelene boje. Očna šarenica je žute, narančaste ili crvene boje, ovisi o godišnjem dobu. Kljun je boje jorgovana, vrh mu je crn. Boja nogu i stopala varira od žute do narančaste. Raspon krila je 228-245 mm, a duljina kljuna je 61-66 mm.

Odrasla ženka[uredi - уреди | uredi izvor]

Ženka je smeđe boje, leđa su tamnosmeđa. Gornji dio glave jako je taman, što se nijansira u svjetlije tonove, pa je tako brada bijele boje. Prsa su dosta tamnija od trbuha. Dio tijela ispod repa je bijele boje, kao i kod mužjaka. Šarenica je boje lješnjaka. Noge i stopala su blijedonarančaste do sivkaste boje. Raspon krila je 220-240 mm, a kljun je dug 54-59 mm.

Ponašanje[uredi - уреди | uredi izvor]

Ružičastokljuna patka jako je društvena ptica. Nalazi se u jatu čak i za vrijeme sezone gniježdenja. Djelomična je selica. Rijetko roni. Od svih ronilica najviše vremena provodi na kopnu. Teško polijeće, ali kad poleti može jako brzo letjeti. Prirodni neprijatelji su joj ptice grabljivice i zvijeri. U divljini hrani se biljnim organima, sjemenkama i travama, a u zoološkom vrtu trgovačkim žitaricama.

Razmnožavanje[uredi - уреди | uredi izvor]

Udvaranje počinje prije gniježdenja i sastoji se od izražajnih pokreta mužjaka i ženke.

Gnijezdo je napravljeno u području vegetacije i sastavljeno je od biljnih dijelova. Gniježdenje se događa sredinom svibnja. U gnijezdu nalazi se 10-14 jaja koja inkubiraju 27-29 dana od strane majke. Pačić opernati sa 7-10 tjedana starosti.

Izvori[uredi - уреди | uredi izvor]