Ruža Meštrović

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretragu
Ruža Meštrović
RođenjeRuža Klein
(1883-06-11)11. 6. 1883.
Donja Višnjica, blizu Varaždina, Austro-Ugarska Monarhija
Smrt20. 2. 1942. (dob: 58)
Zagreb, Kraljevina Jugoslavija
PočivališteMirogoj, Zagreb
PrebivališteMletačka ulica 10, Zagreb
NacionalnostJugoslavenka
EtnicitetŽidovka[1][2][3]
DržavljanstvoKraljevina Jugoslavija
Zanimanjeslikarica, kiparica
Suprug/aIvan Meštrović
RoditeljiMaksimilijan Klein

Ruža Meštrović (rođena: Ruža Klein) (Donja Višnjica, blizu Varaždina, 11. 6. 1883 - Zagreb, 20. 2. 1942), jugoslavenska slikarica i kiparica.

Biografija[uredi | uredi kod]

Nadgrobna ploča, dijelo Ivana Meštrovića, na grobu Ruže Meštrović na zagrebačkom groblju Mirogoj.

Ruža Meštrović je rođena u selu Donja Višnjica 11. 6. 1883 godine, u židovskoj obitelji Maksimilijana Kleina. Ružin otac je u Donjoj Višnjici bio upravitelj imanja grofa Janka Draškovića, te kasnije trgovac u Osijeku. Maksimilijan Klein se nakon bankrota sa svojom velikom obitelji, imao je trinaestero djece, preselio u Beč.[4] Nakon školovanja u Sarajevu, Ruža se pridružila obitelji u Beču.[2] Bila je vrlo obrazovana i govorila je par svjetskih jezika.[5] U Beču je radila kao kitničarka u salonu damskih šešira. Ondje je 1904 godine upoznala prosperitetnog, no siromašnog kipara Ivana Meštrovića. Upoznala ih je Ružina starija sestra Ljuba. Ružin otac nije odobravao vezu svoje kćeri sa kako ga je on nazivao "seljačićem" koji je, gotovo bez novaca u džepu, studirao kiparstvo na bečkoj akademiji. Kad Ruža nije poslušala oca, on ju je 1905 potjerao iz kuće. Ruža je zajedno sa Meštrovićem živjela dvije godine prije nego se 1907 udala za njega. Unatoč Ružinom židovskom podrijetlu imali su crkveno vjenčanje.[4] Zbog bijednih životnih uvjeta Ruža nije htjela imati djece, iako ih je Meštrović kao veliki tradicionalist i vjernik jako želio.[2][4] Poslije, kad su im se financijske prilike popravile, Ruža više nije mogla rađati djecu.[4] Ruža je sa Meštrovićem, do 1911 godine, uglavnom živjela u Rimu.[6] Svoja djela je izlagala u okviru paviljona Kraljevine Srbije na međunarodnoj izložbi u Rimu 1911. godine.[7] Bila mu je "dragocjena pratilja" te uvelike zaslužna za njegov munjevit uspjeh i uspon na društvenoj ljestvici. Meštrović je uvijek prema njoj osjećao dug.[5] Ruža je također bila srdačna i topla supruga, no zbog Meštrovićeve ekscentričnosti često je imala javne ispade ljubomorne.[2] Nakon što je saznala za Meštrovićevu ljubavnu vezu s Olgom Kesterčanek,[4] Ruža je otišla u Njemačku gdje je od početka 1922 bila na školovanju u Dresdenu.[4][6] U Zagrebu je 1923 izlagala na "Proljetnom salonu" u Umjetničkom paviljonu u Zagrebu, te je tada kritika visoko ocijenila njezino umjetničko djelo.[6] Od Ivana Meštrovića se službeno rastala 1925 godine.[6] Nakon razvoda umjetnost je poprimala sve značajnije mjesto u njezinom životu, te je izlagala u Zagrebu, Španjolskoj i Južnoj Americi. Posebno je bila aktivna na humanitarnom planu zbog dubokog suosjećanje sa socijalno ugroženima, prosjacima, beskućnicima, te ljudima s društvenog dna. Okušala se i u portretiranju, a značajan segment njezinog likovnog djela su crteži ugljenom ili kredom. Najzanimljivija Ružina ostvarenja su djela primijenjenog obrta u srebru i bakru, a koja danas čine najznačajniji dio sačuvane zbirke.[2] Tokom karijere je stvorila stotinjak radova.[6] Iako Židovka, vlasti Nezavisne Države Hrvatske (NDH) je za života tj. tokom Drugog svjetskog rata i Holokausta nisu progonile.[2] Ruža Meštrović je umrla u svome zagrebačkom stanu, Mletačka ulica 10, 20. 2. 1942 godine nakon teške bolesti.[2] Sahranjena je na zagrebačkom groblju na Mirogoju.[8]

Reference[uredi | uredi kod]

  1. ↑ Riječ (Glasnik hrvatske kulturne zajednice Wiesbaden); Ivica Košak; Hrvatski majstor - povodom 50-te godišnjice smrti Ivana Meštrovića; stranica 48; broj 42, 2012. „Ljubav i nadahnuće nalazi u vezi s Rosom (Ružom) Klein, Hrvaticom židovskog porijekla koju upoznaje u 1904. u Beču.”
  2. ↑ 2,0 2,1 2,2 2,3 2,4 2,5 2,6 Izložba "Ruža Meštrović, žena, supruga, umjetnica". Varaždinske vijesti (18. 11. 2012). Preuzeto 7. 4. 2014 „Ruža Meštrović, prva supruga slavnog hrvatskog kipara Ivana Meštrovića, rođena je 1883. godine u Donjoj Višnjici, u židovskoj obitelji koja je krajem 19. stoljeća odselila u Beč.”
  3. ↑ (sl) Ruža Meštrović – žena, ženska, umetnica. Sinagoga. Preuzeto 8. 4. 2014 „Ruža Klein se je rodila leta 1883 v Donji Višnjici na Hrvaškem, kjer naj bi njen oče Maks (tudi Maximilian) Klein, sicer trgovec, med drugim upravljal posest grofa Draškovića. Družina Klein se je še pred iztekom stoletja preselila na Dunaj in tam je Ruža leta 1903 spoznala obetavnega, a revnega študenta dunajske likovne akademije Ivana Meštrovića, s katerim se je kljub temu, da je izvirala iz judovske družine, cerkveno poročila leta 1907.”
  4. ↑ 4,0 4,1 4,2 4,3 4,4 4,5 Pero Zlatar, 2003, str. 12, 13
  5. ↑ 5,0 5,1 Patricia Kiš (23. 11. 2015). NEPOZNATI MEŠTROVIĆ Kako je ljubavni trokut utjecao na skulpture kiparskog velikana. Jutarnji list. Preuzeto 25. 11. 2015
  6. ↑ 6,0 6,1 6,2 6,3 6,4 Otvorena izložba "Ruža Klein Meštrović - nepoznata umjetnica". Slobodna Dalmacija (19. 3. 2009). Preuzeto 8. 4. 2014
  7. ↑ Elezović, Zvezdana (2009). „Kosovske teme paviljona Kraljevine Srbije na međunarodnoj izložbi u Rimu 1911. godine”. Baština 27. 
  8. ↑ Gradska groblja Zagreb: Ruža Meštrović, Mirogoj RKT-44-I-29

Literatura[uredi | uredi kod]

  • Zlatar, Pero (2011). Mato Meštrović: U vrtlogu hrvatske politike, Zagreb: Golden marketing. ISBN 953-212-137-4
Izvor: https://sh.wikipedia.org/w/index.php?title=Ruža_Meštrović&oldid=41365329