Rorik od Dorestada
Rorik ili Hrørek (9. vijek) bio je danski vikinški vođa koji je između 841. i 873. vladao različitim dijelovima Frizije.
Imao je brata po imenu Harald, a kasniji historičari su ga pokušali povezati sa danskim kraljem Haraldom Klakom, a smatra se da je Godfrid Haraldsson vjerojatno njegov vođa. U slučaju da je uistinu nećak Haralda Klaka, njegov sin Hemming Halfdansson se navodi kao najvjerojatniji Rorikov otac među trojicom braće Haralda Klaka.
Harald Mlađi je oko 830-ih prognan iz rodne Danske, te je sa svojim sljedbenicima i bratom počeo pustošiti Friziju, ali je s vremenom ušao u savez sa franačkim princom Lotarom I koji se pobunio protiv svog oca Louisa Pobožnog. Lotar je od Frizije učinio svoju bazu, pri čemu je Harald držao otok Walcheren, a Rorik otok Wieringen. Nakon sklapanja Verdunskog sporazuma je Lotar svoje nordijske saveznike smatrao nepotrebnim, pa je pokrenuo pohod u kome je 844. Harald uhvaćen, a Rorik uspio pobjeći.
Rorik je utočište pronašao u Istočnoj Franačkoj, odnosno kod kralja Ludwiga Njemačkog. Tamo je među Saksoncima, ali i sunarodnjacima, skupio veliku vojsku i krenuo na pohod na Friziju. Lotar je bio preslab da bi mu se suprostavio te mu je oko 850. predao vlast nad Dorestadom, odnosno priznao kao svog vazala. Iz Dorestada je Rorik pokušao 854. preuzeti vlast u Danskoj, ali bez uspjeha. Oko godine 857. je za račun Lotara pokrenuo pohod na Dansku pri čemu je osvojio određene teritorije (uključujući i strateško trgovište Hedeby) za Carstvo; međutim, njegovo odsudstvo su iskoristili drugi vikinški vođe kako bi opustošili Dorestad i Utrecht, a oko 873. su danski monarsi vratili Hedeby i druge teritorije.
Oko 860-ih se Rorik preobratio na kršćanstvo, ali je njegov odnos sa kršćanskim monarsima iz dinastije Karolinga zakompliciralo pružanje utočišta ekskomuniciranom grofu Balduinu I Flandrijskom i njegovoj karolinškoj nevjesti Judith. Oko 867. je Rorik protjeran iz Dorestada u ustanku izvjesnih "Cokinga", ali se 869. vratio te sa Karlom Ćelavim razgovarao o primjeni Sporazuma u Meerssenu. Godine 873. je položio zakletvu Ludwigu Nijemcu.
Rorik je umro oko 882. a njegove teritorije je naslijedio vikinški vođa Godfrid.
Kasnija historiografija bilježi pokušaje da se Rorik dovede u vezu sa Rjurikom, praosnivačem ruske države, odnosno dinastije Rjurikovića.
Povezano[uredi | uredi kod]
Literatura[uredi | uredi kod]
- Website about the Vikings in the Netherlands
- Simon Coupland (1998), „From poachers to gamekeepers: Scandinavian warlords and Carolingian kings”, Early Medieval Europe 7: 85–114, DOI:10.1111/1468-0254.00019