Ropočevo

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretragu
Ropočevo
Osnovni podaci
Država  Srbija
Grad Beograd
Opština Sopot
Stanovništvo
Stanovništvo (2022) 2363
Geografija
Koordinate 44°31′33″N 20°34′18″E / 44.525833°N 20.571666°E / 44.525833; 20.571666
Ropočevo na mapi Srbije
Ropočevo
Ropočevo
Ropočevo (Srbije)
Ostali podaci
Pozivni broj 011
Registarska oznaka BG


Koordinate: 44° 31′ 33" SGŠ, 20° 34′ 18" IGD
Ropočevo je naselje u opštini Sopot u Gradu Beogradu. Prema popisu iz 2002. bilo je 2363 stanovnika (prema popisu iz 1991. bilo je 2004 stanovnika).

Istorija[uredi | uredi kod]

Ropočevo se nalazi severno od sreskog mesta Sopota, upravo između ova dva mesta nema granice, već se iz jednog prolazi u drugo. Sudeći po iskopinama koje se nalaze na mestu „Anatemi“, gde je po predanju nekada postojao manastir, ovde je svakako još vrlo rano moralo biti naselja.

Prve pisane podadke o Ropočevu imamo iz doba austrijske vladavine (1718.-1739.g) kada se ovo selo pominje pod imenom Rapaceva (Robotschevo). Tada je u selu bilo 20 domova. U aračkim spiskovima iz prvih desetina 19. veka pominje se u Vićentijevoj knežini selo Ropočevo, koje je imalo 1818. godine 46 kuća a po popisu iz 1921. godine u selu je bilo 324 kuće sa 1.953 stanovnika.

Najstarije porodice su Ćosovići (Radovanovići) , Obradovići i Radosavljevići, čiji su preci došli „od Kosova“ i najpre se nastanili na mestu koje se danas zove Staro Selo, odakle su docnije prešli na današnja mesta, zatim Kovačevići i Vilotijevići. Ostale su porodice docnije dolazile iz raznih krajeva. Do godine 1864. selo nije imalo svoju školu i te godine ju je dobilo (podaci od kraja 1921. godine).[1][2]

Demografija[uredi | uredi kod]

U naselju Ropočevo živi 1830 punoletnih stanovnika, a prosečna starost stanovništva iznosi 39,4 godina (38,1 kod muškaraca i 40,7 kod žena). U naselju ima 718 domaćinstava, a prosečan broj članova po domaćinstvu je 3,29.

Ovo naselje je velikim delom naseljeno Srbima (prema popisu iz 2002. godine), a u poslednja tri popisa, primećen je porast u broju stanovnika.

Grafik promene broja stanovnika tokom 20. veka
Demografija
Godina Stanovnika
1948. 2247 [3]
1953. 2251
1961. 2179
1971. 2062
1981. 1869
1991. 2004 1952
2002. 2444 2363
Etnički sastav prema popisu iz 2002.
Srbi
  
2294 97.07%
Jugosloveni
  
14 0.59%
Romi
  
9 0.38%
Makedonci
  
4 0.16%
Crnogorci
  
3 0.12%
Bugari
  
3 0.12%
Česi
  
1 0.04%
Hrvati
  
1 0.04%
Rumuni
  
1 0.04%
nepoznato
  
3 0.12%


Reference[uredi | uredi kod]

  1. Podaci su uzeti iz: „Naselja“ knj.26 (dr. B. M. Drobnjaković: Kosmaj Smederevsko podunavlje i Jasenice i iz „Letopisa“ opštine ropočevačke, Br.37
  2. Literatura „Letopis Podunavskih mesta“(Beč 1999) period 1812 – 1935 g. Letopisa, po predanju, Podunavskih mesta i običaji nastanak sela ko su bili Dosenjenici čime se bavili meštani
  3. Knjiga 9, Stanovništvo, uporedni pregled broja stanovnika 1948, 1953, 1961, 1971, 1981, 1991, 2002, podaci po naseljima, Republički zavod za statistiku, Beograd, maj 2004, ISBN 86-84433-14-9
  4. Knjiga 2, Stanovništvo, pol i starost, podaci po naseljima, Republički zavod za statistiku, Beograd, februar 2003, ISBN 86-84433-01-7

Literatura[uredi | uredi kod]

  • „Letopis“: Podunavska mesta i običaji Marina (Beč 1999 g.). Letopis period 1812 – 2009 g. Sastavio od Pisanih tragova, Letopisa, po predanju mesta u Južnoj Srbiji, mesta i običaji nastanak sela ko su bili Doseljenici čime se bavili meštani
  • Izvor Monografija Podunavske oblasti 1812-1927. objavljeno (1927 g.)„Napredak Pančevo,,
  • Napomena

U uvodnom delu autor je dao kratak istorijski pregled ovog područja od praistorijskih vremena do stvaranje države Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca. Najveći prilog u ovom delu čine ,»Letopisi« i trudio se da ne propusti nijednu važnu činjenicu u prošlosti opisivanih mesta.

Spoljašnje veze[uredi | uredi kod]


Naseljena mesta opštine Sopot

Babe • Guberevac • Drlupa • Dučina • Đurinci • Mala Ivanča • Mali Požarevac • Nemenikuće • Parcani • Popović • Ralja • Rogača • Ropočevo • Sibnica • Slatina • Sopot • Stojnik