Rimski most na Orlji

Izvor: Wikipedija
(Preusmjereno sa stranice Rimski most na rijeci Orlji)
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretragu

Rimski most na rijeci Orlji je jednolučni kameni most na području opštine Olovo, Bosna i Hercegovina.

Ovo nije jedini u narodu poznati Rimski most, postoji još mostova koji imaju isti naziv. To ime dobivali su zbog činjenice da se nalaze na nekoj poznatoj lokaciji iz rimskog perioda ili su djelimično građeni od materijala sa tih lokacija. Skoro svi su nastali u osmanskom periodu.

Lokacija[uredi | uredi kod]

Izvor rijeke Orlje nalazi se oko 6 km vazdušne linije zapadno od Olova. Rijeka izvire iz jakog kraškog vrela, koje je u hidrološkoj vezi s Donjom bijambarskom pećinom (ponor Brodić). Most se nalazi nekoliko stotina metara prije nego što Orlja ulazi u svoj duboki kanjon.

Područje oko izvorišta danas nije naseljeno, ali s obzirom na prirodne pogodnosti i neke tragove iz prošlosti (most, grobovi/mezarje, mlinice), postoji realna pretpostavka da je predio u prošlosti bio stalno naseljen. To potvrđuje i usmena predaja stanovnika naselja Klinčići i Musići.

Most se nalazi na putu koji je iz grada Olova i okolinih naselja (Bakići, Dolovi, Kruševo, Kozjaci, Musići, Klinčići) vodio preko Očevije prema Varešu. Rijeka Orlja je u gornjem toku mala rijeka, obale su joj pristupačne skoro na cijelom gornjem toku. Most je sigurno sagrađen za prelaz ljudi kada je vodostaj velik i za lakši prelaz životinja pod teretom (tovarom).

Opis[uredi | uredi kod]

Sagrađen je u osmanskom periodu, ali se ne zna tačno vrijeme gradnje mosta. Ovaj stari kameni most je zanimljiv jer je u gradnji mosta, kako je tek novijim istraživanjima ustanovljeno, kao materijal korišteno nekoliko srednjovjekovnih nadgrobnih spomenika - stećaka. Stećci su ugrađeni u gornji, danas gazeći dio mosta, tako da su dobro vidljivi. Ukupno je korišteno 4-5 stećaka sljemenjaka i 1-2 u obliku sanduka. U temeljima i u donjem dijelu mosta nisu korišteni stećci. Bočne strane stećaka, koji su ugrađeni u luk mosta, sužene su prema dolje da bi se uklopile u lučnu konstrukciju mosta. Jedan sljemenjak koji je ugrađen u krunu mosta je sa donje strane udubljen po dužini, da bi vrh luka mosta bio oblikovan, tj. da bi most imao istaknut lučni svod.

Raniji autori o starim mostovima u Bosni i Hercegovini ne navode da su za gradnju ovog mosta korišteni stećci. Rimski most na rijeci Orlji je proglašen nacionalnim spomenikom. U odluci nigdje se ne navodi da su za gradnju mosta korišteni stećci. [1]

Reference[uredi | uredi kod]

Literatura[uredi | uredi kod]

  • Šefik Bešlagić, Sarajevo 1971. _'Stećci, kataloško-topografski pregled
  • Džemal Čelić, Mehmed Mujezinović, Sarajevo: Sarajevo - Publishing, 1998. -Stari mostovi u Bosni i Hercegovini.
  • Mirnes Hasanspahić, 2014. Baština sjeveroistočne Bosne. br. 6. JU Zavod za zaštitu i korištenje kulturno-historijskog i prirodnog naslijeđa Tuzlanskog kantona, (95-101) -'Kulturno-historijsko naslijeđe oko izvora i gornjeg toka rijeke Orlje u blizini Olova