Rimska valuta

Denari: gornji red, s lijeva na desno: oko 157. godine pne. - Rimska Republika, oko 73. godine - Vespazijan, oko 161. godine - Marko Aurelije, oko 194. godine - Septimius Severus;
Donji red, s lijeva na desno: oko 199. godine - Karakala, oko 200. godine - Julija Domna, oko 219. godine - Elagabalus, oko 236. godine - Maksiminus Traks

Rimski novac u upotrebi tokom većeg dijela trajanja Rimske Republike i kasnije, u zapadnom dijelu Rimskog Carstva bio je izrađen od metala i imao nekoliko denominacija.

Vrijednost denominacije vezivala se uglavnom za vrijednost metala od kojeg je bila izrađena:

aureus (od zlata)
denarius (od srebra)
sestertius (sestercij, sesterac, od bronze)
dupondius (od bronze)
as (od bakra)

Ovaj novac bio je u potrebi od III stoljeća pne. pa sve do III stoljeća. Kasnije, iako su ovi i dalje bili prihvaćeni kao sredstvo plaćanja, u kolonijama pod grčkim uticajem kovao se poseban novac od “običnog” metala i srebra u različitim denominacijama pod nazivom grčki imperijalni novac ili rimski provincijski novac.

U III stoljeću, denarius je zamijenio dvostruki denarius, danas poznat i kao “antoninianus” ili “radiate”. Dioklecijan je sproveo monetarnu reformu nakon koje su bili u potrebi “argenteus” (srebro) i “follis” (pozlaćena bronza). Kasnije su upotrebi uglavnom bili zlatnici i novčići od bronze u manjim denominacijama i važili su sve do pada Zapadnog Rimskog Carstva.

Zanimljivo je kako je latinski naziv denarius preživio vijekove i u različitim oblicima usvojen od drugih naroda: u Francuskoj je denier naziv za novčić, dinar kod Arabljana je često naziv nacionalne valute kao i u bivšoj Jugoslaviji i sadašnjoj Srbiji; Makedonci imaju denar; kod Italijana denaro je novac kod Španaca to je dinero itd.

Evo nekoliko primjera sa vjerovatnim iznosima plata i cijena oko III stoljeća:

- Plata radnika na farmi, oko 400 asa
- Plata učitelja, po učeniku, oko 800 asa
- Usluga brijača/frizera, oko 32 asa
- 1 kg svinjetine, oko 380 asa
- 1 kg grožđa, oko 32 asa

Odnos vrijednosti različitih denominacija:

1 zlatni aureus = 2 zlatna kvinarija (quinarii) = 25 srebrnih denariusa = 50 srebrnih kvinarija = 100 bronzanih sestercija = 200 bronzanih dupondija (dupondii) = 400 bakarnih asa = 800 bakarnih semiza (semisses) = 1600 bakarnih kvadrana (quadrans).

Ovdje treba obratiti pažnju na činjenicu da su u okviru nekoliko monetarnih reformi mijenjani težina kovanica i samim tim i njihova vrijednost u odnosu na druge. Takođe su bili različiti i prikazi utisnuti na novčićima. Evo relativnog pregleda:

**Vrijednosti u ranoj Republici**
	Denarius	Sestertius	Dupondius	As	Semis	Triens	Quadrans	Quincunx
Denarius	1	4	5	10	20	30	40	24
Sestertius	¹⁄₄	1	1 ¹⁄₄	2 ¹⁄₂	5	7 ¹⁄₂	10	6
Dupondius	¹⁄₅	⁴⁄₅	1	2	4	6	8	4 ⁴⁄₅
As	¹⁄₁₀	²⁄₅	¹⁄₂	1	2	3	4	2 ²⁄₅
Semis	¹⁄₂₀	¹⁄₅	¹⁄₄	¹⁄₂	1	1 ¹⁄₂	2	1 ¹⁄₅
Triens	¹⁄₃₀	²⁄₁₅	¹⁄₆	¹⁄₃	²⁄₃	1	1 ¹⁄₃	⁴⁄₅
Quadrans	¹⁄₄₀	¹⁄₁₀	¹⁄₈	¹⁄₄	¹⁄₂	³⁄₄	1	³⁄₅
Quincunx	¹⁄₂₄	¹⁄₆	⁵⁄₂₄	⁵⁄₁₂	⁵⁄₆	1 ¹⁄₄	1 ²⁄₃	1

**Vrijednosti u vrijeme Avgusta**
	Aureus	Quinarius Aureus	Denarius	Quinarius	Sestertius	Dupondius	As	Quadrans
Aureus	1	2	25	50	100	200	400	1600
Quinarius Aureus	¹⁄₂	1	12 ¹⁄₂	25	50	100	200	800
Denarius	¹⁄₂₅	²⁄₂₅	1	2	4	8	16	64
Quinarius Argenteus	¹⁄₅₀	¹⁄₂₅	¹⁄₂	1	2	4	8	32
Sestertius	¹⁄₁₀₀	¹⁄₅₀	¹⁄₄	¹⁄₂	1	2	4	16
Dupondius	¹⁄₂₀₀	¹⁄₁₀₀	¹⁄₈	¹⁄₄	¹⁄₂	1	2	8
As	¹⁄₄₀₀	¹⁄₂₀₀	¹⁄₁₆	¹⁄₈	¹⁄₄	¹⁄₂	1	4
Quadrans	¹⁄₁₆₀₀	¹⁄₈₀₀	¹⁄₆₄	¹⁄₃₂	¹⁄₁₆	¹⁄₈	¹⁄₄	1

**Diolecijanove vrijednosti**
	Solidus	Argenteus	Nummus	Radiate	Laureate	Denarius
Solidus	1	10	40	200	500	1000
Argenteus	¹⁄₁₀	1	4	20	50	100
Nummus	¹⁄₄₀	¹⁄₄	1	5	12 ¹⁄₂	25
Radiate	¹⁄₂₀₀	¹⁄₂₀	¹⁄₅	1	2 ¹⁄₂	5
Laureate	¹⁄₅₀₀	¹⁄₅₀	²⁄₂₅	²⁄₅	1	2
Denarius	¹⁄₁₀₀₀	¹⁄₁₀₀	¹⁄₂₅	¹⁄₅	¹⁄₂	1

**Vrijednosti u kasnoj Imperiji**
	Solidus	Miliarense	Siliqua	Follis	Nummus
Solidus	1	12	24	180	7200
Miliarense	¹⁄₁₂	1	2	15	600
Siliqua	¹⁄₂₄	¹⁄₂	1	7 ¹⁄₂	300
Follis	¹⁄₁₈₀	¹⁄₁₅	²⁄₁₅	1	40
Nummus	¹⁄₇₂₀₀	¹⁄₆₀₀	¹⁄₃₀₀	¹⁄₄₀	1

Vanjski link

Cijene i plate u Starom Rimu ((en))