Rijetki zemni metali

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretragu
Ruda rijetkih zemnih metala uz novčić radi predodžbe veličine

Rijetki zemni metali ili rijetki zemni elementi čine skup od sedamnaest kemijskih elemenata u periodnom sustavu elemenata, nadalje, petnaest lantanoida uz skandij i itrij po definiciji međunarodne unije za čistu i primijenjenu kemiju.[1] Skandij i itrij se smatraju rijetkim zemnim metalima, budući da se pojavljuju u istim rudnim depozitima kao i lantanoidi te zato što dijele slična kemijska svojstva.

Usprkos atributu rijetki u njihovu imenu, rijetki zemni elementi (uz iznimku radioaktivnog prometija) obilno su prisutni u Zemljinoj kori, primjerice, cerij je 25. najprisutniji element, prisutnosti slične bakrovoj. Međutim, zbog svojih geokemijskih svojstava, rijetki zemni elementi obično su raspršeni i rijetko se nalaze u koncentriranim, ekonomski isplativim eksploativnim oblicima. Poznata je tek nekolicina takvih oblika.[2] Prvi otkriveni mineral prihvatljivih svojstava bio je gadolinit, spoj cerija, itrija, željeza, silicija i drugih. Taj je mineral vađen iz rudnika u selu Ytterby, u Švedskoj; imena nekolicine elemenata potječu iz imena tog sela.

Nose naziv rijetkih zemalja (rijetke zemlje) jer su prvo bili izolirani u Engleskoj kao oksidirani minerali, a u to vrijeme (druga polovica 18. stoljeća) engleska riječ za "mineral" bila je "earth" (zemlja).

Popis[uredi | uredi kod]

Z Simbol Ime Etimologija Primjene
21 Sc skandij iz Latinskog Scandia (Skandinavija), gdje je pronađena prva ruda rijetkih zemnih metala Lagane aluminij-skandij legure za svemirsku industriju, aditiv u živinim svjetiljkama.
39 Y itrij po selu Ytterby, Švedska, također nalazište prve rude Itrij-aluminij garneta (YAG) laseri, YBCO visokotemperaturni supravodič, itrij-željezova garneta (YIG) mikrovalni filter.
57 La lantan prema grčkom "lanthanein", u prijevodu ˝biti sakriven˝ Stakla visokog indeksa refrakcije, kresiva, skladištenje vodika, baterijske elektrode, leće kamera, katalist u rafinerijama ulja.
58 Ce cerij nazvan po patuljastom planetu Ceres, koji je pak nazvan po rimskome bogu agrikulture Kemijsko oksidirajuće sredstvo, prah za poliranje, žute boje u keramici i staklima, katalist u rafinerijama ulja, ferocerij kresiva za upaljače.
59 Pr praseodimij iz grčkoga "prasios", što znači zelen kao poriluk i "didymos", što znači ˝blizanac˝ Rijetki zemni magneti, laseri, jezgreni materijal za ugljični luk, bojilo u staklima i staklenim emajlovima, aditiv u didimijskim staklima upotrebljavanim lećama naočala za varenje.
60 Nd neodimij od grčkog "neos", nov i "didymos", blizanac Neodimijski magneti, laseri, ljubičasta boja keramike i stakla, keramički kondenzatori.
61 Pm prometij po Titanu Prometej, koji je donio vatru smrtnicima Nuklearne baterije.
62 Sm samarij po Vasiliju Samarskom-Bykhovetsu, koji je otkrio rudu samarskit Rijetki zemni magneti, laseri, uhvat neutrona.
63 Eu europij po kontinentu Europi Laseri, živine svjetiljke.
64 Gd gadolinij po Johanu Gadolinu, u čast njegovih istraživanja rijetkih zemnih magneta Rijetki zemni magneti, laseri, rendgenske cijevi, računalna memorija, uhvat neutrona, MRI kontrastno sredstvo.
65 Tb terbij po selu Ytterby Zeleni fosfor, laseri, fluorescentne svjetiljke.
66 Dy disprozij od grčkog "dysprositos", što znači težak za dobiti Rijetki zemni magneti, laseri.
67 Ho holmij po Stockholmu (lat., "Holmia"), grad onih koji su element otkrili. Laseri.
68 Er erbij po selu Ytterby. Laseri, vanadij čelik.
69 Tm tulij po regiji Tuli Prijenosni rendgen uređaji.
70 Yb iterbij po selu Ytterbyju Infracrveni laseri, reducirajuće sredstvo.
71 Lu lutecij nazvan po Luteciji, današnjem Parizu Skener-detektor kućnih ljubimaca, stakla visokog indeksa refrakcije.

Značaj za gospodarstvo[uredi | uredi kod]

Metali rijetkih zemalja su potrebni za proizvodnju brojnih modernih tehnoloških naprava, uključujući i supravodiča, elektronsko poliranje, preradu katalizatora i komponenti za hibridne automobile (prvenstveno akumulatora i magneta).

Danas Kina proizvodi preko 95% metala rijetkih zemalja, uglavnom u Unutarnjoj Mongoliji.

Izvori[uredi | uredi kod]

  1. Edited by N G Connelly and T Damhus (with R M Hartshorn and A T Hutton), ur. (2005). Nomenclature of Inorganic Chemistry: IUPAC Recommendations 2005. Cambridge: RSC Publ.. ISBN 0-85404-438-8. Arhivirano iz originala na datum 2008-05-27. Pristupljeno 2012-03-13. 
  2. „Haxel G, Hedrick J, Orris J. 2006. Rare earth elements critical resources for high technology. Reston (VA): United States Geological Survey. USGS Fact Sheet: 087‐02.”. Pristupljeno 2012-03-13. 

Vanjske poveznice[uredi | uredi kod]