Ribe, Danska
Ribe
| |||
|---|---|---|---|
 | |||
|
|||
| Koordinate: 55°19′N 8°46′E / 55.317°N 8.767°E | |||
| Država |  Danska
| ||
| Stanovništvo (2011.) | |||
| - Grad | 8192 | ||
| Vremenska zona | GMT (UTC+1) | ||
| Poštanski broj | 6760 | ||
| Službena stranica http://www.ugeavisen-ribe.dk http://www.ribe.dk/ | |||
| Karta | |||
  Ribe Ribe se nalazi na jugozapadu poluotoka Jylland u Danskoj | |||
Ribe je nastariji grad u Danskoj i nalazi se na jugozapadnom dijelu poluotoka Jylland. Osnovan je u prvom desetljeću 8.st., a prvi pisani dokument o gradu datira iz godine 854.
Od 01. siječnja 2007. pripada esbjerškoj komuni , a 2011. je imao 8192 stanovnika.
Grad ima mnogo dobro očuvanih starih građevina, između ostalog i oko 110 kuća koje su zaštićeni spomenici. Najstarija danska vijećnica nalazi se na trgu Von Støckens Plads. Zgrada je sagrađena 1496., a gradu je služila kao vijećnica od 1709. Poznata je i katedrala (dan. Vor Frue Maria Domkirke) čija je gradnja započela oko 1100. god., a dovršena je 1134. god.
Povijest[uredi | uredi kod]
Grad iz vikinškog razdoblja smješten na sjevernoj obali rijeke Ribe osnovan je oko 705., kada je velikom količinom pijeska nasuta obala rijeke i postavljen niz umreženih zemljišnih čestica. Ovako organizirano utemeljenje nam sugerira inicijativu nekog ekonomski i politički moćnog, poput danskog kralja Angantyra. Otkriće 150 srebrnih kovanica u naslagama iz 8.st., poznatijih kao sceattas, ukrašenih Odinovim odljevom i životinjom koja gleda unatrag, govori nam da su kovanice mogle biti iskovane u ovom novom trgovištu.
Obrtništvo je u gradu uključivalo obradu jantara, kostiju i jelenjih rogova, kože i željeza. Čini se da je u ovim ranim početcima Ribe bilo sezonsko trgovište za putujuće trgovce, a ne stalno naseljeno mjesto. Međutim, jugoistočno od grada bila je skupina nastambi koje su izgleda bile nastanjene cijele godine. U blizini se također nalazi i oko 30 poganskih grobova iz 8.st. (uvelike mjesta gdje su nakon kremacije polagani ljudski ostaci).
Ribe je, udaljen samo 5 km od Sjevernog mora, imao jako dobar položaj za trgovanje s ondašnjim prostorima Beneluxa i Velike Britanije. Imao je i važne veze sa susjednom Franačkom državom na jugu i Norveškom na sjeveru. Najveća skupina artefakata pronađena za vrijeme iskapanja sadržavala je posude za piće i lončariju donesenu iz Rajnske oblasti. Gusti i široko rasprostranjeni slojevi gnojiva ukazuju na važno sajmište stoke u tom području.
.jpg)
Oko godine 800., sajmišno mjesto je postalo stalno naseljeno, te je područje od oko 10 hektara bilo ograđeno polukružnim jarkom.
Tijekom 9.st., Ribe je u pisanim izvorima po prvi put spomenut kada je misionar Ansgar posjetio grad i kada mu je kralj Horik Mlađi (Horik II) dopustio gradnju crkve. Ansgar, koji je kasnije postao nadbiskup, pokrenuo je tako godine 860. izgradnju prve crkve ne samo u Ribeu nego i u cijeloj Skandinaviji. Međutim, postojanje biskupa, a samim tim i katedrale može se sa sigurnošću potvrditi tek od 948.
Slijedeće spominjanje mjesta je vezano za njegovog prvog biskupa Leofdaga, za kojeg se govorilo da je sudjelovao na crkvenom saboru u Ingelheimu u Njemačkoj, zajedno s biskupima gradova Hedeby i Århus, oba u Danskoj. Tadašnji nadbiskup hamburško-bremenski, Adaldag, vjerojatno im je ovom prilikom dodijelio njihove biskupske stolice. Međutim, imena biskupa nisu danska i nije posve jasno da li su oni doista i prebivali u njihovim biskupijama. Moguće da su postavljeni na ta mjesta kako bi pojačali hamburško-bremenske težnje za vjerskim primatom u Danskoj.
U drugoj polovici 10.st., tri su grada, Ribe, Hedeby i Århus, napokon u potpunosti bila utvrđena. Plitki jarak oko grada Ribe bio je zamijenjen novim, 8 metara širokim i 1 metar dubokim jarkom pred kojim je bio zemljani nasip. Ovo utvrđenje se povezuje sa njemačkim ratovima Haralda Plavozubog (stnord. Haraldr Blátönn) od 974. Do 983. Kako je grad rastao u 11.st., jarak je pak bio zatrpan i na njemu se također podizalo građevine, a sagrađeni su i novi jarak i nasip sa drvenom ogradom istočno od njega.
Do kraja vikinškog razdoblja, Ribe je bio središte biskupije koja je kontrolirala čitavo područje poluotoka Jylland. U njemu se nalazila i važna kovnica novca čije je ime bilo utisnuto na kovanicama Knuta Velikog, zatim Hartaknuta i Svena II. Estridsona (stnord. Sveinn Ástríðarson).
Grad se nastavio širiti i na suprotnu, južnu stranu rijeke Ribe u 12.st. Katedrala i kraljevski dvorac bili su izgrađeni na ovoj, južnoj strani i središte mjesta se premjestilo ovdje, gdje je i danas centar modernog grada Ribe u Danskoj.
Važnije godine u povijesti grada[uredi | uredi kod]
• Sporazum u Ribeu (dan. Ribe-brevet) iz 1460.
• 3. rujna 1580.: požar je uništio veliki dio grada. Izgorjelo je 11 ulica i 213 kuća.
• 11-12. listopada 1634.: olujno nevrijeme poplavilo je grad sa razinom vode većom za 6.1 m od uobičajene.
• 1. siječnja 2007.: Općina Ribe prestala je postojati pošto se spojila sa općinama Esbjerg i Bramming, tvoreći novu općinu Esbjerg.
• 4. lipnja 2010.: stanovnici su proslavili 1300. obljetnicu grada velikom zabavom u gradu
Literatura[uredi | uredi kod]
- The A to Z of the Vikings, Katherine Holman, Scarecrow Press, Inc., 2009.
