Reutte

Iz Wikipedije, slobodne enciklopedije
Reutte
Centrar grada
Centrar grada
Koordinate: 47°29′N 10°43′E / 47.483°N 10.717°E / 47.483; 10.717
Država  Austrija
austrijska savezna zemlja Tirol
Okrug (bezirk) Reutte
Vlast
 - gradonačelnik Alois Oberer
Površina
 - Urbano područje 100 km²[1]
Visina 854[2]
Stanovništvo (2014.)
 - Urbano područje 6,340[1]
 - Urbana gustoća 62.9[1]
Vremenska zona UTC+1 (UTC+2)
Poštanski broj 6600
Pozivni broj 05672
Službena stranica www.reutte
Karta
Reutte is located in Austrije
Reutte
Reutte

Reutte je trgovište od 6,340 stanovnika.[1]

Reutte je i administrativni centar Okruga Reutte.

Geografske karakteristike[uredi - уреди | uredi izvor]

Reutte leži u Tirolu, nedaleko od njemačke granice u kotlini rijeke Lech, okružen visokim planinama. Sa zapada su to, Gaichtspitz (1986 m), Hahnenkamm (1938 m), Ditzel (1817 m), Schneid (2009 m) i Gehrenpitze (2163 m), sa sjevera je to Säuling (2078 m), a sa juga Thaneller (2341 m).[2]

Prosječna godišnja temperatura iznosi 7,7 °C, najtopliji mjesec je august sa prosječnih 16,8 °C, a najhladniji januar sa -2,5 °C.[2]

Historija[uredi - уреди | uredi izvor]

Reutte se prvi put spominje 1278. kao naselje kod Breitenwanga (latinski: Ruthi prope Breitenwanch), koje je danas samo jedno od naselja u općini.[3] Samo ime Reutte etimološki je izvedeno iz riječi roden, što znači - čistina.

Od kad je 1471. podignut most na Lechu, Reutte je brzo prerastao Breitenwang, jer je on skratio put antičkom Claudiom Augustom.[3]

Zahvaljujući tome Reutte je 1488. dobio pravo na organiziranje tjednog sajma i dva godišnja.[3]

Tirolski grof Siegmund dodjelio je mjestu 5. juna 1489. status trgovišta, a ubrzo nakon toga - 1491. car Maksimilijan I dodjelio je njegovim stanovnicima - pravo slobodnih građana.[3]

Mještani su 1553. neuspješno pokušali, premjestiti sjedište parohije iz Breitenwanga u Reutte. Mjesto je dobilo na važnosti 1604. kad je tadašnji sudac Burkhard Laymann premjestio sjedište suda iz Zamka Ehrenberg u Reutte, ali je mjesto iz financijskih razloga - 1743. odbilo status grada.[3]

Nakon administrativne reforme koju je 1754. provela Marija Terezija Reutte je postao administrativni centar novog Okruga Oberinntal, u kom su bile današnje općine Reutte, Imst i Landeck, ali i dobar dio južnog Tirola.[3]

I nakon tog je Reutte zadržao svoju poziciju administrativnog centra, iako ne tako velikog teritirija, ali je vremenom postao prilično izoliran.

Reutte je danas jedini općinski administrativni centar u Austriji, koji nema status grada već je samo trgovište.[3]

Znamenitosti[uredi - уреди | uredi izvor]

Najveća znamenitost Reuttea su ruševine Zamka Ehrenberg podignutog u 13. vijeku i franjevački samostan sa parohijskom crkvom sv. Anne iz 17. vijeku.[2]

Privreda[uredi - уреди | uredi izvor]

Današnji Reutte je prije svega trgovačko - administrativno - obrazovni centar svoje ruralne okolice.

Sve do kraja 19. vijeka Reutte je bio stočarski kraj poznat po velikom sajmu goveda, ali je nakon 1883. kad je izgubio velike pašnjake Ammerwald, Dürrenberg i Raaz, ta aktivnost opala.

Drvna industrija bila je značajna u međuratnom periodu kad je djelovalo više pilana.[4]

Pobratimski gradovi[uredi - уреди | uredi izvor]

Izvori[uredi - уреди | uredi izvor]

  1. 1,0 1,1 1,2 1,3 "Austria: Tirol" (engleski). City population. http://www.citypopulation.de/php/austria-tirol.php. pristupljeno 02. 01. 2016.. 
  2. 2,0 2,1 2,2 2,3 2,4 "Zahlen und Fakten" (njemački). Marktgemeinde Reutte. http://www.reutte.at/Wissenswertes/Zahlen_und_Fakten. pristupljeno 02. 01. 2016. 
  3. 3,0 3,1 3,2 3,3 3,4 3,5 3,6 Richard Lipp. "Geschichte des Marktes" (njemački). Marktgemeinde Reutte. http://www.reutte.at/Geschichte_des_Marktes_1. pristupljeno 02. 02. 2016.. 
  4. "Geschichte des Marktes" (njemački). Marktgemeinde Reutte. http://www.reutte.at/Geschichte_des_Marktes_1. pristupljeno 02. 01. 2016. 

Vanjske veze[uredi - уреди | uredi izvor]