Religija i homoseksualnost

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretragu

Veza između homoseksualnosti i religije u mnogome se razlikuje u zavisnosti od vremena i mesta, zatim od same religije i, konačno, u zavisnosti je od forme homoseksualnosti ili biseksualnosti. Trenutno velike svetske religije imaju negativan stav prema homoseksaulnosti.

S druge strane u okviru svih ovih religija postoje struje koje na homoseksaulnost gledaju pozitivno (ili pozitivnije). Takođe, postoje denominacije koje punopravno uključuju gejeve, lezbejke i biseksualne osobe u svoje članstvo, postavljaju javno deklarisane gejeve i lezbejke za sveštenike i sveštenice, daju blagoslove istopolnim zajednicama, pa čak i sklapaju istopolne brakove (Vidi dalje: Blagosiljanje istopolnih zajednica u hrišćanskim denominacijama).

Odnos religijskih grupa prema gejevima i lezbejkama[uredi | uredi kod]

Abrahamske religije[uredi | uredi kod]

Abrahamske religije ili religije pisma, kao što su Judizam, Hrišćanstvo i Islam, tradicionalno zabranjuju seksaulne veze između istog pola i uče da je takvo ponašanje grešno. Tekstovi Starog zaveta (Lev. 18:22 Arhivirano 2019-11-10 na Wayback Machine-u i 20:13 Arhivirano 2018-12-28 na Wayback Machine-u), Novog zaveta (Rim 1:26-27 Arhivirano 2019-11-10 na Wayback Machine-u, I Tim 1:9-10 Arhivirano 2019-11-10 na Wayback Machine-u i 1 Kor 6:9-11 Arhivirano 2016-08-03 na Wayback Machine-u) i Kurana (7:80-81 i 26:165) se obično se čitaju kao potvrda pisama za ovako učenje. Prvi zapisani zakon protiv homoseksaulnosti je knjiga Levitskih zakona u kojoj se seksualni odnos između dva muškarca smatra velikim prestupom. Danas postoje i drugačija tumačenja ovih tekstova.

Pored denominacija sa negativnim stavom, koje su i dalje u većini, danas postoje i one koje prihvataju gejeve i lezbejke u svoje članstvo, dajući blagoslove istopolnim parovima, a neke i obavljaju ceremonije venčanja gej i lezbejskih parova.

Judaizam[uredi | uredi kod]

וְאֶת-זָכָר--לֹא תִשְׁכַּב, מִשְׁכְּבֵי אִשָּׁה: תּוֹעֵבָה, הִוא

Levitik 20:13[1]


Tora je osnovni izvor za jevrejski odnos prema homoseksualnosti. Rečeno je: „Sa muškarcem ne lezi kao sa ženom; gadno je.“ (Lev.18:22 Arhivirano 2007-09-27 na Wayback Machine-u). Kao i za mnoge druge slične zapovesti, kazna za prekršaj je smrt.

Rabinska jevrejska tradicija razume ovaj stih kao zabranu analnog seksa sa drugim muškarcem. Rabinska tradicija, međutim, zabranjuje bilo kakve homoseksualne odnose, bilo između muškaraca ili između žena. Ono što se danas smatra biološkom ili psihološkom homoseksualnošću ne pominje se u klasičnim rabinskim spisima. Izvori govore samo o specifičnim seksualnim činovima.

Ortodoksni judaizam smatra da je svaki istopolni seksulni odnos grešan. Mnogi ortodoksni Jevreji vide homoseksualnost kao izbor, a neki izvori govore o homoseksualnosti kao o namernoj devijaciji. Noviji trendovi u učenju kreću se ka boljem razumevanju i prihvatanju religioznih gejeva i lezbejki, ali nisu načinjene nikakve promene u zakonu. Ortodoksne grupe veruju da nikakve promene u zakonu nisu moguće.

Konzervativni judaizam, kao i ortodoksi, vidi Jevrejski zakon kao normu, ali ima fleksibilnije shvatanje kako ga treba tumačiti. Iz otg razloga, od 1990. otpočele su dubinske studije na ovu temu i različiti rabini su dali različite odgovore na razmatraje u zajednici. Zvanični stav od 1990. jeste da gejeve i lezbejke treba prihatiti u njihovim sinagogama i podstiče borbu protiv diskriminacije u društvu, ali zabrana istopolnih seksaulnih odnosa odstaje. Januara, 2007., Komitet za jevrejski zakon i standarde je izglasao da gejevi i lezbejke mogu postati rabini i hazzani. Neka vrsta ceremonije uvođenja gej ili lezbejskog para u istopolnu zajednicu takođe se smatraju legitimnim.

Liberlani judaizam, koji više ne prihvata jevrejske zakone kao norme, smatra da su sve dobrovoljne seksualne prakse između odraslih osoba prihvatljive, bez obzira na to da li su heteroseksualne ili homoseksaulne. Liberalni Jevreji ne smatraju da se jevrejski zakoni mogu promeniti da bi odobrili istopolne seksualne odnose; smatra se da ti jevrejski zakoni više nisu važeći ili etični. Reformistički judaizam smatra da je homoseksualnost prirodno osećanje privlačnosti i da se zabrane, koje se nalaze u Tori, odnose na paganske religijske rituale, posebno one u Egiptu i Kanaanu, u kultovima plodnosti i prostituciji u hramovima.

Hrišćanstvo[uredi | uredi kod]

Διὰ τοῦτο παρέδωκεν αὐτοὺς ὁ Θεὸς εἰς πάθη ἀτιμίας. αἵ τε γὰρ θήλειαι αὐτῶν μετήλλαξαν τὴν φυσικὴν χρῆσιν εἰς τὴν παρὰ φύσιν, ὁμοίως δὲ καὶ οἱ ἄρσενες ἀφέντες τὴν φυσικὴν χρῆσιν τῆς θηλείας ἐξεκαύθησαν ἐν τῇ ὀρέξει αὐτῶν εἰς ἀλλήλους, ἄρσενες ἐν ἄρσεσι τὴν ἀσχημοσύνην κατεργαζόμενοι καὶ τὴν ἀντιμισθίαν ἣν ἔδει τῆς πλάνης αὐτῶν ἐν ἑαυτοῖς ἀπολαμβάνοντες.

Rim. 1.26 i 1.27[2]

Vidi još: Spisak hrišćanskih denominacija i njihov odnos prema homoseksualnosti i Biblija i homoseksualnost.


Citirajući Bibliju većina hrišćanskih denominacija tvrdi da je homoseksualnost greh. U Levitskim zakonima muška homoseksualnost se smatra velikom gnusobom, abominacijom, i stavlja se u isti red sa incestom, bestijalnošću i jedenjem školjki. Lezbejski seks se pominje u Poslanici Rimljanima kao protivprirodan.

Rimo-katolička crkva zahteva čednost od gejeva i lezbejki, smatrajući da su istopolni odnosi protivni prirodnim zakonima. Insistira se na tome da je seks dopušten jedino između muškarca i žene i to samo u kontekstu braka, dok su homoseksaulne težnje „iskušenje“. Naglašava se, međutim, da osobe sa takvim iskušenjem treba da budu „prihvaćene sa poštovanjem i saosećanjem“ [3]. Stav Pravoslavlja je sličan.

Neke hrišćanske crkve, međutim, ne osuđuju homoseksualnost. Mnogi liberlnai hrišćani su otvoreni prema gejevima i lezbejkama i postoje denominacije koje u potpunosti podržavaju LGBT osobe, kao što je Metropolitan Community Church. Protestantske crkve u zemljama sa visokim stepenom prihvatanja LGBT osoba i poštovanja ljudskih prava (kao na primer u Skandinaviji, Nemačkoj, Holandiji, Kanadi...) daju blagoslov istopolnim parovima ili obavljaju rituale venačanja.

Islam[uredi | uredi kod]

Vidi još: Pederastija na Srednjem Istoku

اتاتون الذكران من العالمين
وتذرون ماخلق لكم ربكم من ازواجكم بل انتم قوم عادون

Kuran, Ash-Shuara, 165 i 166[4]

Sve glavne islamske sekte se protive homoseksualnosti. Homoseksualnost se kažnjava smrću u šest islamskih zemalja: Saudijska Arabija, Iran, Mauritanija, Sudan, Somalija i Jemen. Talibani u Afganistanu takođe predviđaju smrtnu kaznu. U drugim islamskim zemljama, kao što su Bahrein, Katar, Alžir, Pakistan, Malezija i Maldivi, homoseksualnost se kažnjava zatvorom, novčanom kaznom ili bičevanjem.

Islamska učenja u tradiciji hadisa priznaju istopolnu privlačnost, cene uzdržavanje i (u Kuranu) osuđuj konzumaciju istopolne ljubavi. U skladu sa ovim u islamskim zemljama osećanje privlačnosti muškarca prema lepom mladiću je očekivano i oprašta se kao ljudska priroda. Ipak, uzdržavanje od otkrivanja ili delovanja u cilju ispunjena ove požude nagrađuje se u rajskom životu, gde čovek uživa sa večno mladim, nevinim ljubavnicama i ljubavnicima (hurija i gulam, jednako upoređivani sa biserima[5]) Istopolni odnos se smatra ogrešenjem o Kuran. Dakle, premda istopolna privlačnost nije protiv Šerijata, fizičko prepuštanje strastima kažnjava se po šerijatskom zakonu.

Pasivna uloga u seksualnom odnosu se smatra nedostojnom. Transrodne osobe koje često nastupaju kao zabavljači(ce) bivaju prezrene zbog svoje submisivne uloge i cenjene zbog svojih veština. ovo ima svoje začetke u ulogama koje su imali bacche i kočeci. Aktivnu ulogu u seksualnom činu ima muškarac koji sebe ne identifikuje kao homoseksualca ili geja i koji je obično ispunio društvena očekivanja da se oženi i ima decu. Njihova homoseksualna iskustva se smatraju daljim potvrđivanjem muževnosti. Premda ovo predstavlja generalnu kulturnu konstrukciju, praksa može umnogome da se razlikuje.

Diskurs o homoseksualnosti u islamu tiče se gotovo isključivo odnosa između muškaraca. Ako se ženska homoseksualnost nekada pominje to je izjednačeno sa prevarom. Istoričar al-Tabari beleži ubistvo lezbejskog para iz harema pod kalifom al-Hadijem (785-786).

Islam toleriše istopolne želje kada ih posmatra kao iskušenje, ali istopolne seksualne odnose smatra transgresijom prirodne uloge i cilja seksualne aktivnosti[6]

Mladić traži savet svog oca pri izboru ljubavnika – iz Haft Awrang pesnika Jamija u priči Otac savetuje sina o ljubavi

Istorijski posmatrano i sa izuzecima, kažnjavanje za istopolne odnose između muškaraca u islamu bilo je mnogo blaže nego u judaizmu ili hrišćanstvu. U Kuranu se navodi da osoba koja je počinila greh može da se pokaje i da sačuva svoj život. Mnoge islamske kulture, one rane kao što su one na teritoriji Vavilonje, Egipta i Hanana, gde je dokumentovano da je homoseksualnost igrala važnu društvenu ulogu zbog njihove izloženosti helenističkoj kultur, ali i one koje su se kasnije razvile, kao abasidski kalifat ili safavidska Persija, bile su poznate po negovanju sofisticirane homoseksualne estetike u umetnosti i književnosti. Svoj ljubavni i religiozni život oni mire citiranjem hadisa: „Onaj koji voli i ostane čedan i krije svoju tajnu i umre, umire kao mučenik“. Kasniji hadisi su oštriji: „Kada se muškarac popne na drugog muškarca, Božje presto se trese… Neka se ubije onaj koji to radi i neka se ubije onaj nad kojim se to radi.“ I stari i moderni fundamentalisti ove reči tumače doslovno, što je rezultiralo brojim ubistvima.

Kao rezultat ovoga je religija koja dozvoljava istopolnu ljubav sve dok je ona čedna i dok nemaju seksualni odnos. Ibn Hazim, Ibn Daud, Al-Mutamid, Abu Nuwas i mnogi drugi su koristili ovo da bi pisali otvoreno o ljubavi između muškaraca, dok su tvrdili da su ostali čedni. Dalje, da bi se kršenje ovog propisa dokazalo potrebno je da četiri muškarca, odnosno osam žena posvedoče protiv optuženog, što otežava progon onih koji ne ostanu čedni u privatnosti svog doma.

Darmičke religije[uredi | uredi kod]

U darmičkim religijama, nastalim u Indiji, koje uključuju Hinduizam, Budizam, Džainizam i Sikizam učenja koja se tiču homoseksualnosti su manje jasna nego ona u abrahamskih religijama. Za razliku od zapadnih religija, homoseksualnost se ovde retko pominje. Ipak, većina savremenih religijskih vođa u raznim darmičkim tradicijama ima negativan odnos prema homoseksualnosti. Stari religijski tekstovi, poput Veda često pominju ljude trećeg pola, koji nisu ni muškarci ni žene. Pomenuti treći pol se može smatrati paralelom današnjih zapadnjačkih gejeva, lezbejki, transrodnih i/ili interseksualnih osoba. Ipak, ove osobe su obično negativno prikazane kao osobe najniže kaste. Stari hindu zakonici od 1. veka nadalje svaki nevaginalni seks (ayoni) smatraju nečistim[7]. Istopolna seksualnost i promena pola je česta u hinduističkom panteonu.

Hinduizam[uredi | uredi kod]

Hinduizam ima različite stavove o homoseksualnosti, od negativnih do pozitivnih. O seksualnosti se danas retko govori u hinduizmu i homoseksualnost je tabu tema. U istraživanju urađenom 2004. godine većina swamija, mada ne svi, izjasnilo se negativno prema istopolnim brakovima. Neki zakonici, kao što je Manusmriti predviđaju kaznu i za mušku i za žensku homoseksualnost. Predviđene kazne su ritualno kupanje, novčana kazna, javno poniženje i odsecanje prstiju.

Osobe trećeg pola poznate su još od vedskog perioda (1500. – 500. godina pne.). Neki hindu tekstovi smatraju kao što je Manusmriti ili Sushruta Samhita pominju ljude koji su rođeni sa ili pomešanom muškom i ženskom prirodom ili rodno neutralni. Oni rade kao frizeri, prodavci cveća, sluge, maseri ili prostitutke. Danas ima puno ljudi trećeg pola (hijra) koji žive širom Indije i uglavnom na marginama društva; mnogi se bave prostitucijom ili žive kao prosjaci.

Kama Sutra sadrži deo koji opisuje evnuhe, odnosno osobe trećeg pola, koji imaju seksualne odnose sa muškarcima[8]. Istoričar Devdutt Pattanaik smatra da autor nije bio „fan homoseksualnih aktivnosti“ i da je ove osobe tretirao sa prezirom[9]. Takođe, reljefi na nekim srednjovekovnih hinduističkim hramovima otvoreno prikazuju scene seksa između muškaraca ili između žena, kao što je slučaj sa hramom u Khajurahu. Na osnovu ovih slika neki zaključuju da hinduističko društvo nije bilo uvek jednako konzervativno po pitanju seksualnosti kao danas.

Za vreme muslimanske vladavine (od 10. do 18. veka) srednjoistočni običaji, kao što su kastriranje muških slugu i pederastija, uvedeni su u hinduističko društvo. Ovi običaju bili su otvoreno praktikovani od strane muslimana i Sika na severu, ali nisu prihvaćeni od strane Indusa na jugu. Za vreme britanske kontrole hinduizam je postao jasno negativan prema homoseksualnosti. Indusi su prihvatili britanski viktorijanski moral i vrednosti i primenjivali ih na hidžre i generalno u javnosti. Iz tog razloga, homoseksualnost, crossdressing i slične prakse koje su ranije bile legalne u Indiji britanska vlada u 19. veku kriminalizuje.

U hinduizmu mnoga božanstva su androgina. Postoje božanstva koja su interseksualna; koja sebe prikazuju u sva tri roda (muškom, ženskom i trećem); onih koji prelaze iz muškog u ženski i iz ženskog u muški pol; zatim ima ženskih božanstava sa muškim ponašanjem i muških sa ženskim; neka božanstva su rođena od strane muškog božanskog para, druga od ženskog para, kao i onih koje je rodila žena sama ili sam muškarac bez učešća partnera ili partnerke i tako dalje. Jedan od najvažnijih stavova hinduizma je da su Bog i priroda neograničeno raznovrsni.

Budizam[uredi | uredi kod]


Budizam se tradicionalno nije bavio pitanjem roda/pola voljene osobe. Savremeni zapadni, kao i japanski i kineski budisti i budistkinje prihvataju homoseksualnost u obliku koji je i tradicionalno bio prihvaćen u slučaju da ne stoji na putu rađanja dece; dok su istočni budisti, verovatno od doba kolonizacije, prihvatili negativne poglede na homoseksualnost.

U praktikovanju filozofije umerenosti i uzdržavanja budizam ne odobrava svaku seksualnu aktivnost koja ruši duševnu ravnotežu osobe; često se tumači da je budizam nepoverljiv prema svim senzualnim užicima. Homoseksualnost i rodne različitosti se smatraju preprekama na putu samorazvoja u mnogi budističkim školama. Međutim, neke škole imaju pozitivan stav o homoseksualnosti, kao što je primer sa japanskom Shingon, posebno u Edo periodu kada su veze između monaha i mladih pomoćnika bile norma. Neke savremene zapadne budističke škole podržavaju gejeve i lezbejke, a mnoge od njih blagoslove istopolne zajednice.


Od monaha se očekuje da se uzdržavaju od svake seksualne aktivnosti, a Vinaya (prva knjiga Tripitake) monasima posebno zabranjuje homoseksualnost i transrodnost. Značajan izuzetak u budističkoj istoriji je Edo period u Japanu kada je muška homoseksualnost slavljena u nekim institucijama, uključujući i manastirske zajednice.

Treća od pet śīla zahteva uzdržavanje od seksualne prekršaja. Ova sila se nekada tumači tako da uključuje homoseksualnost. Dalaj Lama, kao vođa tibetanskog budizma, ovu silu tumači tako da uključuje lezbejski i gej seks i, zapravo, svaku seksualnu aktivnost koja nije penis-vaginalni odnos, dakle, svaki analni ili oralni seks, kao i masturbaciju[10]. Ipak, Dalaj Lama napominje da istopolne veze mogu biti „na obostranu korist, sa puno uživanja i bezopasne“ za ne-budiste i podržava ljudska prava za sve bez obzira na seksualnu orijentaciju.

Sikizam[uredi | uredi kod]


Sikizam nema pisanih stavova po ovom pitanju, ali je Punđabi društvo veoma maskulino i konzervativno, tako da homoseksualnost nailazi na jaku društvenu reakciju i osudu. Drugi Siki veruju da guru Nanakova naglašavanja univerzalne jednakosti i bratstva jeste osnov za poštovanje LGBT ljudskih prava.

Godine 2005. najviše verske vođe su opisale homoseksualnost kao „protivnu sikizmu, siki načinu ponašanja i potpuno protiv prirodnih zakona“ i pozvali su na suprotstavljanju zakonima o istopolnim brakovima[11].

Džainizam[uredi | uredi kod]

Čednost je jedna od pet vrlina u etičkom kodu džainizma. Za laike jedini prihvatljiv seksualni odnos je u okviru braka. Smatra se da homoseksualnost stvara negativnu karmu.

Taoističke religije[uredi | uredi kod]

Taoističke religije istočne Azije smatraju da homoseksualnost ne vodi ljudskom ispunjenju.

Konfucijanizam[uredi | uredi kod]


Konfucijanizam je dozvoljavao istopolne odnose ukoliko oni ne bi smetali prokreaciji. U Kini gde su budisti često bili i konfucisti isključiva homoseksualnost je bila osuđivana jer bi sprečavala osobu da ispuni svoju konfucijsku dužnost u reprodukciji, ali je neisključiva homoseksualnost bila dozvoljena i veoma prisutna. Monogamija je bila nepoznata i neobična mnogim Azijatima sve do kontakta sa zapadom. Kineska tradicija je pripisivala homoseksaulnost Huang Di-u (Žutom caru), ocem Han Kineza.

Taoizam[uredi | uredi kod]


Taoizam ističe odnos između yin i yanga kao suprotnih sila koje održavaju harmoniju. Taoistička tradicija ističe da je muškarcima potrebna energija žena i obrnuto da bi postigli ravnotežu i potpunost. Heteroseksualnost se smatra fizičkim i emocionalnim ispunjenjem harmonije yin i yanga. Homoseksualnost se, s druge strane, posmatra kao spoj dva yina ili dva yanga i dakle, van ravnoteže. Zbog toga se smatra da su osobe u istopolnim vezama ili koje učestvuju u istopolnim seksualnim aktivnostima podložne bolestima[12]. Svete knjige, Tao Te Ching i Zhuangzi ne brane homoseksualnost.

Paganizam[uredi | uredi kod]

VIdi još: LGBT istorija antičke Grčke i Pederastija u antičkoj Grčkoj.


U klasičnoj antici religijski pogledi na istopolne odnose ne mogu se odvojiti od opšteg društvenog stava o ovoj temi. Stavovi o homoseksualnosti se unekoliko razlikuju kod Grka i Rimljana. U Grčkoj istopolna ljubav je bila integrisana u svete spise i rituale. Neki od sačuvanih mitova govore o istopolnim ljubavima bogova (Zevs i Ganimed, Apolon i Hijakint itd.) Rimljani su malo drugačije gledali na seksaulnost. Smatrali su da je prikladno da osoba višeg društvenog statusa penetrira osobu nižeg. Tako, patricij je mogao da ima seksualnu vezu bilo sa robom ili sa ženom (oboje su bili ispod njega po rangu). Kod Grka je, međutim, odnos sa robom bio neprihvatljiv i istopolne veze su bile rezervisane za slobodne građane.

U sumerskoj religiji homoseksualnost je smatrana svetom. Takođe, smatra se čestom u šamanističkoj praksi.

Neopaganizam[uredi | uredi kod]

Glavni članak: Wicca i homoseksualnost


Neopaganske religije su gotovo jednoglasne u podršci istopolnim vezama i prihvatanju istopolnih parova kao jednakih heteroseksualnim.

Wicca, kao i druge religije, okuplja vernike i vernice sa različitim političkim stavovima, od konzervativnih do liberalnih. Međutim, u wicca filozofiji ne postoji ništa što bi branilo seksualne odnose van braka ili odnose između osoba istog pola. Naprotiv, wicca pravilo tzv. Wiccan Rede glasi: „Ako nikog ne povređuje, čini šta ti je volja.“

Suprotstavljanje religija ljudskim pravima[uredi | uredi kod]

Religiozni protivnici LGBT ljudskih prava smatraju da podrška izmenama u anti-gej zakonima utiče na promociju homoseksualnosti, koja nije u skladu sa njihovim verskim stavovima. Pojedini aktivisti i aktivistkinje za ljudska prava tvrde da je ovakvo protivljenje LGBT pravima samo deo modela protivljenja ljudskim pravima zasnovano na religiji. Na primer, Unitarni univerzalisti podržavaju istopolne brakove i smatraju da je protivljenje istopolnim brakovima isto što i protivljenje ukidanju ropstva, biračkom pravu žena i ukidanju zabrane rasnog mešanja[13].

U konzervativnim islamskim zemljama još uvek postoji progon gejeva i lezbejki.

Neki prevodi Starog zaveta su korišćeni kao argument da gejevi treba da budu kažnjeni. Takođe, neke religijske vođe, kao Fred Phelps, smatraju da je AIDS božja kazna za gejeve i lezbejke.

Vidi dalje[uredi | uredi kod]

Reference[uredi | uredi kod]

  1. “Ko bi muškarca obležao kao ženu, učiniše gadnu stvar obojica; da se pogube; krv njihova na njih.“ (u prevodu Đure Daničića)
  2. Zato ih predade Bog u sramne slasti; jer žene njihove pretvoriše putno upotrebljavanje u besputno. Tako i ljudi ostavivši putno upotrebljavanje ženskoga roda, raspališe se željom svojom jedan na drugoga, i ljudi s ljudima činjahu sram, i platu koja trebaše za prijevaru njihovu primahu na sebi.”- (u prevodu Vuka Karadžića)
  3. "Catechism of the Catholic Church", (na engleskom) vidi deo "Chastity and homosexuality".
  4. ”Da li se to vi upuštate sa muškarcima i rješavate se svojih supruga, od Gospodara stvorenih za vas? – Vi ste jedan narod prestupnika –„ (prevod Tomislava Dretara)
  5. Kuran, 52.24, 56.17, 76.19
  6. Homosexuality in the Light of Islam
  7. Hinduism Arhivirano 2013-06-29 na Wayback Machine-u na sajtu Human Rights Campaign
  8. Kama Sutra, poglavlje 9. Tekst na engleskom Arhivirano 2010-03-13 na Wayback Machine-u
  9. Pattanaik, Devdutt (2001), Homosexuality in Ancient India, Debonair magazin. Esej je dostupan na Internetu Arhivirano 2008-10-22 na Wayback Machine-u na sajtu GayBombay.com
  10. „Dalai Lama Speaks on Gay Sex - He says it's wrong for Buddhists but not for society”. Arhivirano iz originala na datum 2004-05-29. Pristupljeno 2007-05-20. 
  11. [ https://web.archive.org/web/20061114184619/http://www.cbc.ca/canada/story/2005/03/28/sikhguy-050328.html World Sikh group against gay marriage bill]
  12. [ http://www.compassionatedragon.com/taoist_sex_more.html Arhivirano 2006-10-06 na Wayback Machine-u Taoist Sexual Magic 5 ~Ancient Views of Modern Issues~]
  13. „Archive copy”. Arhivirano iz originala na datum 2009-01-12. Pristupljeno 2007-05-20. 

Vanjske veze[uredi | uredi kod]


Lezbejske, gej, biseksualne i trans
(LGBT) teme i religija
Pregled: Homoseksualnost i religija · Transeksualnost i religija
Religije: Abrahamske: Bahá'í · Hrišćanstvo (Anglikanizam · Baptizam · Kvekerizam · Luterannizam · Metodizam · Mormonizam · Pravoslavlje · Prezbiterijanizam · Rimokatolicizam· Islam · Judaizam (Konzervativni)
Dharmičke: Budizam · Hinduizam (Hare Krishna · Sikizam
Taoističke Konfucijanizam · Šintoizam · Taoizam
Druge: Sajentologija · Unitarni univerzalizam · Vudu · Wicca · Zoroastrizam
Drugo: LGBT afirmativne religijske grupe (Hrišćanstvo · Judaizam· Biblija · Spisak hrišćanskih denominacija i njihov odnos prema homoseksualnosti
.
Ova kutijica: pogledaj  razgovor  uredi



Gej, lezbejske, biseksualne
i trans (LGBT) teme
Seksualna orijentacija i Rodni identitet LGBT zajednica i LGBT kultura
Seksualna orijentacija i identiteti Homoseksualnost · Gej · Lezbejka · Biseksualnost Coming out · Drag king · Drag queen · Film (Spisak filmova po abecedi/po godinama· Gej bar · Gej ikona · Gej himna · Gej kvart · Lezbejska utopija · Parada ponosa · Ponos · Poznate LGBT osobe · Sleng · Slogani · Simboli · Sport · Turizam · Veze
Rodni identitet Transrodnost (Interrodnost · Nebinarnost· Transseksualnost (Transmuškarac · Transžena)
Neheteroseksualnost Interseksualnost · Queer · Treći rod
Nauka i teorija Istorija

Biologija · Demografija · Kinsijeva skala · Klajnova tabela · Lezbejski feminizam · Medicina · Neurobiologija · Psihologija · Queer teorija · Ružičasta lingvistika · Sredina i seksualna orijentacija · Studije roda · Transfeminizam

Pregled LGBT istorije · Antička Grčka · Stounvolska revolucija · Lezbejska istorija · Progon LGBT osoba
Prava Religija i homoseksualnost
Teme Partnerstva · Brak · Roditeljstvo · Usvajanje dece · Vojna služba · Imigraciona prava · Zakonski aspekt transseksualnosti Mitologija · Judaizam · Hrišćanstvo · Islam · Hinduizam · Budizam · Sikizam · Konfucijanizam · Taoizam · Wicca
Po regionima: Afrika · Južna Amerika · Severna Amerika · Azija · Evropa · Okeanija LGBT opozicija
Homofobija · Transfobija · Lezbofobija · Bifobija · Heteroseksizam · Homohisterija · Nasilje nad LGBT osobama
Ovaj članak je deo LGBT projekata.
Ova kutijica: pogledaj  razgovor  uredi