Razgovor sa korisnikom:Владимир Нимчевић

Iz Wikipedije, slobodne enciklopedije
Idi na navigaciju Idi na pretragu
Pozdrav, Владимир Нимчевић! Dobro došli na Wikipediju na srpskohrvatskom jeziku!
English language.svg Don't speak Serbo-Croatian? Talk to us in English on our village pump.
Prije nego što počnete raditi na Wikipediji, preporučamo da pogledate stranicu Nedavne izmjene na kojoj se najbrže može saznati za nove zanimljive članke, ko je trenutno aktivan, odnosno šta i kako se trenutno radi.

Također preporučamo da prije početka rada na Wikipediji pročitate sljedeće stranice:
Gnome-help.svg Kurs ili tečaj
Upoznajte se s osnovama Wikipedije!
Simple Information.svg Stranice za pomoć
Ovdje se nalazi sadržaj svih stranica za pomoć.
Internet-group-help-faq.svg Najčešće postavljana pitanja
Ovo je spisak najčešće postavljenih pitanja.
Notepad icon wide.svg Kako uređivati stranicu
Upoznajte se s osnovama uređivanja!
Sandbox.svg Igralište
Ovdje možete eksperimentirati.
Nuvola apps kuser.svg Pijaca
Ovo je forum za rasprave među korisnicima.
Unesco Cultural Heritage logo.svg Pet stubova Wikipedije
Upoznajte se s pet stuba koji određuju karakter Wikipedije.
Ambox warning yellow.svg Šta Wikipedia nije
Pogledajte čemu nije mjesto na Wikipediji.
Na stranici za razgovor se potpisujte: bilo da utipkate 4 tilde ~~~~ bilo da kliknete na ikonu Insert-signature2.svg na traci za uređivanje. Izmjene članaka se nikad ne potpisuju.

Nadamo se da ćete ovdje uživati, dajući svoj doprinos i da ćete postati stalni saradnik, Wikipedijanac! Ako imate bilo kakva pitanja, slobodno se obratite meni ili drugim urednicima na Pijaci. Još jednom, dobro došli na Wikipediju, projekt slobodne enciklopedije. Sretan rad!
-- Kolega2357   Razgovor  00:04, 15 april-травањ 2013 (CEST)

Oton Frajzinški[uredi izvor]

Sve je upravo tako kako si i sam rekao. Veznik ut uvodi posledičnu rečenicu, a u glavnoj se može zamisliti, premda nije izrečen, prilog sic; gerundivi culpanda i admiranda deo su perifrastične konjugacije pasivne (fortuna culpanda ... divina pacientia sit admiranda - gde se ovo sit odnosi i na culpanda i na admiranda). Ali vidim da ti objašnjenje nije ni bilo potrebno. ;) Jedino bi se možda admirari ovde pre moglo prevesti sa "diviti se" nego sa "čuditi se", ali to je donekle i stvar ličnog stila i "osluškivanja" teksta (npr. meni, s obzirom da se radi o 12. veku, krstašima i sl., u spoju s onim divina pre ide "divljenje" nego "čuđenje", ali to je ipak samo moj utisak, a i stvar je samo nijanse.) U svakom slučaju, latinski ti je na zavidnom nivou. --Igor Windsor (razgovor) 00:08, 16 oktobar-листопад 2013 (CEST)

I da, samo još jedna natuknica, bilo bi bolje umesto "može se kriviti ... čuditi se" prevesti: "treba kriviti ... treba se čuditi". --Igor Windsor (razgovor) 10:19, 16 oktobar-листопад 2013 (CEST)

Zapravo, poreklo gerundiva još uvek je obavijeno velom tajne, nekada sam i sam maštao kako ću ga lično osvetliti, ali onda me život odvede na neku drugu stranu :) Ali ako se pogledaju neki od najranijih primera, nema li genrundiv zapravo isto značenje kao i particip prezenta? Npr. redni broj secundus ("drugi", doslovno: "sledeći") po postanku je gerundiv od sequor 3. "slediti", samo što ima arhaični oblik, koji u klasičnom latinskom glasi sequendus, a kao redni broj u klasičnom latinitetu po značenju mu odgovara particip sequens. A to što ti govoriš o oznaci mogućnosti vršenja neke radnje u delo i sklonosti ka nečemu ("položljiv, zavodljiv"), zapravo se odnosi na pretpostavljeno prvobitno značenje participa perfekta pasiva, pa se često kaže da je to značenje ostalo "okamenjeno" u takvim izrazima kao npr. Sol invictus "nepobedivo Sunce" (dakle, ne: "nepobeđeno", nego "koje se ne može pobediti"). I tako, da ne gnjavim previše... Inače, na katedri za klasične nauke uvek se uče od početka i grčki i latinski, tako da tu nemaš brige, za latinski si već advanced :) --Igor Windsor (razgovor) 15:20, 17 oktobar-листопад 2013 (CEST)

Pismo Klimenta VI[uredi izvor]

Ja bih to malo opisno, npr. ovako: "Preuzeta služba nameće nam dužnost, kojom smo po Božjoj volji obavezani prema svim crkvama sveta, a koja neprestano uznemirava naš um, da iz sve snage nastojimo oko stanja onoga što treba na zdrave osnove postaviti, a da se ono što je jako propalo reformiše uz pomoć sposobnog upravljača, i da tako pružimo blagovremenu i odgovarajuću pomoć".

Meni dirigendum zapravo liči na skraćeni oblik od gen. množ. dirigendorum koji se odnosi na ipsorum. To, pak, ipsorum i ono 'illa koje sledi nisu "one", kako ti prevodiš (misleći valjda na crkve), nego je to srednji rod množine u značenju naše neodređene jednine: "ono što", "one stvari" i sl.

Nadam se da sam bar malo pomogao. :) --Igor Windsor (razgovor) 21:08, 6 studeni-новембар 2013 (CET)

Mislim da tekst nije dobar. Dve stvari mi nisu imale smisla: prilog quondam i ono versus Seruiam, pa sam malo kopao po internetu. Čini se da si ti taj tekst uzeo odavde? Međutim, uspeo sam pronađem još jednu verziju ovde, str. 186., i mislim da je ta verzija ispravna. U tom slučaju, tekst bi glasio ovako:
Nuper siquidem ad notitiam apostolatus nostri pervenit, quod in confinibus Regni Ungarie iuxta Schismaticos Regni Rasie versus Graeciam in diocesi Colocensi quoddam Monasterium sancti Demetrii nuncupatum, in quo ex primaria institutione ipsius Greci, Ungari et Sclavi servire debebant...
Pa bismo to onda preveli ovako:
Budući da je nedavno naš apostolat saznao da se u pograničnom delu Kraljevine Ugarske pokraj šizmatika Kraljevine Raške (ili možda jednostavno: "pokraj šizmatičke Kraljevine Raške"), prema Grčkoj, u kaločkoj dijecezi, nalazi manastir nazvan imenom svetog Dimitrija, u kojem je po njegovoj prvobitnoj nameni trebalo da služe Grci, Ugri i Sloveni... (dakle, ono ipsius = eius = monasterii).
Eto, i malo prevoda i malo osnova kritike teksta. :-) --Igor Windsor (razgovor) 15:18, 7 studeni-новембар 2013 (CET)

Nije to baš tako jednostavno. Sad nemam vremena da se sam upuštam u istraživanje, ali upućujem te na ovaj rečnik. Tu se vidi da su "Legati a Latere, seu Apostolici, a Romano Pontifice in provincias cum amplissima auctoritate delegati...", odnosno da su to "apostolski legati (izaslanici) koje je rimski pontifik poslao u provincije s najširim ovlašćenjima" itd., dalje se objašnjava da su ti legati zapravo personifikacija samog pape u zemlji u koju su poslati. Malo dalje se na toj stranici kaže da je "legatia - districtus Legati, intra quem jurisdictionem suam exerceret", dakle oblast u okviru koje legat vrši svoja ovlašćenja. Stoga mislim da bi u tvom kontekstu najbolje odgovarao taj smisao, odnosno nešto kao: "da niko podložan vlasti našeg izaslanstva" ili "našeg legata" ili tako nešto, već zavisno od toga šta prethodi toj rečenici. --Igor Windsor (razgovor) 17:08, 10 studeni-новембар 2013 (CET)

Ili možda "da niko ko potpada pod jurisdikciju našeg legata/izaslanstva"... --Igor Windsor (razgovor) 17:20, 10 studeni-новембар 2013 (CET)

Limitaneus[uredi izvor]

Limitaneus je pridev i uz njega uvek stoji ili se podrazumeva neka imenica (ager limitaneus = zemljište uz granicu, milites limitanei = graničari). "Limitanci" mi se u tom slučaju čini boljim, ali korišćenje tog termina treba svesti na minimum i u tekstu koristiti naše izraze "pogranična vojska", "graničari" i sl. Čak bih možda i sam naslov članka ostavio na latinskom, tj. limitanei, a onda ga u tekstu preveo i objasnio. --Igor Windsor (razgovor) 21:29, 4 jun-липањ 2014 (CEST)

Kod Maškina (prevod s ruskog) prevodilac kaže da se vojska delila na dve osnove kategorije, "na pogranične trupe (limitanei) ... i na mobilne jedinice (comitatenses)". Miroslava Mirković u Rimskoj državi u doba principata i dominata kaže: "trupe na granici nazivale su se 'graničari' (limitanei)". No ne sporim da ima i drugih rešenja ili da se reč "limitanci" može koristiti kao word of convenience ili kao terminus technicus. Samo, šta ćeš onda s comitatenses? Face-wink.svg --Igor Windsor (razgovor) 21:43, 4 jun-липањ 2014 (CEST)
Ne verujem da će prosečni čitalac uopšte tražiti tu reč u enciklopediji. A kad je sretne u tekstu, u zagradi će odmah iza nje biti objašnjeno da je reč o "mobilnim jedinicama [rimske vojske]" ;) --Igor Windsor (razgovor) 21:51, 4 jun-липањ 2014 (CEST)
U nemačkom leksikonu Der Neue Pauly comitatenses zovu prosto Feldheer, što bukvalno znači kopnena (poljska) vojska. Mene to malo zbunjuje, jer i limitanei su kopnena vojska. Međutim, izgleda da Feldheer, kao i englesko field army, ima šire značenje. Može da se shvati i kao operativna (delatna) vojska. To Nemce naravno ne sprečava da ispred Feldheer stave pridev mobil i tako dobijamo "das mobile Feldheer".--Владимир Нимчевић (razgovor) 22:02, 4 jun-липањ 2014 (CEST)
Upravo. A ima ponešto o tome i ovde: en:Field army. Dakle, limitanei bi bili "stacionarna", a comitatenses pokretna vojska, odnosno prvi služe da odbranu granica, a drugi za gašenje raznih žairišta širom carstva. --Igor Windsor (razgovor) 22:07, 4 jun-липањ 2014 (CEST)
To već ne bih znao, kod nemačkog moje znanje jezika, živih i mrtvih, prestaje :P --Igor Windsor (razgovor) 22:24, 4 jun-липањ 2014 (CEST)

Interwiki[uredi izvor]

[1] Kada napravis clanak nemoj da zaboravis da dodas interwiki na Wikidata. Face-smile.svg --Kolega2357 Razgovor 19:50, 21 jun-липањ 2014 (CEST)

Nisam znao OK onda ja cu dodavati ako bude bilo potrebno. Face-smile.svg --Kolega2357 Razgovor 19:59, 21 jun-липањ 2014 (CEST)

Doista se ne tiče. --Igor Windsor (razgovor) 17:03, 6 jul-српањ 2014 (CEST)

Imperia[uredi izvor]

Face-smile.svg Dicitne istud imperium dissimillimum dominioni Epirensi fuisse? Si possis, novum articulum scribas velim, tamen alterius tituli, quod ille pristinus titulus admodum falsus fuerit. --Igor Windsor (razgovor) 14:40, 15 jul-српањ 2014 (CEST)

Plagiranje[uredi izvor]

Pomislio sam da bi nešto moglo biti čudno čim sam video količinu članaka pisanih u kontekstu takmičenja o ženama te brzinu kojom su oni pisani, uključujući i nemali broj članaka s područja rimske mitologije, koji su svi imali isti izvor. Šteta. I pored značajnih neslaganja koja smo imali na sh.wiki, učinilo mi se da se radi o korisniku kome ne nedostaje ni entuzijazma ni marljivosti. Možda ga je na "pogrešan put" naveo upravo taj takmičarski koncept i želja za nekom "pobedom". Što, dakako, nema veze s enciklopedijskim radom. --Igor Windsor (razgovor) 00:21, 20 decembar-просинац 2014 (CET)

Amijan Marcelin[uredi izvor]

Uh. Dosta teško mesto. Vidim da ga Rolfe prevodi "and this was made still narrower by mills which had been built on the cliffs for the purpose of making the paths" i dodaje svoj komentar: "That is, apparently, for preparing the material of which the paths were made". U principu, to bismo mogli prihvatiti kao ispravno rešenje. Međutim, primećujem da Rolfe uopšte ne prevodi ono scissis uz collibus, što bi moglo biti "(mlinovi) po rastavljenim brežuljicma", ali i "po razvaljenim brežuljcima" (možda jer se pod molinae misli na neku vrstu kamenoloma? to bi bilo u skladu s Rolfeovom pretpostavkom da se u tim "mlinovima" na neki način pripremalo/spravljalo ono što je potrebno za "pravljenje staza" - ad calles aptandas). I u Teubnerovom izdanju (ovde) prihvaćena je Clarkova korekcija rukopisnog artandas u aptandas; artandas, kako si i sam primetio, zaista nema mnogo smisla u ovom kontekstu. Vidim da Wilson taj deo, s rukopisnim artandas prevodi: "which, where the hills were cleft, was densely crowded by mills built in order to narrow the paths" i, uočivši da to nema smisla, predlaže emendaciju artatas, izraz ad calles prevodi "uz staze, pored staza", te predlaže ovakvu korekciju za ceo taj deo: quem scissis collibus molinae ad calles artatas aedificatae densius constrigebant, tj. "which was densely constricted, where the hills were cleft, by water-mills built beside the narrow paths", a mi bismo mogli prevesti: "(put,) koji su još uzanijim činili mlinovi sagrađeni uz uske staze po rascepima brežuljaka". Možda to doista ima najviše smisla? Amijan Marcelin preveden je kod nas 1998; nemam taj prevod, ali bilo bi zanimljivo videti kako je ovo mesto tamo rešeno. --Igor Windsor (razgovor) 18:33, 20 decembar-просинац 2014 (CET)

Izvini, zamalo ti zaboravih odgovoriti. Hvala mnogo na ponudi, ali imam Rečnik grčke i rimske mitologije, to je ipak obavezna literatura. ;) --Igor Windsor (razgovor) 13:08, 26 decembar-просинац 2014 (CET)
Stvarnost je često banalna, pa i ljudi 21. veka ponekad traže utočište u mitu. Mit je uvek živopisniji i uzbudljiviji. Face-smile.svg --Igor Windsor (razgovor) 21:17, 26 decembar-просинац 2014 (CET)
Hehe. Ne bih se upuštao u priučeno etimologisanje. Iskustvo koje sam stekao učeći istorijsku gramatiku grčkog i latinskog može se, što se etimologije tiče, sažeti u ovo pravilo: što su dve reči naizgled sličnije, to je između njih manje veze! Kao ilustracija, evo jednog poznatog primera: lat. commerciumgrč. κουμμέρκιtur. gümrüksh. đumruk. Tako da, ostavimo etimologiju pravim etimolozima. ;) --Igor Windsor (razgovor) 22:51, 27 decembar-просинац 2014 (CET)

Piše, dakako, nisi valjda mislio da izmišljam takve primere iz glave? ;) Ali je to poučan primer koliko je etimologija pipava stvar, jer, ako osmotriš, videćeš da "polazna" i "završna" reč imaju tek jedno zajedničko slovo. Evo ti još par primera, kojih nećeš naći u toj knjizi ;)

  • ievr. *ĝhem-/ĝhom-/*ĝhm-grč. χθών (s glasom -θ- ubačenim iz razloga tabua), lat. humus (od *ĝhomos), sh. zemlja (od *ĝhem-ia), dok je nulta apofonija (*ĝhm-) dala sh. zmija (doslovno: "zemljanka, koja puzi po zemlji")
  • ievr. *meḷg-/moḷg-/mḷggrč. ἀ-μέλγ-ω, lat. mulgeo, sh. muzem (od *mḷgmlzem)
  • ievr. *gṷenā/gṷonā/gṷṇāgrč. γυνή, engl. queen, sh. žena (od *gena)

Pa i grčko λύκος, latinsko lupus i naše vuk od istog su ievr. korena... Inače, kad već imaš Pregled..., zapazićeš u uvodnim i završnim poglavljima da autori (zapravo, jedan od njih) zastupaju tu tezu da su se Sloveni na granicama Rimskog carstva pojavili "već potkraj 4. veka" (npr. str. 672), takođe se pozivajući na lingvističke dokaze. Budimir je u svojim drugim radovima zastupao i neke smelije teorije, no treba reći da one nisu, opšte uzev, prihvaćene u nauci. Što se Srba tiče, nije tajna da je etnonim Serbi ili Sirbi tj. Σέρβοι ili Σίρβοι (v. ovde) doista zabeležen kod antičkih geografa. Ali hajde dokaži da su ti Σέρβοι isto što i današnji Srbi? Osim toga, mislim da, kad bi se popisali svi etnonimi zabeleženi kod grčkih i rimskih pisaca, 90% današnjih naroda na svetu mogli bi se prepoznati makar u jednom od njih. ;) --Igor Windsor (razgovor) 01:00, 28 decembar-просинац 2014 (CET)

Koliko znam, nema revolucionarnih otkrića o Etrurcima u poslednje vreme: i dalje se uglavnom smatraju izdankom Vilanova kulture, sa snažnim grčkim i orijentalnim uticajima, jezik im i dalje nije dešifrovan i smatra se da najverovatnije nije indoevropski i nije povezan ni s jednim drugim poznatim jezikom. Prema tome, Deretić ih i dalje može mirno smatrati Srbima. :D --Igor Windsor (razgovor) 11:40, 28 decembar-просинац 2014 (CET)

Limiganti[uredi izvor]

Iskreno nisam temeljito upućen ali malo sam provrtio po literaturi i uglavnom ih dovode u kontekst sa Sarmatima. Međutim, ako ih neki drže i slavenskim, onda ćemo staviti obje kategorije i problem riješen. --Orijentolog (razgovor) 20:26, 5 mart-ожујак 2015 (CET)

Pa naoko bi rekao da se slavensko porijeklo dijelom pokušava dokazati zbog eventualnog produbljivanja srpske historije, a kada se to radi onda i argument o načinu života postaje validan, bez obzira što se suštinski ne razlikuje od bilo kojih evroazijskih nomada. Tako imaš i pokušaja da se drevni Iranci povežu s Hrvatima na temelju nekih obreda s vatrom po čemu zapravo ispada da su je korisili samo njih dvoje, dočim se ostatak svijeta vjerojatno grijao radijatorima i solarnim panelima. :) I naravno, da na tako složen izum nisu mogli doći neovisno, nego je nužno prenešeno s jedne na drugu stranu. Ne da su takva razmišljanja uska nego zapravo ridikuliziraju ozbiljne teorije bazirane na etimologiji. Što se samih Limiganta tiče, za provjeriti što kažu stručnjaci o njima trebao bi temeljito prekopati djela Szemerényija i ekipe po kućnoj štampanoj literaturi, za što mi treba dosta vremena. Trenutni savjet koji ti mogu dati glede toga jest da se pretragom neta nećeš baš što se kaže ni luka najesti ni namirisati, jer ono što nalazim jesu prastara djela iz 19. vijeka (Tomašek) ili publikacije kuće Osprey koje dobivaju užasne recenzije jer su nestručna; čista komercijala. --Orijentolog (razgovor) 22:11, 5 mart-ожујак 2015 (CET)
Imam taj rad i zato mi je baš Szemerenyi prvi pao napamet – bavio se analiziranjem staroiranskih etnonima. Glede iranskih teorija sažeto sam sve objasnio ovdje, znači iako je izgledno da su porijeklom iranski to nikako nužno ne implicira da su staroslavenska plemena od kojih potječemo iti vidjela iranska, a da ne govorimo o nekakvoj srodnosti običaja i sl. Skiti i današnji iranski narodi iz Jugozapadne Azije otišli su svako svojim putem još prije 3000 godina i razvijali se totalno nezavisno i bez ikakve interakcije, pa mi se bilo kakva veza sem prajezičnih analogija čini totalno pseudonaučnom. Slobodno pošalji sliku, naravno da me zanima sve vezano uz iranistiku. :) --Orijentolog (razgovor) 23:57, 5 mart-ожујак 2015 (CET)
Nešto je pričao i u intervjuu na sličan način, čovjek dobro govori. Velika većina ljudi na ovim prostorima nije u stanju razlučiti da ukoliko etnonim Hrvat jest iranski, da to nikako ne podrazumijeva da imaju ikakve veze s Arahozijom. "Teorija" se češće javlja u literaturi nego "hipoteza", mada dođe na isto. --Orijentolog (razgovor) 21:08, 17 april-травањ 2015 (CEST)
Da, primarni problem je što su o teoriji pisali raznorazni autori među kojima brojni nemaju veze ni s historijom, ni lingvistikom, ni etnografijom (de facto laici, iliti grublje rečeno šarlatani). Pseudoetimologije imaš na bacanje. --Orijentolog (razgovor) 06:38, 18 april-травањ 2015 (CEST)