Razgovor o Wikipediji:LGBT wikiprojekat

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretragu
Ovo je stranica za razgovor za raspravu o stranici Wikipedija:LGBT wikiprojekat.
Rad na člancima


Ovaj članak je deo LGBT wikiprojekta, čiji je zadatak da stvori i poboljša članke koji obrađuju teme vezane za homoseksualne (lezbejke, gejeve), biseksualne i transrodne (LGBT) osobe. Cilj projekta je objektivna i detaljna obrada LGBT tema na Wikipediji srpskohrvatskog jezika. Ukoliko želite da surađujete, ili da se bliže informišete o projektu, pogledajte stranicu LGBT wikiprojekta.


Položaj LGBT osoba u X -> Prava LGBT-osoba u X[uredi kod]

@Vipz i Zblace: Što mislite o preimenovanju stranica „Položaj LGBT osoba u X” na odredište „Prava LGBT-osoba u X”? Mislim da je termin „položaj” mnogo šireg značenja, dok bi pojam „prava” više odgovarao datoj tematici. Glavni je članak upravo tako naslovljen: Prava LGBT osoba. Crticu bih dodao radi pravopisne ispravnosti. – Aca (razgovor) 11:02, 16 decembar 2022 (CET)Odgovori[odgovori]

@Aca znam da je liberalna norma govoriti prvenstveno o diskursu prava (ako ne i isključivo), ali meni se čini (vjerujem i mnogim queer aktivistima) da je to ograničavajuće po više pitanja. U nekim kontekstima kulturna i socijalna realnost je bitno drukčija i ne oslanjaju se na državu i pravni sustav već na tradiciju (veliki dio Azije i mnoge autohtone kulture van kršćanske Europe), s druge strane pravna regulativa i priznanje manjinskog statusa malo znači ako nema primjene (tipično za Balkan). Znači rađe bi NE nego DA, ali ako ćeš doprinositi puno projektu onda ga oblikuj po svome, jer ja ni ne stižem sljedećih mjeseci. --Zblace (razgovor) 11:59, 16 decembar 2022 (CET)Odgovori[odgovori]
@Aca: Ne znam za to pravopisno pravilo, a ovo nije sklanjanje po padežima da se stavlja crtica iza kratice. Koje god to pravopisno pravilo bilo, mislim da ovdje ne vrijedi - LGBT osobe su prije svega osobe, ne određuje ih samo to da su LGBT - tako da nisam sklon toj sugestiji. Zblace dobro kaže gore da se na ovim člancima radi (ili treba raditi) ne samo o pravnoj, nego i stvarnoj društvenoj situaciji, problemima s kojima se suočavaju, pa i historiji, njihovim postignućima, organizacijama, itd.
Ako uzmemo za primjer dosta razvijeniju EN Wikipediju, ona za mnogo država ima članke i za "LGBT rights in X" i "LGBT history in X". Mi takav primjer imamo samo za Njemačku: Položaj LGBT osoba u Nemačkoj i LGBT istorija u Nemačkoj. U takvom kontekstu, gdje bismo imali dosta LGBT sadržaja za više država, vrijedilo bi ih rastaviti na više zasebnih članaka i prikladno preimenovati - trenutno ne. Toliko od mene zasad. @Zblace: dobronamjerno je mišljenje jako važno bez obzira koliko tko radi na projektu. :) -Vipz (razgovor) 17:58, 16 decembar 2022 (CET)Odgovori[odgovori]
@Vipz: Općenito, u spojevima gdje se jedan dio mijenja, dok se drugi ne mijenja piše se crtica. Pisat ćemo, dakle, spomen-ploča, radio-stanica, auto-put, Mihailo Polit-Desančić, Ivana Brlić-Mažuranić, pa prema tome i LGBT-osobe. To pravilo o crtici potiče iz Pravopisa iz 1960, a dosljedno se zadržalo u današnjem bosanskom standardu. Vidjeti, na primjer, IP-adresa. – Aca (razgovor) 18:29, 16 decembar 2022 (CET)Odgovori[odgovori]
@Aca, @Vipz, @Zblace: Ja sam isto za to da ostane kako je. Pitanje prava ograničava temu samo na zakonodavni aspekt, dok položaj uključuje to i omogućava autoru da piše puno šire o svim sociološkim i kulturološkim, pa i političkim, aspektima u određenoj državi, dok bi - recimo - cjepkanje svega toga na samostalne članke bilo kontraproduktivno. Što se crtice tiče, pravopis star 62 godine nikako ne smije biti norma 2022. godine, to sam ti već rekao. Ponavljam opet, kod pitanja koja se tiču preimenovanja, mijenjanja standarda i sl., obavezno konzultirati nekog od starih admina jer imamo neke dogovorene stvari oko ovoga. (I nećemo pisati auto-put, nego autoput ili autocesta; a ovo s imenima je promašeno jer je pisanje imena pravna, a ne pravopisna kategorija). -- E.A.Poe 18:41, 16 decembar 2022 (CET)Odgovori[odgovori]
@Edgar Allan Poe: Ne znam zašto se konstantno diskreditira srpskohrvatski Pravopis. I vrapci (ili, kako bi – izgleda – pojedini pisali, vrabci, jer je to – tobože – utvrđeni dogovor na Šezdeset i devetom tajnom saboru Krunskih zemalja Commonwealtha) na grani znaju da je norma postojana jezička kategorija i da je srpskohrvatska jezička politika usmjerena ka kontinuitetu. Ne može se norma znatno primijeniti za 60 godina, a to pokazuje i podudarnost novijih pravopisnih priručnika (srpskog, hrvatskog i bosanskog) sa starijim Pravopisom iz 1960. godine. Jezička anarhija neće nas nikuda odvesti i može samo uzrokovati šarenilo i opći haos. Zaista, ježim se kad vidim kako su naslovljeni članci iz informatičke oblasti. Pa, gospodo, pogledajte ovo. Web-sajt?! Je l’ ovo Wikipedia na engleskom ili na srpskohrvatskom? Ili na mešanom – angosrpskohrvatskom jeziku? Serbokroatiš? Jedna polovina polusloženice fonetizirana, a druga ostavljena u originalu! Pa ovo je svakome govorniku smiješno, a korisnici koji su imalo upoznati s pravopisom lupaju se po čelu. Ovdje je samo pitanje kada ćemo se već jednom opametiti i pridržavati se osnovnih pravopisnih načela našega jezika. Nisu to neka preteška pravila; pravopis iz 1960. najjednostavniji je pravopisni priručnik, barem meni. I hajmo prestati pozivati se na neke imaginarne dogovore koji nisu kodificirani i na argumente da svi tako pišu, jer ne pišu. – Aca (razgovor) 22:59, 16 decembar 2022 (CET)Odgovori[odgovori]
@Aca: Jezik je fluidna kategorija, to svatko tko se razumije iole u jezik zna. Pravopis star 60 godina refleksija je jezičnih tendencija od prije 60 godina. U narendih 60 godina, jezik se mijenjao, što sam od sebe, što prilivom novih izraza i termina. Sada je 2022. godina i smiješno je da se pozivamo na pravopis star 60 godina, pogotovo jer vrijeme ide naprijed i dok ti dođeš u moje godine, taj će pravopis biti star 75 godina. I ti i ja ćemo dočekati - nadam se - trenutak kad će biti star 100 godina. I na tome ćemo temeljiti suvremeni jezik? Nipošto. To nema smisla. Sam si naveo gore krivi primjer - Ivana Brlić-Mažuranić pisat će se tako samo ako je tako žena pisala svoje ime, jer je pisanje imena uređeno zakonom, a ne pravopisom. Prva greška zastarjelog pravopisa. Da ne govorim da nitko živ ne piše LGBT-osoba. Zašto ćemo izmišljati nešto i to argumentirati nečim što je starije od tebe i mene zajedno?
Ti moraš shvatiti dvije stvari. Prvo je to da je ova Wikipedija temeljena na ideji jezične inkluzivnosti. Tako je bilo oduvijek i to znači da u tekstu nitko ne dira ništa. Ono što si ti napravio na seriji izabranih članaka kada si mijenjao točke i slično se u pravilo ne radi, al' ti je prošlo taj put jer, eto, nije se nitko htio prepirati; ali to se kod nas ne radi. Ideja je bila upravo ta da svatko može doći i pisati na svojoj standardnoj varijanti bez da bude diskriminiran i bez da će mu itko doći i to mijenjati jer nije napisao međunarodni nego internacionalni, jer je napisao istorija, a ne povijest ili porodica, a ne obitelj (kao što je to rađeno na hr.wiki; ne znam što je sa sr. i bs. po tom pitanju). Naslovi članaka, kategorija i šablona nešto su sasvim drugo i oni su posljedica konsenzusa koji je postignut prije tvog dolaska. To nisu "imaginarni dogovori", kako ih ti nazivaš, već činjenice koje su dogovorene među suradnicima koji imaju otprilike isto toliko Wikipedijskog staža kao i ti godina, tako da bi bilo shodno pokazati malo respekta prema tome. Pravilo u spornim situacijama, konkretno, dogovoreno je da se u slučaju nedoumice ide na neutralnu ili dominantnu varijantu (dakle, uzimaju se hr., bs. i sr. varijante i ona koja je dominantnija koristi se ovdje, a ostalo su preusmjeravanja). Je li to najbolja solucija? Vjerojatno ne, ali u nedostatku bolje je takva kakva je, a smatram da je zasigurno bolja od 60 godina starog vodiča za jezik koji se samo u posljednjih nekoliko godina promijenio, a gdje neće u 60 godina. Isto tako si mijenjao Maršalove otoke, čini mise, bez ikakve rasprave, iako je još puno prije tebe dogovoreno da se ide s navedenim varijantama. Time smo se bavili @Orijentolog i ja i jako je puno truda uloženo u to da se to sredi i dovede na neku pristojnu razinu. Znači to su interna pravila koja su dogovorena i koja čine temelje ovog projekta i koja trebaju biti, ako već ne fiksirana u kamen, barem poštivana do te mjere da se prije ikakvih većih intervencija konzultiraju korisnici koji su u njima sudjelovali. Tvoje pozivanje Vipza i Zblaceta ovdje nije fer prema ostalim korisnicima ove Wikipedije koji su sudjelovali u oblikovanju ovog projekta. Što se tiče toga da ima problema, naravno da ima, al' to se rješava konkretno tu, a ne s forsiranjem 60 godina starog pravopisa na stvari koje su sasvim uredu. Jesu naslovi informatičkih članaka problem? Jesu? OKej, idemo ih riješiti, al' ubacivanje crtice na ovo jer je u pravopisu iz 1960. godine nešto tako napisano s tim nema veze. Ako ima problema, bavimo se njima. Ovo nije problem.
Druga stvar koju moraš shvatiti je da nisi sam na ovom projektu. Tvoj je entuzijazam hvalevrijedan i rekao sam ti - a iza toga stojim - da ste Vipz i ti u ovih par mjeseci napravili više čuda nego mi u 10+ godina, što je impresivno, al' uz tebe postoje ovdje i drugi korisnici. Postoje pravila, dogovori, konsenzusi i politike koje su nastale i prije mog dolaska ovdje, a da ne govorimo o tvom. To moraš shvatiti. Idemo zajedno raditi na poboljšanju ovog projekta, idemo zajedno raditi na tome da ovo bude najbolja regionalna Wiki i jedna od najboljih Wiki na svijetu. Svi smo te super prihvatili, hvalimo tvoj rad i ja osobno stojim iza svega što sam rekao i što sam te hvalio, ali moraš shvatiti da su ovdje i drugi i da se neke stvari ne mogu raditi tek tako. Banalni primjer je tvoje ispravljanje s(a) na onoj slici i revertanje moje izmjene, iako sam ja samo ubacio ispravni naslov, ali si me išao uvjeravati da ne može biti tako. Nekad si brzoplet, nekad bi sve odmah - što razumijem jer sam i sam bio takav - ali polako. U dva je mjeseca ova Wiki napredovala više nego u posljednjih godina. Imamo još more posla, hajmo prvo riješiti ono što je bitno i što je važno, a onda se posvećivati detaljima. Svi smo prihvatili ove promjene i ovaj napredak, želimo još i želimo da to sve ide, ali samo polako. Sve će se riješiti, samo malo strpljenja i bude to sve kako spada. :) -- E.A.Poe 00:40, 17 decembar 2022 (CET)Odgovori[odgovori]