Razgovor o Wikipediji:Značaj

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretragu
Ovo je stranica za razgovor za raspravu o stranici Wikipedija:Značaj.
Rad na člancima


Prvi prijdlog[uredi kod]

Ovako, ja bi, što se tiče nekih specifičnih tema, predložio još ovo:

  1. Fiktivni likovi
Načelno sam za inkluzionizam članaka o fiktivnim likovima iz serija, filmova i knjiga (i ostalih medija) ukoliko zadovoljavaju kriterij relevantnosti i pojavnosti. Ovaj potonji znači da se lik pojavio u barem nekoliko epizoda (broj se može naknadno dogovoriti), a ne samo u jednoj epizodnoj ulozi (primjer: Ako je Bruce Willis gostovao u nekoj seriji u jednoj epizodi kao rođak nekog od glavnih likova, taj lik ne zaslužuje članak <---> Ako je Bruce Willis gostovao u nekoj seriji kao rođak nekog od glavnih likova, a pojavio se u nekoliko epizoda i odigrao bitniju sporednu ulogu, taj lik zaslužuje članak). Kriterij relevantnosti zapravo je usko povezan i, po mom mišljenju, trebao bi značiti da je lik u tom svom pojavljivanju (dakle, ako je ono 1 ili 2 ili 5 epizoda; dakle, očita sporedna uloga, ali velik značaj) ostavio traga na seriju (radnju) ili likove (glavne) koji se u njoj pojavio. Ovo se odnosi i na knjige i na filmove. Primjer za knjige: Govoreći o likovima Gospode Glembajevih, članak o jednom Leoneu Glembayju može se napisati, ali članak o Pubi mlađem ili starijem ne, jer ne zadovoljavaju kriterij relevantnosti, mada svi zadovoljavaju pojavnost (jer ne radi se o serijskom djelu). Govoreći pak o likovima iz filmova - opet, kriterij pojavnosti (kod neserijskih filmova) zadovoljavaju gotovo svi, ali koje likove obrađivati trebalo bi gledati sukladno relevantnosti i značaju filma u kojem se lik(ovi) pojavljuje. Dakle, zasigurno ne bi bilo pretjerivanje napisati članak o Viti i Michaelu Corleoneu ili likovima iz Harryja Pottera i/ili Gospodara prstenova, a od neserijskih recimo likovi iz filmova poput Se7en, Paklena naranča, etc., ali pisati članak o filmovima tipa Noć u muzeju i slično bilo bi svakako pretjerivanje s obzirom da ti filmovi ne predstavalju nikakav značajniji uradak za povijest kinematografije.
Što se tiče japanskih stvarčica o kojima ja pišem... Zapravo se trebaju primjenjivati više-manje isti kriteriji jer pojedini anime ili mange, za one koji to, naravno prate, imaju i značaj relevantnosti i značaj pojavnosti. Naravno da se ne trebaju pisati likovi svakojakih mangi koje su izlazile u kratkom periodu i nisu se pomakle dalje od mange, ali ukoliko je manga doživjela višestruku serijalizaciju, prebačena je u anime i/ili video igre, onda i likovi zaslužuju članke.
  1. Knjige
Za knjige bi se složio, u potpunosti, s kriterijiima koji su postavljeni na engleskoj Wikipediji. Za sve one ostale publikacije, držim se svog prijedloga da se može napraviti jedan generalni članak u kojeg će se svaka od publikacija koja spada u tu seriju uklopiti.

Toliko zasad --Biljezim se sa štovanjem,Poe 15:14, 17 svibanj-мај 2012 (CEST)


  1. Muzičari
Mislim da je pisanje članaka o muzičarima koji nisu niti započeli karijeru, nemaju izdan album ili nešto slično jednako besmisleno kao i pisanje članaka o pjesniku koji je svoje uratke čitao na zatvorenim Večerima poezije u svom rodnom kraju. Dok ne postanu javne ili kulturne ličnosti u svakom pogledu, nema smisla da jedna enciklopedija vrši njihovu promociju --Biljezim se sa štovanjem,Poe 12:21, 30 decembar-просинац 2012 (CET)

Muzičari[uredi kod]

Na en.wiki postoji ovaj kriterij. Možda bi ga trebalo prevesti i prilagoditi. --OC Ripper (razgovor) 12:28, 30 decembar-просинац 2012 (CET)

Ja se s tim slažem, ali bi te razloge trebalo primijenjivati kumulativno (barem 2-3), a ne alternativno da se zadovolji samo jedan, a posebice ako je to onaj prvi --Biljezim se sa štovanjem,Poe 13:19, 30 decembar-просинац 2012 (CET)

Dolje navedenom treba dodati kriterij s en.wiki koji na sr.wiki nije preveden, a koji je za naše prilike najaktualniji: Pjevači i muzičari koji su poznati jedino po učešću u reality TV-emisiji članke o sebi mogu imati preusmjerene na člancima o samom reality showu sve do trenutka dok ne postanu poznati zahvaljujući samostalnoj/nezavisnoj karijeri.

Napomena: To se ne bi trebalo odnositi na *pobjednike* reality TV-emisija, s obzirom da je pobjeda u "vodećem muzičkom takmičenju" također kriterij za značaj. --OC Ripper (razgovor) 16:35, 5 siječanj-јануар 2013 (CET)

Sr. wiki (prijevod kriterija s en.wiki)[uredi kod]

Mnogo je sastava, pevača i drugih muzičara i muzičkih ansambala sa člancima u Vikipediji (vidi Kategorija:Muzičari).

Muzičar ili sastav (ovo uključuje bend, grupu, pevača, repera, orkestar, hip hop posadu, disk džokeja, mjuzikl ili opersku trupu, itd.) je značajan ako prelazi sledeći prag:

  1. Bio je predmet više netrivijalnih objavljenih radova čiji je izvor pouzdan i ne zavisi od samog muzičara/sastava.Šablon:Fn
    • Ovaj prag uključuje objavljene radove u svim oblicima, poput novinskih članaka, knjiga, članaka u časopisima i televizijskih dokumentarnih emisijaŠablon:Fn izuzev sledećih:
      • Objavljivanja u medijima saopštenja za štampu, druga izdanja u kojima muzičar ili sastav govori sam o sebi, i reklame za muzičara ili sastav.
      • Radovi koji se sastoje jedino od trivijalnog pokrića, poput novinskih članaka koji naprosto izveštavaju o datumima izvođenja ili objavljivanja pojedinosti o stupanju u kontakt i uređivanju rezervacija u adresarima.
      • Članak u školskim ili fakultetskim novinama (ili sličnim) ne zadovoljava automatski ovaj prag, ali činjenice iz takvog članka mogu biti iskorišćene da se ustanovi da su pređeni neki od drugih pragova navedeni dole.
  2. Imao je hit na top listi na ma kojoj muzičkoj lestvici državnog nivoa.Šablon:Fn
  3. Imao je album koji je dosegao zlatnu ili višu oznaku u makar jednoj državi.
  4. Bio je na međunarodnoj koncertnoj turneji, ili na državnoj koncertnoj turneji u makar jednoj nezavisnoj državiŠablon:Fn o kojoj su izveštavali nezavisni i pouzdani izvori. Pod turnejom se podrazumeva obilazak najmanje 6 gradova.
  5. Izdao je dva ili više albuma za vodeću diskografsku kuću ili za jednog ili više važnijih nezavisnih izdavača (što će reći, nezavisnog izdavača istorije duže od nekoliko godina i nizom izvođača, od kojih su mnogi značajni).
  6. Ne treba praviti članke o grupi koja ni po čemu drugom nije značajna sem po tome što je imala makar jednog člana koji je značajan ili koji se kasnije priključio značajnom sastavu već umesto takvih članaka treba praviti preusmerenja.
  7. Postao je najistaknutiji predstavnik značajnog stila ili lokalne gradske scene; ovde primetite da predmet i dalje mora zadovoljavati sve uobičajene Vikipedijine standarde, uključujući proverljivost.
  8. Osvojio je vodeću muzičku nagradu, poput Gremija, Žino ili Merkuri muzičkih nagrada, iliti npr. u Srbiji Oskara popularnosti, godišnju nagradu Beovizije i sl.
  9. Pobedio je na vodećem muzičkom takmičenju.
  10. Izvodio je muziku za značajno delo u medijima, poput recimo lajt motiva za neki program neke od vodećih televizijskih kuća. (Ali ako je ovo jedina tvrdnja o značaju, verovatno je podesnije samo pomenuti u osnovnom članku i preusmeriti ka toj strani.)
  11. Njegovo delo je bilo u rotaciji u programu sa državnim pokrićem bilo koje vodeće radio mreže.
  12. Bio je predmet polusatnog ili dužeg programa na radio ili TV mreži sa nacionalnim pokrićem. --OC Ripper (razgovor) 16:31, 5 siječanj-јануар 2013 (CET)
Uz napomenu o kumulativnosti, sasma korektno --Biljezim se sa štovanjem,Poe 16:42, 5 siječanj-јануар 2013 (CET)
Mislim da su ovi pragovi postavljeni alternativno. Recimo, prvi prag je opšti prag značaja (doslovno prepisan), i ako je on ostvaren nema smisla tražiti još nešto. --W i k iR 17:12, 5 siječanj-јануар 2013 (CET)
Ja znam da jesu, zato i govorim da se uvede napomena o kumulativnosti. Objavljivanje i pojavljivanje u medijima je škakljiva tema --Biljezim se sa štovanjem,Poe 17:14, 5 siječanj-јануар 2013 (CET)
Po mom mišljenju većina ovih pragova može da bude postavljena alternativno. Ja bih izbacio broj 11 zbog toga što u današnje vrijeme radio gubi na značaju, a i teško je dokazati da je neko prešao prag broj 11 ukoliko drugi pouzdani izvori nisu pisali o tome, što nas opet dovodi do drugih pragova.--W i k iR 22:22, 5 siječanj-јануар 2013 (CET)
Da, ali problem je ako umjetnik zadovolji samo jedan od kriterija i to upravo onaj koji je najfleksibilniji, a takvo je moguće :/ Zato mislim da bi barem trebalo propisati tri ili četiri ona koja ne mogu ići alrernativno, nego kumulativno, uz još barem jedan, tako? --Biljezim se sa štovanjem,Poe 22:41, 5 siječanj-јануар 2013 (CET)
Može i tako. Od ovih gore navedenih "najfleksibilniji" po mom mišljenju su 7 (zbog „lokalne gradske scene“), 10 i 11.--W i k iR 23:08, 5 siječanj-јануар 2013 (CET)

Sažetak dosadašnje rasprave o muzičarima (prvi pokušaj)[uredi kod]

Što bi trebalo ući[uredi kod]

Muzički izvođači općenito (pojedinci i grupe):

  • objavljen nosač zvuka (gramofonska ploča, audio-kazeta, CD, DVD, plaćeni download na iTunesu i sl.) u nekoj legitimnoj/suvisloj produkciji ili tiražu
    • hit na nekom suvislom mjestu nacionalne top-liste (Top 10, Top 40)
    • album koji ima tiraž dovoljan za zlatnu/platinastu ploču
  • nacionalna ili međunarodna koncertna turneja (pod uvjetom da se o njoj pisalo u ozbiljnim/nezavisnim/provjerljivim medijima)
  • pobjednik muzičkog natjecanja (uključujući reality TV showove)
  • istaknuti predstavnik specifične muzičke scene ili pravca s dugogodišnjom karijerom (ako ne zadovoljava gore navedene kriterije; ovaj kriterij primjenjivati rijetko i samo za posebne slučajeve, npr. ulične pjevače i svirače koji predstavljaju lokalnu znamenitost)

Pojedinci:

  • solo izvođači koji su kao takvi ispunili kriterije;
  • članovi benda ili orkestra koji su bili članovi u nekoliko značajnih bendova (ako je u pitanju samo jedan, članak se preusmjerava na članak o bendu; izuzeci eventualno za bendove kalibra Beatlesa, Stonesa i sl.)

Grupe/bendovi/orkestri:

  • ako su značajni/poznati kao bend ili ako se sastoje od više od jednog istaknutog pojedinca (v. što ne ulazi)

Što ne bi trebalo ući[uredi kod]

Općenito:

  • izvođači i bendovi o čijim aktivnostima jedini izvor (uz inače ne-objektivne i ne-provjerljive) predstavljaju školski ili fakultetski mediji

Pojedinci:

  • ličnosti koje su poznate jedino kao članovi značajnog benda, i to samo jednog; takve članke valja preusmjeriti na bend
  • sudionici na muzičkim natjecanjima, uključujući reality TV-showove, koji nisu pobijedili ili (alternativno) ušli u finale; takve članke valja preusmjeriti na članak o natjecanju odnosno reality showu

Grupe:

  • grupe, bendovi ili orkestri čiji jedini značaj u tome da su bili prateći bend nekog značajnog solo izvođača (i tu valja primjeniti pravilo u preusmjerenju)

--OC Ripper (razgovor) 09:40, 6 siječanj-januar 2013 (CET)


Preduzeća i organizacije[uredi kod]

Preuzeto sa sr.wiki (permalink) kao osnova za raspravu.

Pragovi za preduzeća i korporacije[uredi kod]

Preduzeće ili korporacija je značajno ako ispunjava ma koji od sledećih uslova:

  1. Preduzeće ili korporacija je bila predmet više netrivijalnih objavljenih radova čiji je izvor nezavisan od samog preduzeća ili korporacije.
    • Ovaj prag uključuje objavljene radove svih oblika, poput novinskih članaka, knjiga, televizijskih dokumentarnih emisija, i objavljenih izveštaja potrošačkih nadzornih organizacija, izuzev sledećih:
      • Objavljivanja u medijima saopštenja za štampu, druga izdanja u kojima preduzeće ili korporacija govori sama o sebi, i reklame za preduzeće.
      • Radovi koji nose jedino trivijalno pokriće, poput novinskih članaka koji naprosto izveštavaju o produženom radnom vremenu ili objave telefonskih brojeva i adresa u poslovnim adresarima.
  2. Preduzeće ili korporacija je na spisku po nekom rangirajućem merilu ili indeksu važnih preduzeća koji sačinjavaju dobro poznata i nezavisna izdanja.
  3. Cena deonica preduzeća ili korporacije se koristi u izračunavanju jednog ili više vodećih upravljanih berzanskih indeksa. Pažnja, ovo ne znači isto što i naprosto imati deonice koje se kotiraju na berzi. Niti je isto što i imati deonice koje su uključene u indeks koji predstavlja celokupno deoničko tržište. Što je širi ili specijalizovaniji indeks, to će manje značaja on ustanovljavati za preduzeće.

Pragovi za proizvode i usluge[uredi kod]

Proizvod ili usluga je značajan ako ispunjava ma koji od sledećih uslova:

  1. Proizvod ili usluga je bio predmet više netrivijalnih objavljenih radova čiji je izvor nezavisan od samog preduzeća koje ga proizvodi ili nudi.
    • Ovaj prag uključuje objavljene radove svih oblika, poput novinskih članaka, knjiga, televizijskih dokumentarnih emisija, i objavljenih izveštaja potrošačkih nadzornih organizacijaŠablon:Fn, izuzev sledećih:
      • Objavljivanja u medijima saopštenja za štampu, druga izdanja u kojima preduzeće ili korporacija govori sama o sebi, i reklame za proizvod ili uslugu. Novinski izveštaji koji ne navode ime novinara ili novinske agencije i naprosto predstavljaju kompanijske vesti na nekritičan ili pozitivan način mogu biti tretirana kao saopštenja za štampu osim ako ima dokaza za suprotno.
      • Radovi koji nose jedino trivijalno pokriće, poput jednostavnih cenovnika u katalozima proizvoda.
  2. Proizvod ili usluga je toliko dobro poznat da je njegov zaštitni znak postao generička marka.

Preporuke za proizvode i usluge[uredi kod]

Podaci o proizvodima i uslugama bi, uopšteno govoreći, trebali biti uključeni u članak o samom preduzeću, izuzev ako je preduzeće tako veliko da bi ovakvo postupanje učinilo članak nezgrapnim. U tom slučaju, poželjnije je držati manje važne proizvode na spiskovima, a glavne proizvode u sopstvenim člancima.

Razlika između "manje važnih" i "važnih" proizvoda je donekle proizvoljna. U osnovnom, ako je raspoloživo puno podataka i informacija o proizvodu, onda ga treba izdvojiti; ako, pak, imamo manje materijala, treba ga spojiti u spisak.

Na primer, ako preuzeće nudi dvadeset različitih modela mobilnog telefona, i ima malo razlike među njima, tada bi sastavljanje jednog članka o svima pomoglo čitaocima da uoče razlike i sličnosti među njima. Sa druge strane, novi model automobila (za razliku od istog modela sa nekoliko dodataka, ili osveženom linijom istog modela za novu tržišnu godinu) je generalno prilično različit i treba da ima svoj zaseban članak.

Pragovi za klubove, društva i ogranizacije[uredi kod]

Klub, društvo ili organizacija je značajno ako ispunjava sledeći kriterijum:

  1. Klub, društvo ili organizacija je bio predmet više netrivijalnih objavljenih radova čiji je izvor nezavisan od samog kluba, društva ili organizacije.
    • Ovaj prag uključuje objavljene radove svih oblika, poput novinskih članaka, knjiga, televizijskih dokumentarnih emisija, i objavljenih izveštaja potrošačkih nadzornih organizacijaŠablon:Fn, izuzev sledećih:
      • Objavljivanja u medijima saopštenja za štampu, druga izdanja u kojima klub ili organizacija govori sam o sebi, i reklame za klub, društvo ili organizaciju.
      • Radovi koji nose jedino trivijalno pokriće, poput novinskih članaka koji jednostavno najavljuju naredne sastanke kluba ili objavljivanja telefonskih brojeva i adresa u adresarima.

Lanci i franšize[uredi kod]

Mnoga preduzeća imaju lance lokalnih radnji ili franšize koje su pojedinačno, obrni-okreni, među sobom manje-više jednake — na primer, vaš najbliži Makdonalds. Pošto se uglavnom vrlo malo može reći o pojedinačnim radnjama ili franšizama što ne bi važilo i za ceo lanac, ne bismo trebali da imamo članke o takvim pojedinačnim radnjama. U nekoliko retkih slučajeva, pojedinačno mesto će takođe imati arhitektonske posebnosti koje će ga činiti jedinstvenim i značajnim, poput Šelove benzinske stanice u Vinston-Salemu ili Makdonaldsa u Viniti (Oklahoma). Međutim, "Spisak Volmartova u Kini" bio bi informativan. Takođe, može se napraviti izuzetak ako se u lokalnoj prodavnici dogodio neki važan događaj, mada bi to najverovatnije bilo uređeno u članku čiji bi naziv opisivao sam događaj, a ne mesto, na primer "Masakr u Makdonaldsu u San Isidru".


Razgovor o kompanijama[uredi kod]

Prenosim s moje i Edgarove SZR:


Trebamo utvrditi kriterije za kompanije tako da potencijalni reklamatori budu upoznati s pravilima. Po meni, jedan od ovih uvjeta bio bi dovoljan:

  1. ako je jedna od 100 najvećih u državi
  2. ako je među 10 najvećih u branši (državni nivo)
  3. ako zapošljava više od 1000 ljudi (može i 500, ili min. 250)
  4. ako ima godišnja primanja veća od 10 mil. eura
  5. ako je stara preko 100 godina
  6. ako ima bitan monopol, brend ili izum

OK? --Orijentolog (razgovor) 16:13, 30 mart 2016 (CEST)[odgovori]

Sad ću da prokomentiram :D
  1. Mislim da bi ovdje valjalo reducirati brojku od 100... mislim da 98. najveća kompanija u Somaliji ipak ne zadovoljava kriterij relevantnosti :/ Možda 25 ili 50?
  2. Čini mi se uredno
  3. Kriterij broja zaposlenih ne bi trebao biti vodilja jer je u određenim slučajevima neprovjerljiv i relativan po pitanju relevantnosti; ja bih ga potpuno izbacio
  4. Ovo korporativno-kapitalističko, socijalno potpuno neosjetljivo pravilo koje je potpuno na tvom nivou neću ni očekivati (čitaj: čini mi se uredno)
  5. Čini mi se uredno
  6. Apsolutno da :D
Eto, to ti je moje mišljenje o tome. Možda bi neka trebalo lokalno prilagoditi te dodati neki kriterij za globalni značaj i onda bi to bilo to? --Biljezim se sa štovanjem,Poe 23:27, 30 mart 2016 (CEST)[odgovori]
Odgovor:
1. Vrijedi i za lokalne zemlje i Somaliju, osim eventualno država tipa Tuvalu gdje je 98. na listi neki frizeraj. Za Kinu, Japan i SAD se može komodno povećati na 500.
3. Provjerljivo je i to na registrima poslovnih subjekata. Također uzmi u obzir da se radi o velikim igračima kojih ima jako malo i najčešće zadovoljavaju bar jedan od ostalih kriterija (osobito 4.)
Još dodatno 7. pravilo ako je na nekoj burzi i to je to. --Orijentolog (razgovor) 23:52, 30 mart 2016 (CEST)[odgovori]

Ako netko ima još ideja i opaski neka samo kaže. --Orijentolog (razgovor) 13:42, 31 mart 2016 (CEST)[odgovori]

Zar ne bi bilo smislenije notabilitet neke leme vezati s postojanjem (nezavisnih sekundarnih) izvora umjesto ispisivanja kriterija koji, makar razumni, ne moraju imati ni kraja ni konca, tj. mogu ići unedogled? Izgleda da su na srpskoj Wikipediji pri donošenju smjernice za notabilitet organizacija i kompanija pošli nekoliko koraka previše unaprijed i suzili si urednički manevarski prostor. Premda je ovdje riječ o smjernici, koje su po definiciji nešto strože po opsegu od principâ, bolje bi bilo konzultirati smjernicu s engleske Wikipedije koja in nuce kaže: Organizacija se generalno smatra notabilnom ako je predmet značajne pokrivenosti u pouzdanim, nezavisnim sekundarnim izvorima. Trivijalna ili incidentalna pokrivenost nekog predmeta sekundarnim izvorima nije dostatna za ustanovljenje notabiliteta. Sav sadržaj mora se moći verificirati. Ako se nezavisni, pouzdani izvori treće strane ne mogu pronaći o nekoj temi, Wikipedia ne bi trebala imati članak o tome. Dodatno obrazloženje ove jezgrovite poruke nalazi se ovdje. Upadljivo je kako se engleska Wikipedia koncentrira na razmatranje izvorâ u kontekstu organizacija i kompanija, dok se srpska Wikipedia koncentrira na razmatranje karakteristika organizacija i kompanija. A ne moram podsjećati da su (nezavisni sekundarni) izvori ono što čini bit Wikipedije. Wikipedia bi trebala biti slijepa prema karakteristikama predmeta koji se obrađuje. Stoga u obzir može doći i pisanje o nekom majušnom trgovačkom društvu (koje je iz nekog razloga pokriveno nezavisnim sekundarnim izvorima), ali i o globalnoj multinacionalki. Uostalom smatram da srpskohrvatska Wikipedia ne treba tražiti uzore u varijetetskim srpskohrvatskim izdanjima Wikipedije (bs.wiki, hr.wiki, sr.wiki), a još manje da mora biti puki zbroj ovih triju projekata. --Conquistador (razgovor) 17:41, 31. marta 2016. (CEST)
Mislim da sam ovdje, generalno gledajući, skloniji Ripperovoj i Conquistadorovoj soluciji, mada bi se neke predložene smjernice mogle ubaciti, a tu mahom mislim na one oko kojih nisam imao nikakvog prigovora. Općenito nisam fan kvantitativnih kriterija za kvalitativne teme --Biljezim se sa štovanjem,Poe 21:28, 31 mart 2016 (CEST)[odgovori]

Katarina Ristić Aglaja[uredi kod]

Poštovani, ja sam nov na Wikipediji, a ovo što sam postavio o Katarini Ristić je tekst koji je meni poslala. Naravno ! da će tu biti još izmena, trebalo bi da se vidim sa spisateljicom sledeće nedelje a do tada bi proučavao kako funkcioniše wikipedia, pa vas molim da ne brišete članak jer ćemo sigurno se detaljnije pozabaviti njima u najskorije vreme.

Najlepše hvala, Milenko Jekić (nepotpisani komentar 2017-05-10T12:33:43‎ Mileking)