Razgovor:Sovjetska aneksija Besarabije i Sjeverne Bukovine

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretragu

Sada čekam neko pametno objašnjenje koje će svima nama reći kako je moguće da su počinjeni ratni zločini ako nije bilo rata. Baš me zanima ???--Rjecina2 (razgovor) 13:38, 10 svibanj-мај 2014 (CEST)

1940. nije bilo rata?--Seiya (razgovor) 14:05, 10 svibanj-мај 2014 (CEST)
Rat je sukob koji uključuje organiziranu upotrebu oružja i fizičke sile od strane država ili drugih društvenih grupa (tekst rat).
Vjerovatno samo autor ovog tekst zna s kojom je to vojskom ili oružanom skupinom SSSR ovdje ratovao između 28.6. i 5.7.1940. ?
Onda kada smo već kod tematika valjda isto jedino autor tog tekst zna što ovdje radi broj poginulih tokom drugog svjetsko rata s ovog područja (citat:"Procjenjuje se da je tijekom 1940-ih poginulo oko 90.000 osoba od sovjetskih snaga").
Oni koji nisu pisali taj tekst to ne znaju pošto je verovatno riječ o nekoj većoj, ideologiziranoj istini, a ne činjeničnoj istini.--Rjecina2 (razgovor) 14:20, 10 svibanj-мај 2014 (CEST)
Nisam znao da je Crvena armija došla sa cvijećem u Besarabiju i Sjevernu Bukovinu? Zaboravljaš također na deportacije i represije tijekom aneksije, te na ubojstva ljudi koji su se bunili da im SSSR postane novi dom. King piše sljedeće: "Romanian officials, former Sfatul Tarii members, and average Bessarabian citizens were rounded up or executed on the spot. As many as 90,000 fell in the wave of repression and deportations that immediately followed the annexation"[1]. No da budemo fer, Rummel navodi manji broj ubijenih, između 18.000 i 65.000 Red #129-134.
Uzgred, po čemu su Besarabija i Sjeverna Bukovina sovjetski teritorij? U 1.000 godina ruske povijesti, tek je 1812. postao dijelom Rusije, ne SSSR-a. To je skliski teren i navoditi da je SSSR samo vratio svoj teritorij - iako je bio njegov manje od sto godina - je dosta kontroverzno. Po čemu nije osmanski teritorij, recimo?--Seiya (razgovor) 14:34, 10 svibanj-мај 2014 (CEST)

Nemojte prepisivati mislite i svojom glavom[uredi kod]

Poštovani kolege, ovaj tekst je oprostite na izrazu čista lopata, ono kao iz topa ispaljen kao da nemamo članke Rusko-turski ratovi, i naročito Rusko-turski rat (1787–1792) i Rusko-turski rat (1806–1812). Ja znam da su na ovoj zemaljskoj kugli od kad postoji, jedina konstanta ljudskog roda jesu stalni ratovi, oko tog čiji je koji teritorij, i da ništa nije gotovo - ali ..., ako ništa drugo naučili smo se bar razgovarati sa suvislim argumentima, ali ovo je ipak iz topa ispaljeno i nema veze s pameću.

--Vitek (razgovor) 02:26, 2 februar-вељача 2015 (CET)

Razlozi za POV[uredi kod]

Kao prvo - ovo je namjenjeno kolegi Seiya - No Hard Feelings, da ne pomisli da ja imam nešto protiv njega.

No hajmo redom;

  • Primjedba broj 1 ; Sovjetske vlasti su potom započele masovne progone, uhićenja, deportacije u radne logore i strijeljanja kako bi suzbili bilo kakav otpor stanovništva prema novoj sovjetskoj državi. Do 2.12. 1940., 88.545 osoba je napustilo Besarabiju i pobjeglo u Rumunjsku. i onda referenca Graumann a u njoj lijepo piše da se pod broj 1 radi o 105 841 ljudi, pod broj 2, da se radi o evakuiranim ljudima i to Nijemcima koji su seljeni iz Besarabije i Dobrudže (dakle iz puno većeg teritorija) sa 153 broda (od kojih su se neki bili Car Dušan, Kraljica Marija, Kralj Petar I) i prevoženi kojekuda a najviše do Zemuna. Dakle referenca je ispaljena iz topa...

Da je bar kolega pošteno do kraja preveo taj članak sa engleske wiki (koji isto tak nije bog zna kaj - ali je ipak u cjelini bolji), jer ima predtekst i neka objašnjenja... nego je onak u maniri Staljina (skraćena varijanta markizma) koji mu je izgleda sinonim za vraga zajedno sa Sovjetskim Savezom - brzopleto akciju masovnog preseljenja Nijemaca, koja je provođena zajedno sa Trećim Reichom - pripisao Savjetskom Sajuzu - ko tipični kauboj, prvo pucaš, a onda vičeš stoj.

  • Primjedba broj 2 ; Nakon poraza na istočnom bojištu, odigrao se puč u Rumunjskoj kojim je rumunjska vojska zaustavila bilo kakav otpor napredovanju sovjetskih vojnika te se kasnije pridružila borbi protiv Trećeg Reicha. - Nije bilo nikakvog otpora a dvije ofenzive First Jassy–Kishinev Offensive (8. april—6. jun 1944.) u kojoj je Crvena Armija poražena i navodno imala oko 150,000 žrtava i druga uspješna Jassy–Kishinev Offensive (20–29. august 1944.) tek kad je probijen front kralj Mihai I inicirao je puč 23. augusta 1944. kad je već Crvena Armija počela okupirati Rumunjsku.
  • Primjedba broj 3 ; Nije baš dobro objašnjen način na koji je Rumunjska anektirala te krajeve 1918. jer nema ni jednog retka o Moldavskoj Demokratskoj Republici (1917–1918) marionetskoj tvorevini Rumunjske, koja je proglasila ujedinjenje sa Rumunjskom, kad ju je fizički već okupirala rumunjska vojska.
  • Primjedba broj 4 ; Isto tako nema ni retka o rumunjskoj marionetskoj paradržavi Guvernatu Transnistrija u Pridnjestrovlju u kojoj je od 1941. do 1942. pobijeno oko 90,000 ljudi.

Ma da ne duljim tekst je tanak - i treba ga popraviti, ja ne želim nikakve uređivačke ratove sa Seiyom - sam ću napisati tekst o Guvernatu Transnistrija, pa će mnoge stvari biti jasnije. Njemu predlažem da se malo pozabavi masovnim deportacijama za Drugog svjetskog rata (to je tad bila moda) koje su se vršile čak i u Sjedinjenim Američkim Državama a ne samo po Trećem Reichu i SSSR-u.

--Vitek (razgovor) 17:06, 4 februar-вељача 2015 (CET)

G. Vitek, nećemo se tako razgovorati. Ali barem su vaše primjedbe u sadržaju bile konkretne.
Primjedba 1:  Urađeno Hvala na uočavanju greške o evakuacijama koja je sada ispravljena. A za izvore o deportacijama su prirodani novi izvori. Što se tiče komentara o "Staljinu i paklu", ne znam da li je to bio pakao ili ne jer ne mogu usporediti vaše subjektivne interpretacije, ali se događaj o deportacijama i represijama u ovoj regiji dogodio, i ja samo navodim činjenice.
Primjedba 2: Što se tiče otpora, ja sam preveo prema en wiki. S obzirom da je rumunjska vojska do tada bila u ratu sa SSSR-om, valjda se našlo barem par vojnika koji su i dalje pružali otpor, ali je tada, nakon puča, to prestalo. Za sve daljnje tvrdnje morate dati valjanje izvore. Dakle,  Urađeno
Primjedba 3 i 4: pošto izgleda imate znanje o tom razdoblju, pozivam vas da osobno dodate tekst za koji smatrate da nedostaje u članku. Naravno, uz izvore koji te tvrdnje potkrepljuju. Ako to ne napravite u razumnom roku (npr. tjedan-dva), smatrati ću da to ne možete, te ću u tom slučaju ukloniti POV.
Što se tiče deportacija drugih država, negdje na drugom kraju svijeta i u drugom vremenskom razdoblju, nije mi jasno kakve veze ili relevantnosti one imaju s ovim člankom u pitanju, osim ako ne vjerujete u Lorensovu teoriju kaosa i efekta leptira prema kojoj mahanje američkog leptira u Floridi nekako utječe na ponašanje Staljina u Moskvi jer su u kvantnoj fizici to dvoje nekako povezani.--Seiya (razgovor) 13:14, 5 februar-вељача 2015 (CET)

Razlozi za da POV ostane[uredi kod]

Kao prvo što Vam to znači G. Vitek, nećemo se tako razgovorati jesam li bezobrazan (ja Vam baš ne znam wiki frazeologiju) jel to maltretiranje ili radim nešto što ne valja...?

Kao drugo poštovani kolega tekst i dalje ne valja i zbilja je pristran, ali idemo redom.

  • 1. Fatalna greška Kasnijim sporazumima od kojih je najpoznatiji Berlinski kongres iz 1878. godine u zamenu za međunarodno priznanje nezavisnosti i potporu za nacionalno ujedinjenje Rumunjska će priznati Rusiji vlasništvo nad Besarabijom i Sjevernom Bukovinom i ustupiti neke druge teritorije.

Kolega ma nije baš bilo tako - ja sam u međuvremenu napisao članak Kraljevina Rumunjska pa će te iz njega vidjeti kako se razvijala rumunjska - nezavisnost, praktički preko grbače Ruskog Carstva - dakle nije tada nikakva Rumunjska (trebalo bi stajati Ujedinjene kneževine Moldavija i Vlaška) ništa mogla ustupati Ruskom Carstvu - već samo dobijati. Berlinski kongres je zapravo - otimanje tih kneževina od strane Austrijskog Carstva iz šapa Ruskog Carstva.

  • 2. Vi ste napisali Sovjetski Savez je planirao povratak svog teritorija uz pomoć pune invazije, ali je rumunjska vlada na sovjetski ultimatum povukla svoje vojnike sa tih područja kako bi izbjegla sukob.

E pa nije bilo baš tak, dapače na sam dan invazije ujutro 06.27.06.1940. rumunjska vlada je objavila opću mobilizaciju (a redovna vojska je već bila raspoređena na granici). Istina navečer istog dana na sjednici kraljevog savjeta odlučeno je sa 27 glasova za i 11 protiv da se udovolji sovjetskom ultimatumu. Sljedećeg dana počela je ulaziti vojska generala Žukova u Besarabiju.

  • 3. I onda ova Vaša alineja Sovjetske vlasti su potom započele masovne progone, uhićenja, deportacije u radne logore i strijeljanja kako bi suzbili bilo kakav otpor stanovništva prema novoj sovjetskoj državi. R. J. Rummel je procjenio da je između 1940. i 1941., 200.000 do 300.000 Rumunja Besarabije prograno, natjerano u prisilni rad ili deportirano sa cjelokupnom porodicom, od kojih je između 18.000 i 57.000 ubijeno.

To Vi referencirate sa autorima tipa Rudolph Rummel i Charles King. E idemo redom, prvo Rummel, koji se kao bavio znanstveno tom materijom (kaj mislite tko je to plaćao) on se pak u svojoj analizi oslanja na 2 autora (usput on ipak pošteno naglašava da su to njegove procjene) jedan je Dima (str.82, 44) a drugi Hingley (str. 70, 185) s tim da je Dima najskromniji u svojim procjenama (ubijenih od 10 000 do 20 000 i 150 000 deportiranih) u razdoblju od 1940. do 1941. (Hingley malo špahtlom povećava taj broj na 200000 a Rummel koji je najudaljeniji od izvora još malo dodaje). E ali tko je taj Dima na kog se svi Vaši uvaženi emeritusi pozivaju (i onda dodaju svoje procjene) e on Vam se zove Nicolae Dima podpredsjednik je društva Romanian American National Congress i kak oni sami kažu is also a veteran in the struggle for the reunification of the Romanian provinces of Bessarabia and Bucovina with Romania. inače je relativno mlad i kad se to zbivalo još je piškio u gaćice (rođen je 1936). Ali se tom temom počeo baviti od 1980-ih. Da ja ne lupam evo Vam linkova pa provjerite sami Romanian American National Congress i Bessarabia and Bucovina. The Soviet-Romanian Territorial Dispute (New York, 1982) e sad koliko je on objektivan autor - procjenite i sami (usput on se svađa i sa Mađarima koje optužuje da su bili komunisti i provodili teror nad Rumunjima po Transilvaniji za Socijalističke Rumunije). Hingley Vam je nešto poput Nikolaia Tolstoya (kog isto tako Rummel uzima zdravo za gotovo). E sad problem novog vrlog svijeta - gori je od onog starog kad se jedna laž ponovi sto puta postaje istina, sad kad se nešto objavi na internetu postaje odmah referenca i tako unedogled... i dobije znanstvenu težinu, čak dobiješ i ono Ph.D. na nekom university - pa je to posle znanstvena činjenica. Usput zar se ne bojite da bi i Vaš doprinos mogao nekome pslužiti da doktorira na temi Sovjetski zločini za i nakon Drugog svjetskog rata. Evo Vam crva sumnje u sve te Vaše pobijene i pozatvarane - dakle po NKVD-u se 26.07.1940. iz Rumunjske u Besarabiju vratilo 149 974 ljudi. Da je bilo baš tolikih masovnih uhićenja i ubijanja vjerojatno nitko od njih ne bi poželio da se vrati(iako onda nije bilo ineterneta i mobitela, glas se przo prenosio i sve se ipak znalo. No da ne duljim evo Vam i linka za tu činjenicu Прутский поход 1940 года Usput ako znate ruski vidjet ćete i puno drugih stvari poput činjenica, da su Njemci tako izgleda primorali Rumunje da potpišu i uđu u Trojni pakt, kao i to da su Sovjeti Rumunji imali i komisije, koje su sve pedantno bilježile, od svakog željezničkog vagona, do dužine telefonskih žica, da ne govorimo o ljudima. Ja Vam ne sumnjam da je bilo i ubijenih ljudi (ljudskoj osvetoljubljivosti, zavisti itd nema kraja) mnogi ljudi su vjerovatno tokom tih dvadesetak godina stekli neprijatelje - pa su ovi iskoristili trenutak da ih se riješe. Imate i pojavu da su mladi Židovi (koji su u Rumunjskoj bili prilično obespravljeni) postali najgorljiviji komsomolci koji su izgleda uz prešutan mig vojnih vlasti terorizirali one na koje im je ukazano (to je navodno bio jedan od razloga za relativno veliki antisemitizama kod rumunja) evo Vam i link za to Soviet occupation of Bessarabia and Northern Bukovina
Što se tiče radnih logora, ljudi (pogotovo mladi) o tom lupaju kak im se svidi, pa sve do 1980-ih Bugari su imali trudov den, što bi se reklo masovne radne akcije, formalno dobrovoljne, ali ak nećeš baš ti posle nebu dobro-zato radije odi pa glumi da nešto radiš...
Ono što Vam ukratko želim reći - poduzimanje velikih kolektivnih radova (bilo milom, bilo silom) bila je tih godina opća svjetska moda od Mussolinijeve Italije, Hitlerove Njemačke do Rooseveltovog New Deala, svatko ih je poduzimao na svoj način (u skladu sa svojim mogućnostima) ali im je ipak svima bilo zajednička jedna misao - da bez rada nema ničeg pa je čak vladala i premisa, tko ne radi ne treba ni jesti - odnosno živjeti (a za svakog se našlo posla)...dakle vladala je jedna sasvim drugačija društvena atmosfera, - to se sad može prikazivati kao mračna sudbina i teška tortura, ali to je bilo doba kad se pjevalo Da nam živi živi rad...
A što se tiče teorije kaosa - je ja vjerujem u to, ali to nije ispravan naziv - to bi prije bila harmonija univerzuma, u kojoj se sve sa nekim razlogom kreće (živi) i zaustavlja (umire) - to Vam je Heraklit, samo što to mi sa svojim sadašnjim spoznajnim aparatom nismo u stanju povezati i shvatiti (kak je to on prije gotovo 3000 godina shvatio neide mi u glavu).

I par slika za kraj[uredi kod]

PS. Ja Vam se neću petljati u Vaš članak - napisat ću puno drugih koji rsvjetljavaju tu temu (već sam neke i napisao), a fale nam recimo Željezna garda.
--Vitek (razgovor) 11:34, 12 februar-вељача 2015 (CET)

Da, G. Vitek, dobro ste pogodili, jer vam suptilna bezobraznost očito ne ide, i komentari o "kaubojima", "piškenju u gaćice" i slično nisu na mjestu. Što se tiče komentara:

  • 1. Da, Rumunjska i dr. su se razvijali preko grbače Rusije, a Srbija, Hrvatska, Bugarska i Grčka su se razvijale preko grbače Osmanskog Carstva, a Indija se razvijala preko grbače Britanskog Carstva, da, naravno. U Besarabiji i Bukovini je bilo 53,5 % Rumunja i 10,3 % Rusa, i to je naravno Rusija, isto kao što vidimo i danas tendencije prema tuđim teritorijima.
  • 2. Dobro.
  • 3. Kada nisu Sovjeti htjeli procjenivati brojke deportiranih i ubijenih, onda je morao netko drugi. O tome da se Rummel oslanjao na Dima i Hingleyja prvo morate potkrijepiti izvorima. Ne znam što je hrono.ru, ali tamo piše da se iz Rumunjske u Besarabiju vratilo 149.974 ljudi, a u ovom članku se govori u deportacijama u SSSR. Deportacija je bilo, o čemu govori i ruska wiki [2]. Ne znam ruski, ali google prijevod mi navodi brojke od 25.711 i 29.839 deportiranih. Bilo je i ubojstava, a ako imate i druge izvore o broju ubijenih, nitko vas ne spriječava da ih stavite u članak. Na komentare o prisilnom radu se neću obazirati, jer ih vi ne osporavate nego koristite tu quoque pseudoargument da su ih i drugi imali. Neka se radi, ali neka se za rad dobije i nešto, znate, poput dnevnice, jer bi to bilo, onako, socijalno pravedno.

G. Vitek, predložio bih vam da umjesto silnog pisanja teksta na SZR jednostavno sami ispravite i doradite tekst u samom članku, čime bi se ovo napokon riješilo. Pošto tvrdite da imate znanje o ovom događaju, ne vidim razloga zašto ga jednostavno sami ne uredite. Inače, pozdravite mi Rječinu od mene.--Seiya (razgovor) 12:47, 12 februar-вељача 2015 (CET)

Smirimo tenzije[uredi kod]

Poštovani kolega Saya

Stvari postaju bedaste na ovaj način komuniciranja, i gledanja na prošlost iz današnje perspektive. Na početku 19. vijeka niti postoje nacije niti nacionalne države na jugoistoku Evrope (zapravo postoje samo carevine i ništa više). Da bi malo osvjetlio temu što se to zbivalo sa Rumunjskom ja sam si dao truda pa sam napisao nekoliko članaka; Bukureštanski mir 1812., Kneževina Moldavija, Ujedinjene kneževine Moldavija i Vlaška, Guvernat Transnistrija, Prut, Mirovni ugovor iz Jašija, Očakov, Tiraspol, Balta, Ukrajina, Moldavska Autonomna Sovjetska Socijalistička Republika, Moldavska Demokratska Republika, Kraljevina Rumunjska, Alexandru Ioan Cuza, normalno još puno toga fali - ali sad je slika ipak puno jasnija.

Dakle Vaša tvrdnja da je Kasnijim sporazumima od kojih je najpoznatiji Berlinski kongres iz 1878. godine u zamenu za međunarodno priznanje nezavisnosti i potporu za nacionalno ujedinjenje Rumunjska će priznati Rusiji vlasništvo nad Besarabijom i Sjevernom Bukovinom i ustupiti neke druge teritorije. apsolutno ne stoji i jednostavno nije točna. Pogledajte si artikl Kraljevina Rumunjska pa će Vam valjda sve biti jasno. Plus jedno pitanje - koje su to teritorije tadašnje Ujedinjene kneževine Moldavija i Vlaška ustupile Carskoj Rusiji - navedite i referencirajte. Ostaje ono Vaše dajte mi referencu (zar opet) za tvrdnju da se Rummel oslanjao na Dima i Hingleyja pa pogledajte si pažljivo vlastitu referencu kojim ste potkrijepili broj ubijenih i deportiranih Victims during the pre-World War II period (R. J. Rummel ) i vidjet ćete Dima, 82, 44-5 massive arrest and deportations...countles summary executions (R.J. Rummel estimate) a naići ćete i na Hingley, 70, 185. Ja Vam i nadalje tvrdim da je Dima vrlo tanak (i potpuno neobjektivan autor) za ozbiljno razmatranje) a na njega se pozivaju svi Vaši autori - dakle čista tautologija.

Map of Balkans with regions significantly inhabited by Vlachs/Romanians highlighted

Dakle što sad - Vi ste i sami pronašli neke druge brojke (manje) pa se potrudite da to nekako izvučete - zašto da Vam se mješam u Vaše autorstvo. Vidim da ste veliki borac za širenje demokracije na teritorij bivšeg SSSR, odnosno da Putina i Rusiju smatrate glavnim kočničarem tog lijepog i obećavajućeg procesa, koji evo eskalira ratom kojeg je on inicijator. Sad ću Vam dati jednu temu za razmišljanje - zar se nije mogao problem potpuno jednostavnije riješiti - da su Merkelica i Hollande ponudili Ukrajini i Rusiji da uđu zajedno u Evropsku uniju - i vuk sit i koza cijela (nema više frke oko toga čiji je Krim, Moldavija, Donbas itd) ali što mislite tko bi rekao - ne, ne to nemože pa onda sam ja u autu?

--Vitek (razgovor) 22:37, 15 februar-вељача 2015 (CET)

Ne znam tko je "Saya", ali ja bi rado odgovorio dok se taj korisnik ne pojavi ovdje. U to doba, ne postoje nacionalne države, ali postoje jezici. A u Vlaškoj se koristio rumunjski. Rusija je izašla na Crno more tek u 18. stoljeću, a do Besarabije stigla tek u 18./19. stoljeću. Pitanje je, dakle, kako ljudi koji su živjeli na svojem teritoriju i govorili rumunjski nekoliko stotina godina mogu "smetati" nekim drugim ljudima koji govore ruski i koji tamo tek trebaju stići. Vlasi/Rumunji nisu Rusi, g. Vitek. A i ova karta desno vam pokazuje područje na kojem su živjeli. Vlasi/Rumunji su bili pod osmanskom okupacijom, a nakon toga pod ruskom okupacijom, ali su ipak dočekali svoju neovisnost. Je li i Zagreb možda Rusija, g Vitek? Je li i London Rusija? I Rio de Janeiro, je li i to Rusija, g. Vitek? Vi ovdje pokušavate dokazati nemoguće, da su Vlasi/Rumunji sami sebi stranci, a da su pravi vlasnici tog teritorija oni koji tek trebaju tamo prvi puta u historiji stići tek u 18./19. stoljeću.
Što se tiče Rummela, on stoji i na en wiki. Još jednom vas pozivam da pokušate pronaći neki drugi izvor za broj deportiranih i/ili ubijenih, i da ga stavite u članak, te bi tako imali "Rummel navodi da je deportirano i/ili ubijeno toliko i toliko ljudi, a autor X navodi da je taj toliko i toliko."
G. Vitek, ili se uključite u poboljšanje članka ili ne. Tvrdnja da se ne želite "miješati u moje autorstvo" je smiješno. Ako nećete, onda jednostavno ni ne trebate stavljati oznaku POV kada nemate namjeru uređivati članak. Ako hoćete, onda obavite posao kako spada. Po treći put vas pozivam da uredite članak i poboljšate one stvari za koje smatrate da su sporne.
Ja nisam nikakav "borac za širenje demokracije" (niti ne znam kako bi Wikipedija mogla širiti demokraciju po državama?), već borac protiv muljanja. Ako sam se borio protiv muljanja Kubure i co., ne vidim razloga zašto to ne bi trebao niti ovdje. Koja je poanta sada spominjati Putina u ovom kontekstu, stvarno ne znam. Možda ćemo sada i Kolindu uključiti, ne znam. Što se tiče ponude za ulazak Ukrajine i Rusije u EU, ovdje imate raspravu, ali svjesni ste valjda i sami da se za ulazak u EU ipak moraju prvo ostvariti neki elementarni uvjeti u ljudskim pravima.--Seiya (razgovor) 13:06, 16 februar-вељача 2015 (CET)

Ovo lagano prelazi u bezobrazluk[uredi kod]

Dakle kolega Seiya, ako sam slučajno napravio tipfeler i napisao Saiya, to nije razlog da opalite ironiju na čitav tekst rasprave i udaljite se od teme. Ja sam Vas upozorio da niste točni kad navodite, slijedeću tvrdnju;

1. Kasnijim sporazumima od kojih je najpoznatiji Berlinski kongres iz 1878.... Ali Vi ni retka o tome, već hajmo pričat o tome tko ima pravo na taj teritorij odnosno - U to doba, ne postoje nacionalne države, ali postoje jezici. A u Vlaškoj se koristio rumunjski. - kolega pa mi pod broj 1 raspravljamo o Moldaviji (hajd prvo pročitajte tekst Kneževina Moldavija kad su došli i od kud su došli, pa se onda javite), a ona sentenca o jeziku je isto tako nerazumjevanje odnosa i vremena - kakav je bio rumunjski (odnosno moldavski) početkom 19 vijeka, najbolje vam svjedoči da su oni svoje knezove zvali - hospodari, a bolje stojeća familija bila je bojarska (boljarska). Ista je stvar sa stanovnicima, - Osmansko Carstvo bilo je multinacionalna tvorevina, popis za defter brojali su po kućama, odnosno po dimnjacima (uopće ih nije zanimalo koliko ljudi u njima stanuje) a jedinu razliku među njima pravili su na osnovu vjere - odnosno pravovjernik - insan i kaurin (nevjernik). E sad ga ti znaj koliko je među njima bilo Moldavaca, Arnauta, Bugara, Ukrajinaca, Rusa, Ugara - moš mislit o preciznim podatcima. Plus kolega dragi - to Vam je bila relativna pustelija. Ali Vi zaranjate u prošlost sa današnjem glavom - za Vas su to današnji Rumunji - današnji kodificirani rumunjski (iz kog su izbačene gomila slavenskih, turskih, arapskih i grčkih riječi) - što da Vam kažem, tako se neda raspravljati - jer su onda zaključci potpuno krivi.

2. Isto tako prilično jasno dokazao sam Vam da se Rudolph Rummel, referencira na Nicolae Dima, a taj je pak do svojih podataka došao kopajući po arhivima antonescuove vlade u kojoj su brojni ministri bili članovi Željezne garde - moš mislit koliko su te brojke bile pouzdane i ti ljudi objektivni. Uostalom on čak navodi i manje brojke koji Rummel još uvećava. Što sad znači argument pa to ima engleska wiki (pa taj tekst je napisao rumunjski zadojeni nacionalist) i to bi sad kao trebalo biti argument za nadesno ravnajs. Prije tog sam Vam podastrao podatak da se 149 974 ljudi vratilo iz Rumunjske u Besarabiju, - ali taj podatak Vas uopće ne tangira - iako je potpuno jasno da se nitko živ nebi tamo vraćao da je bilo tako puno masovnih ubojstava i deportacija kako Vi navodite. Već ste me relativno bezobrazno išli podučavati iz logike - i to potpuno pogrešno, i počeli pričati nešto o muljanju. - E sad ja ne znam tko mulja - i pravi majmuna od kolege, ja sam Vam dokazao da sam imao potpuno pravo kod teksta Helsinška deklaracija (ajd i to pažljivo pročitajte) vidjet ćete da se i u ovom slučaju radi samo o tome - svatko onaj tko potkopava posljeratne granice Evrope - igra se na temu ajmo napraviti Treći svjetski rat, istina lako je s tuđim trnine mlatit, ali bi opet Evropa mogla gadno naj....

3. Zbog čeg bi se ja sad trebao uhvatiti tog članka - jel to naredba?, jel meni palo napamet da Vam naređujem da popravljate vlastite tekstove ili da to sugeriram bilo kome.

Usput vidim da ste poprilični nervoznjak i da već ratujete na frontu - Aneksija Krima od Ruske Federacije, to nije dobro kolega - smirite emocije, duboko udahnite i prespavajte- jutro je pametnije od noći - i sagledajte problem iz druge perspektive.

--Vitek (razgovor) 19:12, 16 februar-вељача 2015 (CET)