Razgovor:Richard Dawkins

Ovo je stranica za razgovor za raspravu o poboljšanjima na članku Richard Dawkins.

Ovo nije forum za opću raspravu o temi članka. Pisanje kojemu ovdje nije mjesto može biti premješteno ili uklonjeno. Postavite novi tekst pod stari tekst. Kliknite ovdje kako biste započeli novu temu. Potpišite i datirajte svoje komentare dodajući četiri tilde (~~~~). Novi ste na Wikipediji? Dobrodošli! Pročitajte naš uvodni tečaj. Budite pristojni Pretpostavite najbolju namjeru Bez osobnih napada Pružajte dobrodošlicu Rad na člancima Šta Wikipedija nije Neutralni stav Provjerljivost Biografije živih ličnosti

Pregled

Da malo nabrojimo što sve nedostaje ovom članku:

1. Ne spominju se višestruke kritike, uključujući i one od deklariranih ateista. Među takvima su naučnici Peter Higgs, Martin Rees, Francis Collins, Francisco Ayala i H. Allen Orr, filozofi i intelektualci Michael Ruse, Noam Chomsky, Thomas Nagel, Alvin Plantinga, Terry Eagleton, Charles Taylor, Edward Feser, John Lennox, Glenn Greenwald, Nathan Lean, John Cornwell, Chris Hedges, Borden W. Painter, Ziauddin Sardar, Hamid Dabaši, John Gray, Keith Ward, Karen Armstrong i Camille Paglia, teolozi Alister McGrath, John F. Haught, William L. Craig, Ian Markham, David Bentley Hart, William Levada, Walter Kasper, Jonathan Sacks, itd. Zapravo, navedena su četvorica ali bez ikakvih konkretnih kritika, još stoji da ga jadnog "etiketiraju".
2. Ne spominje se da mu brojni zamjeraju što su u njegovoj knjizi izostavljeni P. Tillich, A. N. Whitehead, P. Ricœur, R. Bultmann, E. Schillebeeckx, B. Lonergan, K. Barth, J. W. Bowker, E. A. Johnson, K. Rahner, J. Moltmann, W. Pannenberg, I. Barbour, D. Tracy, D. Sölle, S. McFague, H. de Lubac, H. Jonas, E. Fackenheim, H. Nasr i drugi. Profesionalni filozofi religije, uključujući one ateističke, nazivaju njegovo djelo šarlatanskim (a istovremeno hvale doprinose u biologiji). Ruse i Plantinga vele da mu je djelo ispod razine brucoša.
3. Ne spominje se da se umjesto na suvremene filozofe poziva na druge šarlatane, komičare, nestručne časopise, aktivističke grupe i prije svega – vlastiti web-sajt.
4. Ne spominje se da je invociranje konfliktne teze i odbacivanje Gouldovog stajališta o nepreklapajućim magisterijima razina 19. vijeka (Draper i White), danas u filozofskim krugovima posve napuštena.
5. Ne spominje se da dotični pokušava osporiti ne suvremene već srednjovjekovne teološke argumente, pri čemu misao Tome Akvinskog (13. vijek!) uopće nije ni razumio. Poznavanje teologije judaizma mu je također ispod takve razine, rabin Sacks veli da se služi srednjovjekovnim stereotipovima kršćanskih fanatika.
6. Ne spominje se da se na teološkim učilištima proučavaju djela Marxa, Freuda, Nietzschea, Satrea i Camusa, ali ne i Dawkinsa i novoateista, te da mu filozofi spočitavaju da je ateističku misao doveo do apsurda.
7. Ne spominje se da je njegov pristup kritizirao otac sekularnog humanizma Kurtz, ističući da treba raditi s umjerenim religijskim grupama i ne treba izjednačavati ateizam s humanizmom, kako militantni ateisti često rade (njegovim riječima).
8. Na stranu apstraktna polja, čovjek se uhvatio i historije, sociologije, antropologije, psihologije i ostalog. Ne spominje se da mu je poticaj za antiteizam napad 11. septembra u čemu vidi odgovornost religije (de facto temelj novog ateizma), što nije točno. Više puta je isticao i da su ostali samoubilački napadi posljedica religije, što opet nije točno.
9. Ne spominju se da radi najosnovnije greške u metodologiji, recimo citira historičara Bullocka da potkrijepi tvrdnju o Hitleru kao katoliku, iako Bullock zapravo navodi da je bio lišen kršćanske etike jer je zastupao darvinistički pogled o preživljavanju najjačih. Ne spominje se da Staljinu pokušava prišiti religioznost jer je u mladosti pohađao vjersku školu. Ne spominje se da se redovito rabi generalizacijama i isključivanjima – liberalni kršćani mu nisu kršćani, ahmedije mu nisu muslimani, itd. Ne spominje se da mu se čitava "kritika" zasniva na reduciranju religija na fundamentalizam.
10. Ne spominje se da je provalio da ateistima nikad ne bi palo na pamet sravniti vjerske objekte, u čemu ga negiraju istočnoevropski režimi, o Kinezima na Tibetu da i ne govorimo.
11. Ne spominje se da je Sjevernoirski sukob, Jugoslavenske ratove, bliskoistočni sukob i druge nazivao "vjerskim ratovima", što je totalna glupost.
12. Ne spominje se da mu je retorika o multikulturalizmu i muslimanima identična radikalnoj desnici.
13. Ne spominju se raznorazni priglupi ispadi na Twitteru. Sugerirao je tako da su "islamski barbari uništili Aleksandrijsku biblioteku", što je neutemeljena legenda koju suvremeni historičari odbacuju. Također se služi i zastarjelim odbačenim teorijama o nagloj degradaciji nauke u srednjovjekovnom islamskom svijetu, navodno prouzročenom učenjima al-Gazalija. Tu su još analogije Kurana s Mein Kampfom i još štošta drugo za što postoje izvori, kao i ispadi za koje (još) ne postoje (npr. mogu vidjeti da "kritiku" crpi iz istih djela kao Theo van Gogh).
14. Ne spominje se da ima nizak prag tolerancije na kritiku i da je razne ozbiljne kritičare nazivao "muhama" i raznim pogrdnim imenima.
15. Ne spominje se da mu pristup brojni kritičari uspoređuju upravo s fundamentalistima, što jest validna paralela. Ne govori se tu o nekakvim oksimoronima poput ovog, što dvije krajnosti na razgovoru ne shvaćaju. Da malo pojednostavimo: jedan biser pročita da "Dawkins jede kao svinja" i dođe do zaključka da je Dawkins – svinja, u čemu ga grupa bisera podržava, nakon čega se pojavi druga grupa bisera sa zaključkom da "Dawkins ne može jesti kao svinja jer je čovjek". Tragikomedija. Radi se o tome da nema introspekcije, ne prihvaća kritiku i ne mijenja stavove kad ga se upozori na greške (bez obzira što načelno tvrdi nešto drugo).

Ovo je samo mali dio od onog čega se prisjećam čitajući više knjiga i članaka, njegove budalaštine broje se u stotinama. Za nekog tko tobože zastupa nauku i kritičku misao, to je dno dna. Da je čovjek vrsni biolog nitko ne spori, isto kao što nitko ne spori da je običan šarlatan za filozofiju, religiologiju, historiju, sociologiju, antropologiju i tako dalje. U članku (prepisivačina engleske verzije) se sve to fino isprepliće, vodi se iluzornom korelacijom da je kao eminentni etolog također ekspert i za dvadeset ostalih disciplina, nenaučne organizacije trpaju se u isti koš s akademskim institucijama (to što u nazivima nose "reason" i sl. ne znači da se ne radi o hrpi redikula), a i izvori su koma. Meni je sasvim jasno da je Dawkins nekima zvijezda vodilja u mraku, isto ono što i katolicima papa, šijitima ajatolah, nacionalistima Franjo – dakle autoritet, u koje se ne dira. Osobito ako ti religija, nacija, boja kože, pa i (neo)ateizam daje smisao da si netko i nešto, ili još gore, da si vrijedniji, moralniji, pametniji ili što li već. Ovo potonje upravo jest profil tipičnog Dawkinsovog fana, indolentnog kompleksaša koji će nekritički nasjesti na sve ovo gore navedeno jer mu se uklapa u binarni fantasy svijet gdje je "lučonoša nauke" među "milijardama glupih vjernika". Ovčica promijeni pastira, stado i tor, i misli da više nije ovčica. Takvu koncentraciju samodopadnih neznalica nisam vidio u niti jednoj denominaciji velikih religija, a vjerujte da sam vidio puno toga. Što je najsmješnije, takvi kreću od pretpostavke da se kritičarima "vrijeđaju vjerski osjećaji", što se meni ne može predbaciti jer vjernik nisam. Ni ateist, prije agnostik, bolje rečeno lijeni ignostik jer mi se ne da čitati tone filozofske i teološke literature da formiram čvrst stav. Bez obzira što pripadam neteističkom krugu kao i neoateisti, nije mi problem nazvati ih onako, isto kao što mi nije teško bez obzira na državljanstvo priznati da među nama ima više budala nego u većini susjednih država, ni kao bijelcu da ima više rasističkih budala. Sve odreda činjenice. Usprkos svemu navedenom, zbog pristojnosti i poštovanja prema trudu prevođenja nisam stavljao "POV" oznaku, dao sam samo kratku opasku na glasovanju za izabrani. Neću je stavljati ni sada, ali ću samo dati ovog doznanja – ako se ovdje nastavi s tvrdnjama o "bezgrešnom" Dawkinsu, sve planirane projekte ostavit ću po strani i dragocjeno vrijeme preusmjerit ću za ovaj članak, a s obzirom da volim raditi temeljito, u paketu će ići i Hitchens, Harris, novi ateizam, sve one divne organizacije za "nauku", itd. Toliko. --Orijentolog (razgovor) 22:47, 3 august 2016 (CEST)

Da ja imam toliko vremena... :P (Ali da, valjalo bi ovo srediti, apsurdno je da se ovakav članak promovira...) --Biljezim se sa štovanjem,Poe 00:27, 4 august 2016 (CEST)

Lučonoše i pastiri! Ovčice i ajatolasi! Kakav kaleidoskop slika, prošli su me žmarci leđima! :) Moram zahvaliti Orijentologu na ovoj nadrealnoj tiradi, za sekundu, dvije, priuštio mi je osjećaj kao da sam na meskalinu :))) Ipak... nekim suradnicima ni superiorni IQ ne može pomoći da ne razmišljaju u obrascima, a bogami izgleda da visoki IQ ne pomaže ni u samokontroli, a ja naivac mislio baš suprotno. Možda je to nekakav refleks, nekakva posljedica silnih internetskih borbi za pravovjerje po društvenim mrežama, kao što su vitezovi automatikom isukavali mač na svaki zvuk slomljene grančice. Stvar je u tome da takve zajednica s vremenom fiziološki eliminira... primjerice neka društvena mreža radi govora mržnje. Bilo kako bilo, razmišljanje u obrascima naposlijetku rezultira baš ovim gornjim slučajem: spektakularnim pucnjem u prazno :) Srušiti takvu salvu epiteta na nekog X suradnika koji je jednostavno preveo jedan izabrani članak s engleske wikipedije, uvjeren da je taj isti suradnik fan predmeta istog članka bilo je uistinu komično. Ovo mi sliči na situaciju kad netko kaže da homoseksualnost nije bolest, pa ga uporno optužuju da je "pederčina". U iskušenju sam da učinim jedan sociološki eksperiment, da napišem jedan odličan članak o, recimo, maoizmu, pa da vidim da li će me neki suradnik vrele krvi okititi nizom epiteta i optužiti me da sam maoist... Pravila wikipedije su jasna, i svi ih znamo. Niti jedan suradnik nema prava na određeni članak. Ne postoje "moji", "tvoji" i "njegovi" članci. Ako nekome nije jasno, objasniti ću još jednom: suradnik Y može svoje dragocjeno vrijeme utrošiti da temeljito intervenira u članak o Dawkinsu iako ga je uglavnom napisao suradnik X, kao što suradnik X može svoje dragocjeno vrijeme utrošiti temeljito inervenirajući u članak o filmu Fitni ili Iranu ili drugom iako ga je napisao suradnik Y. Ja to ne doživljavam kao "prijetnju". Dapače. Ako netko želi intervenirati na članku o Dawkinsu ili Harrisu, dobrodošao je sve dok se drži pravila neutralnosti i referenciranog sadržaja. Pomogao bi mu i ja kad bi znao nešto više o ovim temama, ali o Harrisu ne znam gotovo ništa, a što se Dawkinsovog rada tiče, poznajem gotovo isključivo njegova djela o evoluciji. Njegove društvene borbe ne pratim i ne zanimaju me. Cilj svih nas je učiniti ovu internetsku enciklopediju kvalitetnijom, prenositi svoje osobne borbe ovdje je kontraproduktivno i u konačnici može samo nanijeti štetu svima. Toliko.--Wolmar (razgovor) 17:26, 4 august 2016 (CEST)

Wolmar, napravio si dvije greškice. Prvo, pretpostavio si da sam pisao o tebi. Nisam. Drugo, ne radi se nikakvoj borbi za pravovjerje po društvenim mrežama već o nečem drugom. Valjda znaš da SH.wiki ima određenih poteškoća na tražilicama, npr. na dan kad si ti proširio članak o Viškoj bitki, ostvario si 12 pregleda. Međutim, kada sam ja objavio članak o Fitni, ostvarena su 294 pregleda, dan nakon toga još 197. I što sad drugo reći osim: Hvala drage ovčice što ste napravili Google bombu, beeeeeee! :))) Bez obzira što gornje nije bilo upućeno tebi, sad mogu reći da si totalni početnik i stoga preporučam neki udžbenik o marketingu za prvi razred ekonomske škole. ;) --Orijentolog (razgovor) 20:22, 4 august 2016 (CEST)

Orijentolože, postoji bitna razlika između članaka bitka kod Visa i Fitna (film), a nju otkriva Wikidata (usp. Q158054 vs. Q245063). Kad se piše o statistici prikaza pojedinih stranica shwikija, uvijek treba u obzir uzeti i eventualne istovjetne članke na srpskohrvatskim varijetetskim wikijima (bswiki, hrwiki, srwiki) jer postoji diskriminacija rezultata na Googleovoj tražilici ovisno o ccTLD-u i dr. Drugim riječima, upiše li se u Googleovu tražilicu npr. "Fitna", "film Fitna" itsl., članak sa shwikija bit će vjerojatno pozicioniran relativno visoko jer (zasad) ne postoji ekvivalentan članak na drugim srpskohrvatskim wikijima. Suprotno tomu, članak o Viškoj bitki sa shwikija teško da će biti relativno visoko pozicioniran uz već postojeći ekvivalentni članak na hrwikiju iako je posljednji (zasad) kvalitativno i kvantitativno inferiorniji u odnosu na prethodni. Usporedi sve s posljednjim predmetom na Pijaci. Isto tako, mislim da je svima koji su na shwiki ikada nabasali (!) od početka bilo prilično jasno da na ovom wikiju eventualne Google bombe jednostavno ne pale. Samo toliko. --Conquistador (razgovor) 22:05, 4. augusta 2016. (CEST)

Prvo, pretpostavio si da sam pisao o tebi. Nisam.

...a meni piše "imbecil" na čelu... ;)

Drugo, ne radi se nikakvoj borbi za pravovjerje po društvenim mrežama već o nečem drugom.

Nisi razumio što sam htio reći. Moja greška, bio sam previše kriptičan.

Bez obzira što gornje nije bilo upućeno tebi, sad mogu reći da si totalni početnik i stoga preporučam neki udžbenik o marketingu za prvi razred ekonomske škole. ;)

Moguće, ali da mi je namjera marketing, ne bi pisao o karolinškoj renesansi i weimarskom klasicizmu, već bi otvorio poduzeće. ;)

Sada dosta sranja, na istoj smo strani. Vratimo se raditi u miru.--Wolmar (razgovor) 02:59, 8 august 2016 (CEST)