Razgovor:Policentrični standardni jezik

Ovo je stranica za razgovor za raspravu o poboljšanjima na članku Policentrični standardni jezik.

Ovo nije forum za opću raspravu o temi članka. Pisanje kojemu ovdje nije mjesto može biti premješteno ili uklonjeno. Postavite novi tekst pod stari tekst. Kliknite ovdje kako biste započeli novu temu. Potpišite i datirajte svoje komentare dodajući četiri tilde (~~~~). Novi ste na Wikipediji? Dobrodošli! Pročitajte naš uvodni tečaj. Budite pristojni Pretpostavite najbolju namjeru Bez osobnih napada Pružajte dobrodošlicu Rad na člancima Šta Wikipedija nije Neutralni stav Provjerljivost Biografije živih ličnosti

Terminologija

Zašto je nužno da prva rečenica u članku započne: Policentrični standardni jezik. Ne samo zato što je to naslov samog članka, nego i zato što bi ispuštanje riječi standardni moglo dovesti do zabune. Naime, trebamo biti svjesni konteksta i stanja lingvističke "obrazovanosti" domaće sredine. Državotvorni jezikoslovci su želeći zamagliti činjenicu da se radi o zajedničkom jeziku namjerno plasirali netočnu tvrdnju da se radi samo o zajedničkom dijasistemu, a o različitim standardnim jezicima. Dakle, da smo povezani na nestandardnoj dijalektalnoj razini. Tu neistinu nesmetano usađuju u nove generacije. Međutim, to tvrditi je nebuloza jer kad netko govori kajkavski, drugi čakavski, a treći torlački, oni se međusobno teško mogu razumjeti. Tek kad govore standardnim jezikom, onda se odlično međusobno razumiju. Spaja ih upravo standard. Uostalom, zato je u 19. stoljeću i standardiziran jezik da bi omogućio naddijalekatsko sporazumijevanje. Uslijed neutemeljenog "predznanja" potencijalnih čitatelja ove Wikipedije, ako ne bismo odmah na početku imali riječ "standardni", mogla bi im misao krenuti krivim smjerom: da policentrični jezik znači ustvari onaj "dijasistem" za koji su već bili čuli. A ustvari se radi o nečemu suprotnome od dijalektalne razine: o standardnoj razini. Usput rečeno, osnivač teorije policentričnosti W. A. Stewart koristio je izraz policentrična standardizacija, npr.: "There is no necessary correlation between polycentric standardization and a language's use in more than one country. Some languages which are used in only one country have polycentric standardization (e.g. Serbo-Croatian in Yugoslavia)" (1968: str. 534).

Zašto je u našoj sredini izraz varijanta primjereniji od izraza varijetet? Zato što je dio domaće terminološke tradicije: još 1960-ih godina su Lj. Jonke i D. Brozović upotrebljavali termin varijanta, a kasnije je to od hrvatskih lingvista preuzela i najpoznatija srpska lingvistica M. Ivić, što je toliko poznato da je dobila nadimak "gospođa varijanta". Ako bismo sada mijenjali taj ustaljeni termin, sugerirali bismo da je ta promjena naziva uzrokovana nekim sadržajem, ali mi želimo isti sadržaj kao i prije. I danas se radi o varijantama kao i prije. Nadalje, varijetet može označavati i žargon i dijalekt i sleng, dok je varijanta uvijek standardna varijanta, upravo ono što mi želimo označiti.--Argo (razgovor) 09:05, 9 студени-novembar 2015 (CET)

Prilikom posljednjeg uređenja, kada sam premjestio stranicu na drugi naslov, previdio sam SZR i komentar iznad. U protivnom bih replicirao na nj. Premještanje sam izvršio vodeći se politikom WP:NASLOV (v. et. SZR) i stručnom literaturom te uspoređujući druga izdanja Wikipedije. Pročitavši komentar, moram napisati da se ne slažem s pojedinim dijelovima, konkretno drugom i trećom rečenicom. Naime, naslov članka se ne mora podudarati s lemom i trebao bi u obzir uzimati ostatak wikipedijskog korpusa članaka, i onih napisanih i onih koje tek treba napisati. Što se tiče ostatka komentara koji ne osporavam, rado bih pročitao članke o jeziku i dijalektu (ovako je izgledao prije posljednjeg većeg uređenja) te drugim lemama koje problematiziraju njihov odnos (usp. A language is a dialect with an army and navy). Što se tiče policentrični vs. pluricentrični i varijanta vs. varijetet, nastojim se držati ustaljene terminologije u (međunarodnoj) znanosti zbog problema navedena u tvojem komentaru. To naravno ne znači da u člancima ne treba razjasniti odnos među pojedinim terminima u srpskohrvatskoj i stranoj literaturi. Isto tako treba biti svjestan toga da termini mogu zastarjeti i biti zamijenjeni drugima, češćima, preciznijima ili ujednačenima s ostatkom stručne literature u svijetu. Ne vidim problem da se sadašnji naslov vrati na prethodni (ovdje možeš zatražiti premještanje), no radije bih vidio dodatne članke koji proširuju i produbljuju (socio)lingvistička znanja na ovu temu. --Conquistador (razgovor) 13:27, 7. marta 2016. (CET)