Razgovor:Njujorška burza

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretragu
Ovo je stranica za razgovor za raspravu o poboljšanjima na članku Njujorška burza.
Rad na člancima


Uopšteno o Njujorškoj berzi Njujorška berza ili The New York Stock Exchange (NYSE), tzv "Velika tabla" je berza bazirana u Njujorku. Ona je najveća berza na svetu na kojoj se trguje dolarima, a prema broju kompanija druga po veličini berza na svetu. Takodje ona je i jedna od najstarijih berzi hartija od vrednosti na svetu. Njujorška berza, odnosno Vol strit, kako je još zovu, je privatno udruženje, a njen rad strogo je regulisan donošenjem Zakona o hartijama od vrednosti 1934. godine. Berzom upravlja odbor direktora na čijem čelu se nalazi direktor Berze. Odbor se sastoji od 24 člana, predstavnika društvenog života i članova berze.Pristup Berzi imaju samo njeni članovi, trgovci (dileri) i posrednici (brokeri). Članstvo na Berzi vezuje se za razne uslove i mora biti registrovano u skladu s propisima komisije za hartije od vrednosti. Broj članova sa pravom glasa iznosi trenutno 1.366. Učesnici na Njujorškoj berzi, kao i hartije od vrednosti koje se javno nude na prodaju, podvrgnuti su strogoj kontroli komisije. Kotacija akcija, obveznica i drugih hartija od vrednosti vezuje se za stroge uslove i vrši se u skladu sa propisima komisije za hartije od vrednosti i uslovima odeljenja za kotaciju. Njujorska berza ima globalnu kapitalizaciju od 21 triliona dolara,ukljucujuci i 7,1 triliona dolara u van americkim kompanijama. Njujorška berza je 1966. godine počela da izdaje sopstveni indeks koji se izračunava na osnovu ukupne tržišne vrednosti, a obuhvata sve akcije koje se kotiraju na ovoj berzi. Istorijski razvoj berze Njujorška berza je počela sa radom 1792. godine, kada se nekoliko trgovaca sastalo da uspostavi pravila trgovanja hartijama od vrednosti. 24 brokera i trgovaca se okupilo na Vol stritu da potpiše Buttonwood agreement(ugovor). Njujorška berza vodi poreklo od ovog istorijskog ugovora.Berzom su otada upravljali njeni članovi. 1817.godine se konstituišu pravila poslovanja. Prvi predsednik berze postaje Anthony Stockholm. Brokeri u Njujorku osnovali su formalnu organizaciju, New York Stock & Exchange Broad i iznajmljuju sobe u Vol stritu broj 40. 1835. godine prosečan broj transakcija dnevno dostiže 8500.Veliki požar uništava preko 700 zgrada u donjem Menhetnu. Njujorška berza se seli u privremene štabove. 1857. Ohajska osiguravajuća kompanija propada. Cene padaju 8-10% za veoma kratko vreme,za jednu sesiju. Panika kulminira kada tržišna vrednost padne za 45% od početka godine. 1861. počinje iznenada građanski rat u Americi i berza obustavlja trgovinu. 1863. godine berza menja ime iz The New York Stock & Exchange Broad u the New York Stock Exchange (NYSE). 1865.Berza se seli u Broad strit 10-12 južno od Vol strita. Ovaj potez zajedno sa kupovinom susednih zemljišta formira centar Američke trgovine hartijama od vrednosti u Vol stritu i Broad stritu. Ubrzo berza se zatvara na više od nedelju dana zbog atentata na američkog predsednika, Abrahama Linkolina. 1878.godine se pojavljuje prvi telefon na berzi, dve godine posle Grahamovog uspešnog testiranja otkrića u Bostonu. 1886. 15.decembra berza prvi put ostvaruje dnevnih milion transakcija. 1887.radno vreme berze se menja i sada je od 10:00h prepodne do 15:00h. Subotom je radno vreme od 10:00h do podneva. 1896.se prvi put pojavljuje index Dau Džons.To je jedan od nekoliko berzanskih indeksa, koje je napravio Čarls Dau, urednik Vol strit džornala i suosnivač Dau Džons i kompanije. Dau je sačinio indeks kako bi merio napredovanje industrijskog sektora američkog berzanskog tržišta. Ovo je drugi najstariji berzanski indeks u SAD, nakon Dau Džons transportnog indeksa, koji je takođe napravio Dau.Indeks se sastoji od 30 kompanija, koje su među najvećim i najšire posedovanim kompanijama u SAD čijim se deonicama trguje na berzi.Danas taj index obuhvata nama poznate kompanije "McDonalds", "Volt Dizni i kompanija", "Intel", "Coca-cola", "Majkrosft", "Dženeral motors" i druge. Broj transakcija se povećao i bio je potreban veći prostor za trgovinu.8 njujorških arhitekti je bilo pozvano da se takmiči u dizajniranju nove zgrade. Berza je izabrala neoklasičan dizajn arhitekte Džordža B. Posta. Demolacija postojaće zgrade u Broad stritu počela je 10.maja 1901.godine. Nova zgrada Njujoške berze je otvorena je 22.aprila 1903.godine i koštala je oko 4 miliona dolara. Ta zgrada je imenovana kao nacionalno istorijsko obeležje i dodata u nacionalni registar istorijskih mesta 2.juna 1978.godine. 1914. godine 31.jula se zatvara zbog ratne krize i ostaje zatvorena 4 i po meseca. Najduži prekid rada u istoriji berze. septembar 1920. bomba eksplodira u Vol stritu i ubija 33 ljudi i rani oko 400. 1922. godine novu zgradu,još jednu u Broad stritu dizajnirala je kompanija Trowbridge & Livingston,i glavna prostorija za trgovinu u toj zgradi nazvana je „garaža“. 1929.Velika ekonomska kriza ovladala je Vol stritom. 24.oktobar 1929. nazvan je crnim četvrtkom zbog naglog pada cena akcija i 13 miliona transakcija. Pet dana kasnije crni utorak dolazi do rekordnih 16 miliona transakcija i do sloma Njujorške berze. Period koji je usledio bio je katastrofalan za ekonomiju i početak velike depresije koja se nastavlja i u narednim godinama.Tadašnji slom berze označio je početak krize koja je uzdrmala temelje američke privrede, a kasnije se proširila na ceo svet. Industrijska proizvodnja pala je u razvijenim zemljama na nivo s početka veka, bez posla ostalo je 26 miliona ljudi. 1939.godine berza otvara galeriju za javnost sa koje se može posmatrati rad berze. 1943. prvi put se pojavljuje žena kao radnik berze. 1952.Berza menja radno vreme od 10:00 prepodne do 15:30 h radnim danima, subota postaje neradna. 1953.poslednji put je broj dnevnih transakcija bio ispod milion. 1961. prosečan broj transakcija dnevno dostiže 4 miliona. 1963. Ubijen je američki predsednik Kenedi 22.novembra i berza se zatvara da bi se izbegla panična masovna prodaja hartija od vrednosti. 1967.Muriel Siebert postaje prva žena koja je član berze. 1969. je otvorena nova prostorijaa za trgovinu nazvana „plava soba“. 1974. Radno vreme se produžava do 16h i ostaje nepromenjeno do danas. 1977. dozvoljava se pristup i priznaju se strani brokeri na Njujorskoj berzi. 1978.Počinje modernizacija berze, uspostavlja se elektronska veza između Njujorške berze i ostalih berzi, omogućavajući brokerima da pristupe svim tržištima širom sveta. 1982.Dnevni broj transakcija raste na 100 miliona. 1988.godine se otvara „proširena plava soba“. Obe plave sobe su zatvorene novembra 2007.godine. 1992. Prosecan broj dnevnih transakcija raste na 200 miliona. I te godine slavi 200 godina svog postojanja kao jedna od najvećih i najuspešnijijh finansijskih institucija u svetu. 1997. 28.oktobra broj transakcija dostiže bilion i akcije Dou Džonsa rastu za 337,17 poena. 2000.se otvara peta prostorija za trgovinu u Broad stritu.Ova prostorija se zatvara septembra 2007.godine. Njujorška berza se zatvara na 4 dana 11.septembra 2001.godine zbog terorističkih napada na svetski trgovački centar.Otvara se 17.septembra i postiže rekordan broj transakcija od 2.37 biliona. 2006. Njujorška berza je proteklih godina gubila poslove zahvaljujući tome što su druge kompanije počele da kupuju i prodaju brže i efikasnije. Da bi uhvatila korak sa njima, Njujorška berza je kupila novi elektronski sistem nazvan «Arhipelag» i sada radi na usavršavanju elektronskog trgovanja. Ipak berza će nastaviti i tradicionlnu razmenu akcija na licu mesta. 2007. februara dostiže novi rekord u broju dnevnih transakcija od 4 121 107 134 transakcije. Decembra otvara sedište u Pekingu, Kini. Njujorška berza danas Njujorška berza je posle tradicije duže od dve stotine godina, zatvorila knjigu prodajom akcija jedne sasvim nove kompanije. Novost je to što je ta kompanija vlasnik same berze. Time se javnim američkim investitorima, odnosno svetskim investitorima, pruža mogućnost da poseduju deonice najveće tržnice hartija od vrednosti na svetu, tako da je to velika prilika zahvaljujući kojoj će Njujoška berza, postavši javna kompanija, uistinu moći da zadrži svoju poziciju najvećeg tržišta na svetu. Njujorškom berzom upravlja New York Stock Exchange Group, koji je stvoren spajanjem s elektronskom berzom deonica Archipelago Holdings. Trgovački podijum Njujorške berze deonica je smešten u ulici Wall Street br. 11, i sastoji se od pet prostorija u kojima se trguje. Glavna zgrada je na listi Nacionalnog registra istorijskih lokacija te je smeštena na ulici Broad Street br. 18, između uglova Wall Streeta i Exchange Placea. Odlukom da kupi pariski Euronekst za oko 10 milijardi dolara u gotovini i u akcijama,tako je stvorena prva prekoatlantska berza. Ovim postupkom NYSE-Euronekst će imati mesečni promet od oko 2100 milijardi dolara, a na tržištu će vredeti oko 20 milijardi dolara. S tržišnom vrednošću od 20 milijardi dolara NYSE-Euronekst će biti najvrednija berza na svetu. 29.septembra 2008. berza je doživela jednu od najvećih katastrofa u svojoj istoriji poslovanja.Vrednost deonica je ukupno pala za hiljadu dvesta milijardi dolara. Berzanski indeks Dau Džons sunovratio se u noći između ponedeljka i utorka za više od 778 bodova ili 6,98 odsto. Smatra se da je ovo najveæa kriza berze ikada. Najveće svetske tehnološke kompanije poput "Gugla", "Majkrosofta" i "Epla" zabeležile su veliki pad. Investitori su masovno prodavali i najpopularnije akcije tehnoloških kompanija zbog straha da kriza na američkom finansijskom tržištu ograničava rast potrošnje. Dan na koji nije izglasan plan Amerièke vlade za izlazak iz ove ekonomske krize mogao bi u istoriji da bude zapamæen kao crni ponedeljak, međutim, plan u vrednosti od 700 milijardi dolara izglasan je iz drugog puta. Kriza je nastala zato što je odobravano mnogo kredita bez strogih provera o njihovoj naplativosti. Plan je da vlada otkupi od banaka nenaplative kredite i time postane vlasnik akcija banaka u krizi.