Razgovor:Narodno vijeće Slovačke Republike

Ovo je stranica za razgovor za raspravu o poboljšanjima na članku Narodno vijeće Slovačke Republike.

Ovo nije forum za opću raspravu o temi članka. Pisanje kojemu ovdje nije mjesto može biti premješteno ili uklonjeno. Postavite novi tekst pod stari tekst. Kliknite ovdje kako biste započeli novu temu. Potpišite i datirajte svoje komentare dodajući četiri tilde (~~~~). Novi ste na Wikipediji? Dobrodošli! Pročitajte naš uvodni tečaj. Budite pristojni Pretpostavite najbolju namjeru Bez osobnih napada Pružajte dobrodošlicu Rad na člancima Šta Wikipedija nije Neutralni stav Provjerljivost Biografije živih ličnosti

(bez naslova)

Možda bi bilo bolje ovaj članak prebaciti na naslov Narodno vijeće Slovačke Republike?--MirkoS18 (razgovor) 20:28, 10 januar 2018 (CET)

U slovačkome su riječi narod i nacija samo národ. Koliko vidim, ne distingviraju ove riječi kao serbokroatofoni, makar one ni u srpskohrvatskome nisu posve razdvojene po značenju. Stoga ne bi bilo pogrešno ni da se članak donosi pod lemom Narodno vijeće Republike Slovačke (Slovačke Republike?). No koji je razlog za promjenu? Što kaže literatura, primarno (ne i ekskluzivno) ona srpskohrvatska? --Conquistador (razgovor) 12:10, 11. januara 2018. (CET)

Razlog bi bio približavanje originalnom nazivu i istorijskim primjerima. Ako bi uvažili političku teoriju (primarno onu na engleskom jeziku, najzastupljeniju, a zatim je preveli) tada bi korištenje izraza "Nacionalno" bilo prikladnije od "Narodno" zbog razlike u dva termina. Ipak, bar u centralnoj Evropi, postoji i razlika između riječi "nacionalnost" (politička zajednica) i "državljansto" (činjenica pravnog odnosa pojedinca sa državom). Zato uz koncept manjinskog naroda, etničke manjine, dijaspore, bar od raspada Austro-Ugarske postoji i koncept nacionalne manjine. To navodim kako bi pokazao da unatoč preciznijem prevodu sa riječju "nacija" on također nije nužno posve tačan jer npr. u Slovačkoj može postojati i nacioalna manjina (ona Mađarska). Sa druge strane riječ "Narodno" može navoditi na zabunu, ali prenosi kako da kažem i "istorijski teret" povezan sa ovom institucijom. Ovde u ovome članku može da se vidi kratka kronologija korištenja naziva sk:Slovenská národná rada (od Proljeća naroda 1848, vrhovni slovački politički organ u procesu raspada Austro-Ugarske, tijelo Slovačkog narodnooslobodilačkog pokreta iz koga je nastala današnja skupština). Za slična tijela nastala u istom ili vrlo sličnom istorijskom kontekstu kod nas koristi(o) se izraz "Narod(ni)". Tako imamo Hrvatski narodni preporod (Ilirski pokret) i Slovački narodni preporod, Srpska narodna skupština 1848. (Vojvodina) i Slovenská národná rada iste godine, Narodno vijeće Slovenaca, Hrvata i Srba i Slovenská národná rada pri raspadu Austro-Ugarske. Uz to, kod nekih drugih institucija riječ se prevodi kao narodni, pa su tako Narodni muzej Slovačke (eng: Slovak National Museum/ sk: Slovenské národné múzeum), Narodni orkestar Radio Bratislava, Narodni stipendijski program Slovačke Republike... Naziv korišten na srpskohrvatskom za ovu instituciju je Narodna skupština Slovačke: Primjer 1, Primjer 2, Primjer 3 dok je naziv Narodno vijeće Slovačke Republike korišten u dokumentima Međunarodne konferencije o temi „Uloga parlamenata u procesu evropskih integracija: ustavne i zakonodavne promjene“, održanoj u Sarajevu 29. i 30. oktobra 2012. Izraz narodna skupština nije neuobičajen u srpskohrvatskom pa se tako koristi i za Narodnu skupštinu Republike Srbije, Narodna skupština Federativne Narodne Republike Jugoslavije (januar 1946. - januar 1953), Savezna narodna skupština (april 1963. - februar 1974), Narodna skupština Republike Srpske (ovde možemo da vidimo da u srpskohrvatskom i riječ narod ima dva različita značenja koja su se u jednom istorijskom trenutku razišla. Jedno je narod (okupilo se mnoštvo naroda/čovjek iz naroda), a drugo narod (etnička grupa). Naravno, dodatnu komplikaciju stvara struktura bivšeg čehoslovačkog parlamenta koji je imao Snemovňa ľudu (dom naroda-House of the People) i Snemovňa národov (dom nacija/naroda-House of Nations), ipak i tu se narod koristi u prvom značenju (upravo obrnuto od npr. slučaja BiH). 1993. svakako je nastala nova situacija i skupština jeste nacionalna, ali kako je riječ u njoj ostala ista ona koja se do tada prevodila (a eto i danas) kao narodna (a to eto nije baš netačno), možda je bolje da se i ovde koristi taj izraz. Takvo je približavanje originalu napravljeno i sa člankom o Osmanskom Carstvu koji je prije bio Otomansko Carstvo. Znam da sam upravo ja predlagao da se Ujedinjeni narodi prebace na ujedinjene nacije, ali mislim da u ovom konkretnom regionalnom kontekstu treba raditi upravo obrnuto. Ne znam.--MirkoS18 (razgovor) 16:28, 11 januar 2018 (CET)

Da bismo raspetljali zamršeno klupko, morali bismo za početak znati slovački. Posredni jezici mogu pomoći, no ako već pišemo o slovačkim temama, prioritet svakako mora imati slovački, a ne npr. engleski, njemački, francuski... Nije da posredni jezici nisu važni, no oni su u ovom slučaju sporedni. (Usput, jesi li prelistao ruske izvore o ovome? Zanimljivi su.) Ako ne znamo slovački, može nam se dogoditi da ne uočimo da se značenje riječi národ i národný s vremenom možda donekle diferenciralo i da národná rada iz sredine 19. st. ne mora biti isto što i národná rada iz sredine 20. st. i dalje. U tom slučaju bi nas prividna sličnost nazivâ na stranici sk:Slovenská národná rada mogla navesti da pomislimo da je sve isto. Možda jest, možda nije. Iskreno, ne znam, zato što ne govorim slovački i nisu mi prozirna sva značenja slovačkih riječi. Nije da slovački ne zna za nácia i nacionálny (usp. náci- i nacionáln-; ne treba stati samo na pretraživanju sk.wp-a!), no mnogo češće nalazim národ i národný u slučajevima koji (danas) odgovaraju nacija i nacionalni u srpskohrvatskome, a da ľud i ľudový (danas) odgovaraju riječima narod i narodni. Naravno, narod i narodni preklapaju se s nacija i nacionalni u srpskohrvatskome, a i sam gore navodiš primjere za to. Letimičnim pogledom slovačkih izvora vidim da ni u slovačkome nisu jasno razgraničena značenja (usp. sk:národ), no da postoji težnja da se to razgraniči kao i u srpskohrvatskom s narod (i narodni) prema nacija (i nacionalni). No, ponavljam, ne znam slovački da bih mogao presjeći i reći što je što, no kada vidim da je Federalna skupština ČSSR-a bila bikameralna, ne znam kako bih drukčije shvatio Snemovňa ľudu i Snemovňa národov osim kao Dom naroda i Dom nacija.

Nekoliko napomena uz ostatak gornje replike. »Narodni preporodi« su nazivi za nacionalne pokrete, tj. pokrete za izgradnju nacija. »Narodna skupština Slovačke« je prijevod prilagođen (adaptiran) srpskom (srbijanskom, kako komu drago) pravnom sistemu i ne bih to uzimao kao argument ni za što. To je kao da britanske counties prevodimo kao županije, prema hrvatskom administrativnom pandanu. UN s ovim svakako ima terminološke veze, no to bi trebalo promatrati u okviru problematike UN-a i svega u vezi s tim.

Nemam problema s time da se članak premjesti na Narodno vijeće..., ali bih radije htio da se prije toga prouči historija (čeho)slovačkih reprezentativnih tijela da se ne zavuku negdje ľud i ľudový (u podtijelima) i onda izazove kaos pri prevođenju. Da sve bude još zanimljivije, ima serbokroatofonskih politologa koji upotrebljavaju narod i puk za nation i people (engl.) odnosno národ i ľud, ako ćemo komparirati sa slovačkim. Svakako nimalo lak i zahvalan posao. :/ --Conquistador (razgovor) 19:52, 11. januara 2018. (CET)

MirkoS18, iako stvar nismo posve raščistili i nadajmo se da nas ne dočeka negdje iza ugla opreka národ(ný) i ľud(ový), jer ćemo se naći u nevolji, slobodno prebaci na Narodno vijeće... Ne znam samo bi li bolje bilo ... Slovačke Republike (prema Slovenská republika) ili ... Republike Slovačke. Nekako mi se čini da bi srpskohrvatski to bilo Narodno vijeće Republike Slovačke. U svakom slučaju, pokušaj barem urediti stil članka jer ovo sada teško da bi pronašao u djelu koje naslovom pretendira na enciklopediju. :/

Dakle:

Narodno vijeće Republike Slovačke (slovački Národná rada Slovenskej republiky), najviši predstavnički i zakonodavni organ u Slovačkoj. Jednodomni je parlament sastavljen od 150 poslanika koji se biraju izravno po proporcionalnom sistemu sa stranačkih lista. Poslanici imaju mandat od 4 godine. Historijski je proizišlo iz Slovačkog narodnog vijeća, koje je ustanovljeno u decembru 1943. u Bratislavi kao političko predstavništvo sudionika antifašističke borbe na području Slovačke za II. svjetskoga rata. Raspadom ČSSR-a i osamostaljenjem Slovačke, 1. X. 1992. preimenovano je u Narodno vijeće. Zasjeda u zgradi na Trgu Alexandera Dubčeka u Bratislavi. Itd. itd.

Ukratko, sadašnje podatke u članku valja provjeriti i adekvatno izložiti. :) --Conquistador (razgovor) 06:17, 12. januara 2018. (CEST)