Razgovor:Atlantida

Ovo je stranica za razgovor za raspravu o poboljšanjima na članku Atlantida.

Ovo nije forum za opću raspravu o temi članka. Pisanje kojemu ovdje nije mjesto može biti premješteno ili uklonjeno. Postavite novi tekst pod stari tekst. Kliknite ovdje kako biste započeli novu temu. Potpišite i datirajte svoje komentare dodajući četiri tilde (~~~~). Novi ste na Wikipediji? Dobrodošli! Pročitajte naš uvodni tečaj. Budite pristojni Pretpostavite najbolju namjeru Bez osobnih napada Pružajte dobrodošlicu Rad na člancima Šta Wikipedija nije Neutralni stav Provjerljivost Biografije živih ličnosti

Atlantida na Dunavu

Prihvatimo li mogućnost istovremenog postojanja u istoj prostornoj ravni materijalnog izraza niza metafora zvanih Atlantida, podrazumevajući čak i raznovrsnost istoimenih božanskih sila, ne samo kao beskonačan broj ponavljajućih sukcesivnih svetova, već i kao određeni broj svetova dovoljno moćnih da paralelno postoje u bilo kom momentu, priuštićemo sebi sliku o pripadnosti svakoga od nas velikom mitskom miljeu čiji su zajednički imenitelj zagonetke nošene sećanjem na izgubljeni kontinent ili identitet.

Jedno od mesta koje svojom prošlošću, verovanjimma, ali i ostacima antičkih kultura Grčke, Irana, može biti prepoznato kao Atlantida je regija u srednjem Podunavlju- Gvozdena vrata ili Đerdap sa zaleđem. Antički kanali imaju svoj odraz u vodenim artefaktnim- ispustima kod mesta Sip na desnoj obali Dunava, u neposrednoj blizini današnje hidroelektrane Đerdap. Tu je početkom I veka n.e. veliki arhitekt Apolodor Sirijski, poređen često sa Leonardom da Vinčijem, finalizovao izgradnju ili konzervaciju još starijih plovidbenih kanala. Herkulovi stubovi opredmećeni su u ostacima mosta obnovljenog pod imenom Trajanov 103.godine, 10 kilometara nizvodno od kanala. Simbol izgubljenog kontinenta-Kukasti krst-svastika pronađen je( kako svedoči Dragoslav Srejović to je pod kuće br.37 iz 5150.g.p.n.e.) u osnovi jedne od građevina na Lepenskom Viru, a ima ga i u okruženju lokaliteta Trajanovog mosta. Na kraju, priče o potopu do nas su doprle posredstvom skaske o narodu koji je razdvojivši Karpate ispustio Panonsko -Belo more da istekne u Crno more kroz pukotine u Đerdapu. Izvor: Ranko Jakovljević, Gvozdena vrata Atlantide, Beograd 2005.