Rasjed San Andreas
35°07′N 119°39′W / 35.117°N 119.650°W

San Andreas je rasjed koji se pruža Kalifornijom.
Oko 100 km od Los Angelesa nalazi se Ilača. Na prvi pogled djeluje kao običan gradić Sjeverne Amerike. Kad se bolje pogleda vidi se da ulične svjetiljke ne stoje u ravnoj crti. Neke ulice odjednom čine luk, isto kao da su ih neke tajne sile povukle u suprotnom pravcu. Ovi neobični pomaci su rezultat snažnih pomaka u zemlji.
Pod rasjedom znanstvenici smatraju duboku pukotinu unutar zemljine kore, uz koju su se sudarali ili se još uvijek sudaraju kameni blokovi. Ta pukotina se pruža od jugozapada prema sjeveroistoku kroz Kaliforniju usporedo s obalom Pacifika. Predstavlja granicu između ploča zemljine kore. Njena dužina je veća od 1000 km. Kamene blokove pokreću lagana strujanja u zemljinom plaštu.
Na drugim područjima Zemlje uz rasjede javljaju se uzvišenja i udubljenja, npr. rasjed u području gornje Rajne. U području San Andreasa radi se o vodoravnom pomicanju, a to objašnjava mnogo potresa, koji se tu javljaju. Oni dokazuju da Zemljina kora u ovom području stoji pod velikom mehaničkom napetošću. Napetost nastaje kad se ova pomicanja na površini ne odvijaju bez poteškoća.
Duž rasjeda postoji više zona u kojima se litosferne ploče sudaraju kratkim pomicanjima uz slabije potrese i zone u kojima se ploče čvrsto ukliješte . To može trajati duže od 10 godina čak i stoljećima. Da bi svladale otpor ploče jakim pomicanjima zauzimaju nove položaje. Zemljotresi, koji prate ova pomicanja izazivaju velika razaranja jer epicentri nisu duboko u zemljinoj kori. Mogu biti različitog intenziteta. Godine 1994. potres je pogodio Los Angeles, a u listopadu 1989. San Francisco.
Rasjed San Andreas je granični spoj dvije zemljine ploče sjevernoameričke i pacifičke. Pacifička ploča nošena je prema sjeverozapadu, a sjevernoamerička prema jugoistoku. Mehaničke napetosti unutar zemljine kore nastaju trenjem litosfernh ploča. Ova napetost prazni se potresima, koji mogu biti različitog intenziteta. Ako se usporede s drugim katastrofalnim potresima u svijetu (potres u rujnu 1923. u Tokiju odnio je 100 000 života), a u San Franciscu bio je manji (oko 450, ali je srušeno 28.000 kuća).
Svi veći rasjedi u svijetu se danonoćno nadgledaju. Mjerenja se veoma preciznim i osjetljivim instrumentima. U polupustinjama, kao što je ravnica Carrizo (oko 160 km, sjeverno od Los Angelesa) u tlu se može prepoznati rasjed San Andreas. Kao uska skoro ravna brazda, rasjed prolazi kroz predio. Doline i planine su vodoravnim pomicanjem jasno pomaknute jadna prema drugoj. Gradnja u zonama ovakvih rasjeda predstavlja veliki izazov. Na opterećenja posebno su otporni rešetkasti tornjevi, građeni u obliku piramide. Prema tom uzoru sagrađena je zgrada Transamerica Piramid u San Francisku visoka 160 m.
- The Parkfield Experiment Arhivirano 2004-09-22 na Wayback Machine-u
- San Andreas Fault Observatory at Depth Arhivirano 2004-04-01 na Wayback Machine-u
- Southern California Earthquake Data Center: San Andreas Fault Arhivirano 2007-05-18 na Wayback Machine-u
- USGS: The San Andreas Fault
- Scripps Institution of Oceanography (University of California, San Diego) study indicating that an earthquake of magnitude 7.0 or greater is "overdue." Arhivirano 2007-03-02 na Wayback Machine-u
- Source for the Carrizo Plain images (USGS) Arhivirano 2007-06-15 na Wayback Machine-u
- Latest Earthquakes (USGS)
- The Day California Cracks at BusinessWeek online (09/19/05)
- Google Maps Satellite View on Geology.com