Prijeđi na sadržaj

Radnička fronta

Izvor: Wikipedija
Radnička fronta
{{{logo_opis}}}
Predsjednik Kolektivno predsjedništvo
Osnovana 9. svibnja 2014.
Država djelovanja Hrvatska
Ideologija demokratski socijalizam
eko-socijalizam
socijalistički feminizam
neposredna demokracija
antifašizam
antimilitarizam
Politička pozicija ljevicaradikalna ljevica
Nacionalna afilijacija Zeleno-lijeva koalicija (2017–2020)
Europska afilijacija Partija europske ljevice
Gradska skupština Grada Zagreba
1 / 51
Gradsko vijeće Grada Požege
1 / 21
Hrvatski sabor
1 / 151
Evropski parlament
0 / 11
Službene boje Crvena
Službena stranica

Radnička fronta (RF) je demokratsko socijalistička i progresivna politička stranka[1] osnovana 20. ožujka 2015. u Zagrebu,[2] a formirana u svibnju 2014. kao politička inicijativa radnikâ, aktivistâ, sindikalistâ, nezaposlenih i studenata u Hrvatskoj.[3] Pokušava izgraditi široku antikapitalističku frontu posvećenu korjenitoj promjeni političkih i ekonomskih odnosa u korist svih potlačenih i onih koji žive od svojega rada.[4]

Cilj joj je stvoriti široku progresivnu platformu koristeći aktivnosti političke stranke, direktne akcije na radnim mjestima te političkim aktivizmom generalno. U središtu misije nalazi se pružanje koherentne kritike kapitalističkog sistema, te u suradnji s drugim progresivnim grupacijama, protiv njega strateški i direktno djelovati.[5]

Plakat Radničke fronte za hrvatske parlamentarne izbore 2015.

Nakon objave intervjua[6] s troje članova RF-a u Indexu 3. prosinca 2014., RF se počinje značajnije medijski eksponirati. Na primjer, već 9. prosinca 2014., pojavljuje se kao jedna od tema u emisiji Piramida na Hrvatskoj radioteleviziji[7], da bi ubrzo nakon toga RF bio tema i u emisiji Peti dan[8]. U emisiji Nedjeljom u dva, hrvatski povjesničar Dragan Markovina nazvao je Radničku frontu jedinom lijevom opcijom u Hrvatskoj, za razliku od SDP-a, koji se voli prikazivati kao ljevica, a koji je po Markovininom mišljenu izgubio sav doticaj s lijevim idejama i prešao u politički centar.[9][10] Pojava Radničke fronte ocijenjena je kao osvježenje na hrvatskoj političkoj sceni te kao stvaranje ljevice koja na toj sceni do tad praktički nije ni postojala.[9][11] Uz medijsko eksponiranje na državnoj televiziji, uslijedili su i članci u novinama Novi list[11] i Slobodna Dalmacija[12], intervju s članom Radničke fronte u Novostima[13] te na portalu Lupiga.[14]

Na izborima za Sabor 2015. stranka je izašla na izbore u I., VI. i VIII. izbornoj jednici[15], no nije prošla izborni prag ni u jednoj. Početkom 2016, Radnička fronta je na Markovu trgu organizirala Veliki prosvjed "Izdajnika" na kojem se okupilo preko tisuću prosvjednika, tražena je ostavka cjelokupne Vlade a jasno se aludiralo i na ekstremni nacionalizam i anti-antifašizam.[16] Na jednom od transparenata organizatora prosvjeda je pisalo: 'IZDAJA je kad handžar divizija vodi kulturu' aludirajući na ministra kulture Zlatka Hasanbegovića.[17]

Izvori

[uredi | uredi kod]
  1. „Radnička fronta i službeno registrirana kao politička stranka”. 20. ožujka 2015. 
  2. „Osnovana inicijativa za stvaranje radničke partije”. 11. svibnja 2014. Arhivirano iz originala na datum 2020-09-30. Pristupljeno 2014-12-07. 
  3. „Osnovana inicijativa za stvaranje radničke partije”. Arhivirano iz originala na datum 2020-09-30. Pristupljeno 2014-12-07. 
  4. „O Radničkoj fronti”. Arhivirano iz originala na datum 2020-06-28. Pristupljeno 2015-10-28. 
  5. „The left is rising again in Croatia: an interview with Demian Vokši” (engleski). Arhivirano iz originala na datum 2014-12-06. Pristupljeno 2014-12-07. 
  6. „Osnovana Radnička fronta: "Ako treba, spremni smo i za revoluciju"”. Index.hr. 3. prosinca 2014. 
  7. „Piramida, 9.12.2014.”. HRT. 9. prosinca 2014. Arhivirano iz originala na datum 2015-09-24. Pristupljeno 2014-12-22. 
  8. „Peti dan, 12.12.2014.”. HRT. 12. prosinca 2014. Arhivirano iz originala na datum 2015-09-24. Pristupljeno 2014-12-22. 
  9. 9,0 9,1 „Nedjeljom u 2: Dragan Markovina, 14.12.2014.”. HRT. 14. prosinca 2014. Arhivirano iz originala na datum 2014-12-21. Pristupljeno 2014-12-22. 
  10. „Markovina: U Tuđmanovom naslijeđu nema ničeg pozitivnog”. Index.hr. 14. prosinca 2014. 
  11. 11,0 11,1 Darko Pajić (6. prosinca 2014). „Radnička fronta – tko konta, konta”. Novi list. Arhivirano iz originala na datum 2017-11-08. Pristupljeno 2014-12-22. 
  12. Damir Pilić (6. prosinca 2014). „SYRIZA, Podemos, Radnička fronta”. Slobodna Dalmacija. 
  13. „Da, mi želimo ukinuti kapitalizam”. Novosti. 13. prosinca 2014. 
  14. „ĐONOM PO RADNIČKOJ FRONTI: Vi niste radnici, vi ste uhljebi, jugonostalgičari i politički padobranci”. Lupiga. 12. prosinca 2014.. 
  15. „Archive copy”. Arhivirano iz originala na datum 2016-01-04. Pristupljeno 2017-05-06. 
  16. Lupiga, 'IZDAJICE' TRAŽILE OSTAVKU VLADE: Prosvjed koji se nije samo 'lajkao' na Facebooku,1.2.2016.
  17. Lupiga, NA OPTUŽBE ZA ISLAMOBOFIJU: Radnička fronta odgovara Željki Markić – ovo je 'providan, opasan spin', 3.2.2106.

Vanjske veze

[uredi | uredi kod]