Prijeđi na sadržaj

Radenković (Sremska Mitrovica)

Izvor: Wikipedija
Radenković


Spomen-ploča u središtu sela

Osnovni podaci
Država  Srbija
Pokrajina Vojvodina
Upravni okrug Sremski
Opština Sremska Mitrovica
Stanovništvo
Stanovništvo (2022) Decrease 946
Gustina stanovništva 71 st./km²
Geografija
Koordinate 44°55′17″N 19°29′22″E / 44.921333°N 19.489333°E / 44.921333; 19.489333
Nadmorska visina 79 m
Površina 15,2 km²
Radenković na karti Srbije
Radenković
Radenković
Radenković na karti Srbije
Ostali podaci
Pozivni broj 022
Registarska oznaka SM


Koordinate: 44° 55′ 17" SGŠ, 19° 29′ 22" IGD

Radenković je staro naselje u severnoj Mačvi, pripada opštini Sremska Mitrovica, u kome živi 1.150 duša u 250 kuća.Na mestu današnjeg sela ima ostataka iz praistorije. Sadašnji žitelji Radenkovića su potomci, uglavnom doseljenih ljudi u periodu od Prvog srpskog ustanka do kraja 19. veka.

Iz Radenkovića je narod koji je živeo do 1791. godine, odseljen u Kubanjsku oblast (Rusija) kod Azovskog mora, kao što je i većina starih Mačvana otišla ispred turske najezde posle rata sa Austrougarskom, na čijoj su strani bili meštani Radenkovića. Tokom 19. veka u Obrenovićevskoj Srbiji u Radenkoviću je stalno rastao broj žitelja. U prvoj polovini 19. veka bilo je oko 200 duša. Popisom kneza Mihajila iz 1863. godine Radenkovaca je tri puta više, a početkom 20. veka, tačnije 1910. godine u selu je popisano 999 žitelja. Radenković je imao uoči Drugog svetskog rata oko 1300 stanovinka. U četiri razreda osnovne škole bilo je 140 đaka. Od tada broj žitelja je stalno opadao sve do poslednjeg popisa 2002. godine kada se beleži blagi rast.

U Radenkoviću je rođen prof. dr Mladen Berić,načelnik Državne statistike Kraljevine Jugoslavije i prvi Srbin koji je doktorirao matematiku na Beogradskom univerzitetu 1912. godine. Dr Berić je bio stipendista Kraljevine Srbije u Parizu na Sorboni kao najbolji đak Šabačle gimnazije. Državni stipendista je bio i dr Milić Vićentić, biolog, pod čijim je nadzorom, a i zaslugom pošumljen Zlatibor. Sinovi dr Vićentića Raša i Ninoslav su bili košarkaši Crvene zvezde, ugledni profesori i privrednici. Iz Radenkovića u Skupštini Srbije, za vreme kralja Milana i kralja Aleksandra Obrenovića, bili su dva narodna poslanika iz Vićentića, Stevan i Ranko i Sava Janković,trgovac marveni. Zaslugom Save i njegove žene Ljubice,Radenković je 1926. godine dobio prvo javno seosko kupatilo u Srbiji, sa domom zdravlja i zubnom ambulantom, koje je bilo u funkciji 40 godina. Seljaci u Radenkoviću organizovano proizvode povrće 170 godine i po tome su prvi i dugo bili jedini u Mačvi.

Iz Radenkovića je poreklom svetski slavni fotoreporter iz Prvog svetskog rata Rista Marjanović.

Demografija

[uredi | uredi kod]

U naselju Radenković živi 825 punoletnih stanovnika, a prosečna starost stanovništva iznosi 39,0 godina (39,0 kod muškaraca i 39,0 kod žena). U naselju ima 295 domaćinstava, a prosečan broj članova po domaćinstvu je 3,68.

Ovo naselje je velikim delom naseljeno Srbima (prema popisu iz 2002. godine), a u poslednja tri popisa, primećen je porast u broju stanovnika.

Grafik promene broja stanovnika tokom 20. veka
Demografija
Godina Stanovnika
1948. 1134 [1]
1953. 1169
1961. 1161
1971. 1105
1981. 1040
1991. 1076 1069
2002. 1113 1086
Etnički sastav prema popisu iz 2002.
Srbi
  
1031 94.93%
Romi
  
48 4.41%
Hrvati
  
1 0.09%
Jugosloveni
  
1 0.09%
nepoznato
  
5 0.46%


Reference

[uredi | uredi kod]
  1. Knjiga 9, Stanovništvo, uporedni pregled broja stanovnika 1948, 1953, 1961, 1971, 1981, 1991, 2002, podaci po naseljima, Republički zavod za statistiku, Beograd, maj 2004, ISBN 86-84433-14-9
  2. Knjiga 2, Stanovništvo, pol i starost, podaci po naseljima, Republički zavod za statistiku, Beograd, februar 2003, ISBN 86-84433-01-7

Spoljašnje veze

[uredi | uredi kod]