Ráckeve

Izvor: Wikipedija
(Preusmjereno sa stranice Racki Kovin)
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretragu
Ráckeve
Vijećnica
Vijećnica
Vijećnica
Zastava
Zastava
Grb
Grb
Koordinate: 47°09′N 18°56′E / 47.150°N 18.933°E / 47.150; 18.933
Država  Mađarska
Županija Pest
Vlast
 - gradonačelnik Szadai József
Površina
 - Urbano područje 64.09 km²[1]
Stanovništvo (2015.)
 - Urbano područje 9,960[1]
 - Urbana gustoća 155.4 stan./km²[1]
Vremenska zona UTC+1 (UTC+2)
Poštanski broj 2300
Pozivni broj 024
Službene stranice
www.rackeve
Karta
Ráckeve na mapi Hungary
Ráckeve
Ráckeve

Ráckeve (Rackeve; srpskohrvatski: Racki Kovin ili Srpski Kovin, njemački: Rautzenmarkt) je grad u sredini Mađarske od 9,960 stanovnika.[1], koji administrativno podpada pod Županiju Pest.

Geografske karakteristike[uredi | uredi kod]

Ráckeve leži na dunavskom otoku Csepel, udaljen oko 40 km južno od centra Budimpešte.

Historija[uredi | uredi kod]

Za srednjeg vijeka tu je postojalo naselje pod imenom Ábrahámtelke i samostan koji je prvi put dokumentiran 1212.

U 15. vijeku doselilo se puno srpskih izbjeglica koji su bježali pred Osmanlijama pa je naselje nazvano - Mali Kovin (mađarski: Kiskeve, kis = mali + keve = Kovin) da se razlikuje od južnog Kovina iz kog su izbjegli.

Početkom 16. vijeka mjesto se razvilo u značajno trgovište, ali je 1541. palo pod osmansku vlast. Nakon njihova protjerivanja krajem 17. vijeka, mjesto je kao i čitav otok Csepel postao feud Eugena Savojskog koji je upravo u njemu izgradio svoj barokni dvorac po projektu Johanna Lukasa von Hildebrandta.

Tokom 18. vijeka u naselje se doselilo dosta njemačkih kolonista, ali se i nadalje zvalo Kovin - odnosno sve više Ráckeve (Srpski Kovin), jer je rác značio Rašanin - Srbin.

Ráckeve se naročito uvećao od kraja 19. vijeka, tokom 1970-ih počelo se graditi puno turističkih objekata, status grada dobio je 1984.

Znamenitosti[uredi | uredi kod]

Ráckeve je poznat po manastiru (ukinut 1777.) i po pravoslavnoj crkvi iz 15. vijeka, koja je ostala jedina srpska crkva izgrađena u gotičkom stilu.

Pored tog atrakcije su i već spomenti dvorac Eugena Savojskog - Savoyai-kastély podignut između 1702.- 50., kao i protestantska i rimokatolička crkva.

Pobratimski gradovi[uredi | uredi kod]

Izvori[uredi | uredi kod]

  1. 1,0 1,1 1,2 1,3 „Hungary: Pest” (engleski). City population. Pristupljeno 14. 05. 2016. 

Vanjske veze[uredi | uredi kod]