Puy-de-Dôme (planina)

Iz Wikipedije, slobodne enciklopedije
Idi na navigaciju Idi na pretragu
Puy de Dôme - 136.jpg

Puy-de-Dôme je cumulo-kupola (tholoidni) vulkan, jedan od najmlađih vulkana u Chaîne des Puys regiji Centralnog masiva u južnoj centralnoj Francuskoj. Zanimljivost vezana uz taj vulkan jest da se nalazi daleko od bilo koje tektonske ploče. Nalazi se 10 km od Clermont-Ferranda. Po vulkanu je nazvan departman Puy-de-Dôme. Najnovija erupcija dogodila se oko 5760. pne.

Historija[uredi - уреди | uredi izvor]

Merkurov hram

U prekršćanskoj Evropi Puy-de-Dôme je služio kao okupljalište za duhovne svečanosti. Na vrhu su sagrađeni hramovi, uključujući galorimski hram posvećen bogu Merkuru, otkriven 1873.

Godine 1648. je Florin Périer, na nagovor Blaisea Pascala, dokazao Toricellijevu teoriju prema kojoj su barometarska očitavanja uzrokovana težinom zraka. To je učinio mjerivši visinu stupca žive na tri različite visine Puy-de-Dôme.

Godine 1875. na vrhu je sagrađena fizička laboratorija. Od 1956. se tamo nalazi i antena TDF (Télédiffusion de France).

U posljednja vremena, Puy-de-Dôme je često služio kao cilj etape Tour de Francea. Tamo je godine 1964. Poulidor vodio borbu s Jacquesom Anqueutilom. Na vrhu je godine 1975. Eddy Merckx bio udaren u stomak od gledatelja.

Međutim, cesta je za bickliste otvorena samo u točno određena vremena (kada je zabranjeno korištenje drugih vozila). Godine 2006. se od 1.5. do 30.9. moglo voziti srijedom i nedjeljom od 7 do 9 sati ujutro.

Vanjske veze[uredi - уреди | uredi izvor]