Prostata

Iz Wikipedije, slobodne enciklopedije
Prikaz prostate i susjednih organa

Prostata (grč. prostátēs) ili predstojna žlijezda, je muška spolna žlijezda koja se nalazi između mokraćnog mjehura i ravnog crijeva (lat. rectum), a okružuje mokraćnu cijev koja provodi mokraću iz mjehura kroz penis.

Građa[uredi - уреди | uredi izvor]

Oblikom podsijeća na kesten. Sastoji se od glatkih mišićnih stanica i žlijezdanog epitelnog tkiva, okruženog gustom fibroznom kapsulom. Žlijezdano tkivo proizvodi mliječnu tekućinu, sjemenu plazmu.

U njoj se nalaze mnoge aktivne tvari koje čija je svrha da štite spermije, održavajući ih pokretnima i omogućuje im preživljavanje.

Pri rođenju, prostata je velika otprilike kao zrno graha. Raste lagano do puberteta, kada se naglo poveća, postižući svoju normalnu veličinu i oblik. Normalna prostata odraslog muškarca teži oko 20 grama, a promjera je tri i pol centimetra. Tu veličinu zadržava do sredine četrdesetih godina života, kada se ponovno počne povećavati zbog umnožavanja stanica, koje se naziva adenom, benigna hiperplazija ili doborćudno povećanje prostate.

Dijagnostičke metode kod bolesti i poremećaja prostate[uredi - уреди | uredi izvor]

Bolesti i poremećaji prostate[uredi - уреди | uredi izvor]

Benigna hiperplazija prostate[uredi - уреди | uredi izvor]

Benigna hiperplazija prostate, odnosno dobroćudno povećanje prostate ne nosi povećan rizik od raka prostate. Razlog je što se razvijaju na različitim mjestima u prostati, dobroćudno povećanje u unutrašnjosti, a rak na vanjskom dijelu žlijezde.

Prostatitis[uredi - уреди | uredi izvor]

  • Akutni prostatitis
  • Kronični bakterijski prostatitis
  • Nebakterijski prostatitis

Prostatodinija[uredi - уреди | uredi izvor]

Hiperemija[uredi - уреди | uredi izvor]

Hiperemija se može razviti učestalim spolnim odnosima (npr. dva spolna odnosa dnevno tijekom više godina), jer nije osiguran potreban odmor krvnim žilama i mišićima što sudjeluju u snošaju, zbog čega ne mogu uspostaviti prijašnji tonus. Premorene krvne žile i mišići ne mogu izbaciti svu krv i sav sekret, pa dio zaostaje u prostati i čitavom spolnom sustavu. Na mjestima gdje su krv i izlučine zaostale, s vremenom se razvija aseptična upala koja stalno podražuje osjetne živčane završetke, da bi na kraju razorila i sama osjetna tjelešca, zbog čega se potpuno prekinu spolni refleksi, a živčana središta počnu bolesno reagirati. Te promjene vode nakon nekog vremena ubrzanoj, pa i prijevremenoj ejakulaciji, a zatim i izostanku erekcije.

Rak prostate[uredi - уреди | uredi izvor]

Glavni članak: Rak prostate

Rak prostate je najčešća zloćudna bolest kod muškaraca.

Liječenje bolesti i poremećaja prostate[uredi - уреди | uredi izvor]

  • Lijekovi
    • Alfa-blokatori
    • Antiandrogeni
  • Operativni zahvati

Vanjske veze[uredi - уреди | uredi izvor]