Prokletstvo ratnika, osveta Crnih udovica

Iz Wikipedije, slobodne enciklopedije
Idi na navigaciju Idi na pretragu
Prokletstvo ratnika, osveta Crnih udovica
Posavec-Prokletstvo-ratnika-m.jpg
Autor(i) Ana-Marija Posavec
Ilustrator Klara Matić Benčik (slika na naslovnici)
Država Hrvatska
Jezik hrvatski jezik
Žanr(ovi) fantastika
Izdavač Kulturni centar Kalliopa, Našice
Datum izdanja 2007.
Stranica 215
ISBN 978-953-7535-01-8 (CROLIB)

Prokletstvo ratnika, osveta Crnih udovica[1], fantastični roman Ana-Marije Posavec (UDK: 821.163.42-31), koji je izdao Kulturni centar Kalliopa iz Našica 2007. godine. Urednica knjige je Katarina Kolarić-Jerković. U trenutku objavljivanja autorica je bila učenica 4. razreda Gimnazije Beli Manastir.

Prema riječima recenzentice Ljiljane Tadić, u mreži radnje i likova ovog romana nalaze se ulovljene ljudske sudbine na razmeđu tradicije (koja se mora ispoštovati) i osjećanja (protiv kojih se ne može boriti), nemilosrdnost pred majčinskom ljubavlju, robovanje ponosu, splet životnih okolnosti.

Belchery, vladarica plemena Crnih udovica, rodila je kćer "crne kose i crvenih očiju", kojoj je nadjenula ime Myka i za koju je naslutila da će biti ratnica. Saris, kraljica Kraljevstva Stijena, žena kralja Lynxa Caracala Drakona, rodila je pak sina Sygnera, kojega su bogovi prokleli onoga dana kad se rodio. Kraljevstvo je u sukobu s plemenima, tako da će se u sukobu naći Myka i Sygner.

Ovaj je roman priča o prijateljstvu (Sygner i Aron), priča o tajnama u kraljevstvu (kralj Lynx), o ljubomori, ljubavi i strasti, mržnji, osveti i oproštaju... Skoro da nema teme koju autorica nije dotakla u ovom romanu: slijepa ljubav Nathanelova prema Myki, koji je dao život za nju ne tražeći ništa zauzvrat, njezin ponos, ratnički nagon i strah od samoće, odluke bogova, njihove sjene koje slijede likove, ponos ratnika koji udara i protiv vlastitog brata, hladni i skoro okamenjeni likovi u kojima kao da su vjetrovi zbrisali tragove emocija, likovi jakih karaktera koji nemaju kad žaliti i tugovati dok ne dođu do cilja. Plakati se ne smije jer to "nije ratnički". Iako su likovi svjesni da je rat nehuman, prema ciljevima idu radikalno.

Susret dviju žena, Myke i Saris, dviju jakih žena, koje se čak i šutnjom razumiju, probija ledeni stijeg emocija koje se ne mogu kontrolirati i vodi prema finalu romana. Između Sygnera i Myke, iako su ljuti protivnici, razbukta se strast koja sruši sve predrasude, strast jača od čvrsto donesenih stavova.

Nastavak romana[uredi - уреди | uredi izvor]

Godine 2009. autorica je objavila i nastavak romana pod nazivom Prokletstvo ratnika, otkupljenje grijeha prošlosti.

Napomene[uredi - уреди | uredi izvor]

  1. U Skupnom katalogu hrvatskih knjižnica puni naslov romana zapisan je ovako: Prokletstvo ratnika : osveta crnih udovica : roman : (u čast svih zaboravljenih Kraljevstava)

Izvori[uredi - уреди | uredi izvor]

  • Ljiljana Tadić: "Žrtve isprepletene sudbine", pogovor ovom romanu (str. 207-209)