Prirodoslovni muzej Dubrovnik
 | |
| Osnovan | 1872. |
| Lokacija | Dubrovnik, Hrvatska |
| Ravnatelj | Jadranka Sulić Šprem |
| Kustos | Ana Kuzman |
| Web | Prirodoslovni muzej u Dubrovniku |
Prirodoslovni muzej u Dubrovniku smješten je unutar gradskih zidina, u Androvićevoj ulici.[1] Sadrži deset zbirki: mekušaca, minerala i ruda, morskih algi, okamina, ptica, rakova, raznih morskih životinja, riba, sisavaca te vodozemaca i gmazova. Muzej je od 1. lipnja do 31. listopada otvoren od ponedjeljka do subote od 10 h do 18 h. U drugom dobu godine otvoren je od ponedjeljka do petka od 10 h do 17 h, a subotom od 10 h do 14 h.
Povijest[uredi | uredi kod]
Počeci prirodoslovne muzejske djelatnosti u Dubrovniku nadnjevaju u 1872. godinu, kada je osnovan Domorodni muzej (Museo patrio).[2] Uz zbirku Trgovačko-obrtničke komore, njegov je temelj bila privatna prirodoslovna zbirka Antuna Dropca, čiji se spomenik nalazi na ulazu u današnji muzej. Muzejski fundus je u prvoj polovici 20. stoljeća upotpunio Baldo Kosić zbirkama faune dubrovačkoga kraja. Muzej je više puta mijenjao lokacije, a zbirke su zadnji put preseljene 2003. godine kada su iz Zagreba vraćene u Dubrovnik. Početkom 2009. godine Muzej je svoja vrata ponovno otvorio, u prostorima Androvićeve palače u staroj gradskoj jezgri.[3]
Na samom ulazu uz Dropčev spomenik nalaze se izložene dvije kosti plavetnog kita, najveće životinje koja je ikada živjela. Na prvome katu u sklopu privremenog postava izložene su osobito vrijedne prirodnine poput Venerine košarice, vidre, sredozemne medvjedice (primjerak ulovljen u Moluntu 1955. godine), rijetkih ptica nađenih samo na dubrovačkom području te goleme morske kornjače sedmopruge usminjače, koja je ulovljena 1894. godine i prvi je zabilježeni primjerak te vrste u Jadranskom moru. Također na prvom katu je postavljena povijesno-prirodoslovna izložba „Tko su lesepsijski migranti?“ koja prikazuje povijest prokopavanja Sueskog kanala, doprinos Hrvata u njegovoj izgradnji i riblje vrste lesepsijkih migranata do sada zabilježenih u Jadranskom moru. Posebno vrijednim mogu se smatrati i lubanja vodenkonja, donja desna vilica spiljskog medvjeda te preparirana jedroglavka (veoma rijetka životinja u Jadranu).
Na drugome katu postavljena je izložba „Ribe dubrovačkog kraja“ posvećena prirodoslovcima i preparatorima koji su od osnivanja muzeja sudjelovali u prikupljanju ihtiološke zbirke. Prvi popis vrsta riba na dubrovačkom području objavio je profesor Baldo Kosić 1903. godine. Na izložbi je predstavljeno oko 70 vrsta riba koje su zastupljene u dubrovačkom akvatoriju. Osim muzejskih preparata iz stare zbirke predstavljeni su i noviji preparati.
U muzeju se često organizira edukativni program.[4][5]
Galerija[uredi | uredi kod]
-
Spomenik Antunu Dropcu -
Kosti plavetnog kita -
Vodenkonjeva lubanja -
Donja desna vilica spiljskog medvjeda -
Preparirane brazilske životinje -
Preparirana sedmopruga usminjača -
Preparirana sredozemna medvjedica -
Rostrumi morskog psa pilana -
Preparirana jedroglavka -
Umjetnički prikaz morske faune
.JPG)
Izvori[uredi | uredi kod]
- ↑ hvm.mdc.hr, "Prirodoslovni muzej Dubrovnik"
- ↑ visit.dubrovnik.hr Arhivirano 2014-03-15 na Wayback Machine-u, "Prirodoslovni muzej Dubrovnik"
- ↑ onecroatia.info, "Prirodoslovni muzej Dubrovnik"
- ↑ www.dubrovnikportal.com[mrtav link], "RADIONICE u Prirodoslovnom muzeju Dubrovnik"
- ↑ dubrovniknet.hr, "Nastava u Prirodoslovnom muzeju Dubrovnik", objavljeno 7. ožujka 2013., pristupljeno 4. siječnja 2014.
