Prirodoslovni muzej Dubrovnik

Iz Wikipedije, slobodne enciklopedije
Prirodoslovni muzej
Dubrovački prirodoslovni muzej.JPG
Izlošci u dubrovačkom prirodoslovnom muzeju
Osnovan 1872.
Lokacija Dubrovnik, Hrvatska
Ravnatelj Jadranka Sulić Šprem
Kustos Ana Kuzman
Web Prirodoslovni muzej u Dubrovniku

Prirodoslovni muzej u Dubrovniku smješten je unutar gradskih zidina, u Androvićevoj ulici.[1] Sadrži deset zbirki: mekušaca, minerala i ruda, morskih algi, okamina, ptica, rakova, raznih morskih životinja, riba, sisavaca te vodozemaca i gmazova. Muzej je od 1. lipnja do 31. listopada otvoren od ponedjeljka do subote od 10 h do 18 h. U drugom dobu godine otvoren je od ponedjeljka do petka od 10 h do 17 h, a subotom od 10 h do 14 h.

Povijest[uredi - уреди | uredi izvor]

Počeci prirodoslovne muzejske djelatnosti u Dubrovniku nadnjevaju u 1872. godinu, kada je osnovan Domorodni muzej (Museo patrio).[2] Uz zbirku Trgovačko-obrtničke komore, njegov je temelj bila privatna prirodoslovna zbirka Antuna Dropca čiji se spomenik nalazi na ulazu u današnji muzej. Muzejski fundus je u prvoj polovici 20. stoljeća upotpunio Baldo Kosić zbirkama faune dubrovačkoga kraja. Muzej je više puta mijenjao lokacije, a zbirke su zadnji put preseljene 2003. godine kada su iz Zagreba vraćene u Dubrovnik. Početkom 2009. godine Muzej je svoja vrata ponovno otvorio, u prostorima Androvićeve palače u staroj gradskoj jezgri.[3]

Na samom ulazu uz Dropčev spomenik nalaze se izložene dvije kosti plavetnog kita, najveće životinje koja je ikada živjela. Na prvome katu u sklopu privremenog postava izložene su osobito vrijedne prirodnine poput Venerine košarice, vidre, sredozemne medvjedice (primjerak ulovljen u Moluntu 1955. godine), rijetkih ptica nađenih samo na dubrovačkom području te goleme morske kornjače sedmopruge usminjače, koja je ulovljena 1894. godine i prvi je zabilježeni primjerak te vrste u Jadranskom moru. Također na prvom katu je postavljena povijesno-prirodoslovna izložba „Tko su lesepsijski migranti?“ koja prikazuje povijest prokopavanja Sueskog kanala, doprinos Hrvata u njegovoj izgradnji i riblje vrste lesepsijkih migranata do sada zabilježenih u Jadranskom moru. Posebno vrijednim mogu se smatrati i lubanja vodenkonja, donja desna vilica spiljskog medvjeda te preparirana jedroglavka (veoma rijetka životinja u Jadranu).

Na drugome katu postavljena je izložba „Ribe dubrovačkog kraja“ posvećena prirodoslovcima i preparatorima koji su od osnivanja muzeja sudjelovali u prikupljanju ihtiološke zbirke. Prvi popis vrsta riba na dubrovačkom području objavio je profesor Baldo Kosić 1903. godine. Na izložbi je predstavljeno oko 70 vrsta riba koje su zastupljene u dubrovačkom akvatoriju. Osim muzejskih preparata iz stare zbirke predstavljeni su i noviji preparati.

U muzeju se često organizira edukativni program.[4][5]

Galerija[uredi - уреди | uredi izvor]

Izvori[uredi - уреди | uredi izvor]

  1. hvm.mdc.hr, "Prirodoslovni muzej Dubrovnik"
  2. visit.dubrovnik.hr, "Prirodoslovni muzej Dubrovnik"
  3. onecroatia.info, "Prirodoslovni muzej Dubrovnik"
  4. www.dubrovnikportal.com, "RADIONICE u Prirodoslovnom muzeju Dubrovnik"
  5. dubrovniknet.hr, "Nastava u Prirodoslovnom muzeju Dubrovnik", objavljeno 7. ožujka 2013., pristupljeno 4. siječnja 2014.