Primordijalni elementi

Iz Wikipedije, slobodne enciklopedije
Idi na navigaciju Idi na pretragu

Primordijalni elementi su elementi koji su u svom sadašnjem obliku nađeni na zemlji, a formirali su se još prije zemljinog nastanka po teoriji Velikog praska. To znači da poluživot zadanih atoma mora biti veći od 1X106 godina. Atomska masa je također važna. Teži atomi trebali bi duži poluživot jer se lakši atomi lakše formiraju pomoću reakcija.[1][2]

Vodik, helij (i helij-3 i helij-4), većina deuterija i neki litij-7 su primjeri ovih elemenata.

Reference[uredi - уреди | uredi kôd]

  1. D.C. Hoffman, F.O. Lawrence, J.L. Mewherter, F.M. Rourke (1971). „Detection of Plutonium-244 in Nature”. Nature 234 (5325): 132–134. Bibcode 1971Natur.234..132H. DOI:10.1038/234132a0. 
  2. S. Maji, S. Lahiri, B. Wierczinski, G. Korschinek (2006). „Separation of samarium and neodymium: a prerequisite for getting signals from nuclear synthesis”. Analyst 131 (12): 1332–1334. Bibcode 2006Ana...131.1332M. DOI:10.1039/b608157f. PMID 17124541.