Priča o Wenamunu

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretragu

Priča o Wenamunu (poznata i kao Wenamunov izvještaj, Wenamunove nezgode ili, neformalno, kao Wenamun) je književni tekst napisan hijeratskim pismom na kasnoegipatskom jeziku. Poznata je jedino na temelju nepotpune kopije otkrivene godine 1890. u al-Hibahu u Egiptu. Tekst je godine 1891. u Kairu otkupio ruski egiptolog Vladimir Goleniščev (Caminos 1977:1). Papirus je danas dio zbirke Puškinovog muzeja lijepe umjestnosti u Moskvi i službeno označen kao Puškinov papirus 120. Hijeratski tekst je prvi put objavljen 1960. godine, a tekst na hijeroglifima od strane Gardinera 1932. godine.

Zaplet[uredi | uredi kod]

Protagonist priče je Wenamun, svećenik boga Amuna u Karnaku. Njega je visoki svećenik Amuna Herihor poslao u feničanski grad Byblos kako bi nabavio drvo (najvjerojatnije cedar) za gradnju novog broda koji će prevoziti kultni prizor Amuna. Nakon što je posjetio Smendesa (Nesbanebded na egipatskom) u Tanisu, Wenamun je došao u luku Dor kojom je vladao tjekerski princ Beder, a tamo je opljačkan. Po dolasku u Byblos, Wenamun je šokiran neprijateljskim dočekom. Kada je konačno dobio audijenciju s lokalnim kraljem Zakar-Baalom, on mu je odbio besplatno dati zatraženu robu, kao što je bio običaj, te je umjesto toga tražio isplatu. Wenamun je morao od Smendesa tražiti robu za zamjenu, što je bilo poniženje koje pkazuje kako je slabila egipatska vlast nad Istočnim Mediteranom. Pošto je godinu dana čekao u Byblosu, Wenamun je pokušao otploviti za Egipat, ali ga je vjetar odbacio na Alashiyu (Cipar), gdje ga skoro ubila svjetina prije nego što ga je pruzela kraljica po imenu Hatbi. U tom je trenutku priča završila.

Važnost[uredi | uredi kod]

Priča o Wenamunu se smatra jednim od najvažnijih tekstova egipatske književnosti, ali i historijskih izvora za period kasnog Novog kraljevstva i Trećeg prijelaznog perioda. Period radnje se obično datira u 1075 - 1073. pne. te opisuje raspad egipatske centralne vlasti, ali i autoriteta koji je Egipat imao prema vazalnim državama.

Reference[uredi | uredi kod]

  • Baines, John R. 1999. "On Wenamun as a Literary Text". In Literatur und Politik im pharaonischen und ptolemäischen Ägypten: Vorträge der Tagung zum Gedenken an Georges Posener 5.–10. September 1996 in Leipzig, edited by Jan Assmann, and Elke Blumenthal. Bibliothèque d'Étude 127. Cairo: Imprimerie de l'Institut français d'archéologie orientale du Caire. 209–233.
  • Caminos, Ricardo Augusto. 1977. A Tale of Woe from a Hieratic Papyrus in the A. S. Pushkin Museum of Fine Arts. Oxford: The Griffith Institute.
  • Egberts, Arno. 1991. "The Chronology of The Report of Wenamun." Journal of Egyptian Archæology 77:57–67.
  • ———. 2001. "Wenamun". In The Oxford Encyclopedia of Ancient Egypt, edited by Donald Bruce Redford. Vol. 3 of 3 vols. Oxford, New York, and Cairo: Oxford University Press and The American University in Cairo Press. 495–496.
  • Gardiner, Alan Henderson. 1932. Late-Egyptian Stories. Bibliotheca aegyptiaca 1. Brussel: Fondation égyptologique reine Élisabeth. Contains the hieroglyphic text of the Story of Wenamun.
  • Goedicke, Hans. 1975. The Report of Wenamun. Baltimore: Johns Hopkins University Press.
  • Helck, Hans Wolfgang. 1986. "Wenamun". In Lexikon der Ägyptologie, edited by Hans Wolfgang Helck and Wolfhart Westendorf. Vol. 6 of 7 vols. Wiesbaden: Otto Harrassowitz. 1215–1217
  • Коростовцев, Михаил Александрович [Korostovcev, Mixail Aleksandrovič]. 1960. Путешествие Ун-Амуна в Библ Египетский иератический папирус №120 Государственного музея изобразительных искусств им. А. С. Пушкина в Москве. [Putešestvie Un-Amuna v Bibl: Egipetskij ieratičeskij papirus No. 120 Gosudarstvennogo muzeja izobrazitel'nyx iskusstv im. A. S. Puškina v Mockva.] Памятники литературы народов востока (Волъшая серия) 4. [Moscow]: Академия Иаук СССР, Институт Востоковедения [Akademija Nauk SSSR, Institut Vostokovedenija].
  • Sass, Benjamin. 2002. "Wenamun and His Levant—1075 BC or 925 BC?" Ägypten und Levante 12:247–255.
  • Scheepers, A. 1992. "Le voyage d'Ounamon: un texte 'littéraire' ou 'non-littéraire'?" In Amosiadès: Mélanges offerts au professeur Claude Vandersleyen par ses anciens étudiants, edited by Claude Obsomer and Ann-Laure Oosthoek. Louvain-la-neuve: [n. p.]. 355–365
  • Schipper, Bernd Ulrich. 2005. Die Erzählung des Wenamun: Ein Literaturwerk im Spannungsfeld von Politik, Geschichte und Religion. Orbis Biblicus et Orientalis 209. Freiburg and Göttingen: Universitätsverlag Freiburg and Vandenhoeck & Ruprecht. ISBN 3-525-53067-6

Websites[uredi | uredi kod]