Prešov
Ovo je glavno značenje pojma Prešov. Za okrug, v. Okrug Prešov. |
Prešov
| |||
---|---|---|---|
Centar Prešova | |||
|
|||
Koordinate: 49°00′N 21°14′E / 49.000°N 21.233°E | |||
Država | Slovačka | ||
Pokrajina | Prešovski | ||
Vlast | |||
- Gradonačelnik | Andrea Turčanová | ||
Površina | |||
- Ukupna | 70,44 km²[1] | ||
Visina | 250 m | ||
Stanovništvo (2023) | |||
- Grad | 82.286[2] | ||
- Gustoća | 1172,78 stan./km²[3] | ||
Vremenska zona | CET (UTC+1) | ||
- Ljeto (DST) | CEST (UTC+2) | ||
Poštanski broj | 080 01 | ||
Pozivni broj | +421 (0)51 | ||
Registarska oznaka | PO | ||
Službene stranice www.presov.sk | |||
Karta | |||
Položaj Prešova na karti Slovačke |
Prešov (mađ: Eperjes, njem: Eperies) je grad u Prešovskom kraju u istočnoj Slovačkoj. Grad je upravno središte Okruga Prešov i Prešovskog kraja.
Zemljopis[uredi | uredi kod]
Prešov leži na nadmorskoj visini od 250 metara i zauzima površinu od 70.4 km² nalazi se na istočnoj Slovačkoj, na sjevernom dijelu Košičke doline, na ušću rijeke Sekčov u Torysu. Susjedni grad Košice udaljene je 34 km južno, od granice sa Poljskom udaljen je 50 km, dok je od glavnog grada Slovačke Bratislave udaljen 410 km.
Povijest[uredi | uredi kod]
Postojanje života na području Prešova zabilježeno je još u paleolitiku. Najstariji otkriveni alati i mamutske kosti su od prije 28.000 godina. Stalno naselje datira iz 8. stoljeća.
Do kraja 11. stoljeća grad je postao dio Ugarske, a Mađari su naselili grad. Prema legendi današnji grad je osnovao 1132. Bela II. Slijepi[4] Prvi pisani zapis o Prešovu datira iz 1247. u dokumentu Bela IV. U 15. stoljeću Prešov je pristupio savezu pet gradova istočne Slovačke (Bardejov, Levoča, Košice, Prešov, i Sabinov).
Godine 1870. izgrađena je željeznica iz Košica do Prešova. Krajem 19. stoljeća, grad uveo struju, telefon, telegraf i kanalizaciju. 1887. požar uništio veliki dio grada. Godine 1918. Prešov je postao dio nove države Čehoslovačke.
Stanovništvo[uredi | uredi kod]
Grad Prešov je 2005. godine imao 91.621 stanovnika. Prema etničkoj pripadnosti najviše je bilo
Prema vjeroispovijesti najviše je rimokatolika 66,8%, ateista 13,6%, grkokatolika 8,9%, a luterana 4,8% i pravoslavaca 1,68%.[5]
Gradovi prijatelji[uredi | uredi kod]
- Prague 10, Češka
- Nyíregyháza, Mađarska
- Keratsini, Grčka
- La Courneuve, Francuska
- Mukacheve, Ukrajina
- Pittsburgh, Pennsylvania, SAD
- Remscheid, Njemačka
- Rishon LeZion, Izrael
Izvori[uredi | uredi kod]
- ↑ Statistical Office of the Slovak Republic (www.statistics.sk). Hustota obyvateľstva - obce. Preuzeto 2024-03-28. Postavke: om7014rr_obc: AREAS_SK, om7014rr_ukaz: Rozloha (Štvorcový meter). Vrijednosti za 2023-06-31/2023-07-01.
- ↑ Statistical Office of the Slovak Republic (www.statistics.sk). Počet obyvateľov podľa pohlavia - obce (ročne). Preuzeto 2024-03-28. Postavke: om7101rr_obc: AREAS_SK.
- ↑ Statistical Office of the Slovak Republic (www.statistics.sk). Hustota obyvateľstva - obce. Preuzeto 2024-03-28. Postavke: om7014rr_obc: AREAS_SK. Vrijednosti za 2023-06-31/2023-07-01.
- ↑ „Eperjes (Prešov, Eperies Sk)” (Hungarian, Slovak, German, English). Protestáns Honlap. Pristupljeno 13 August.
- ↑ 5,0 5,1 „Municipal Statistics”. Statistički zavod Slovačke. Arhivirano iz originala na datum 2007-11-16. Pristupljeno 28. 12. 2007.
<ref>
oznaka s imenom "populacija" definirana u <references>
nije korištena u ranijem tekstu.Vanjske poveznice[uredi | uredi kod]
- Službene stranice (sk)
Ostali projekti[uredi | uredi kod]
U Wikimedijinoj ostavi ima još materijala vezanih za: Prešov |